Connect with us

Društvo

INFLACIJA ZNATNO PORASLA U BIH, snažan pad BDP-a

Ukupna inflacija u trećem kvartalu ove godine procijenjena je na 4,3 odsto, a temeljna 4,6 odsto, što je za 1,3 odsto više u odnosu na brze procjene iz juna, saopštili su iz Centralne banke BiH.

“Ukupna inflacija je znatno revidirana naviše (1,3 procentnih poena) u odnosu na brze procjene iz juna zbog snažnog rasta cijena hrane, ponovnog rasta cijena električne energije za domaće kupce, te jačeg od očekivanog efekta rasta minimalne plate na plate u svim djelatnostima, i cijene u većini odjeljaka”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

Dodali su da procjenjuju godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2025. godine na 1,9%, što je niže za 0,6 procentnih poena u odnosu na prethodni krug brzih procjena.

“Izgledi za rast BDP-a su revidirani naniže u odnosu na prethodni krug brzih procjena, kao posljedica nižeg od procijenjenog nivoa aktivnosti u industrijskoj proizvodnji, stagniranja turističke aktivnosti, jačeg inflatornog pritiska, te djelimično i zbog službenih podatka objavljenih za prvi kvartal tekuće godine. Stagniranje aktivnosti u uslužnom, posebno sektoru turizma, pored niskog nivoa aktivnosti u industrijskom sektoru, ukazuje da bi ekonomska aktivnost u trećem kvartalu mogla ostati relativno skromna. Naša prva preliminarna procjena rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 2,0%”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Istakli su da rastu domaćih cijena znatno doprinose faktori iz domaćeg okruženja, poput rasta cijena usluga.

“U trenutnim okolnostima, očekujemo da će inflacija postepeno usporavati u kratkom roku. Ipak, inflatorni pritisci će ostati znatni do kraja godine. Naša preliminarna procjena ukupne inflacije u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosi 3,9%, a temeljne inflacije 4,6%”, naveli su iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci zabrinjavajući, ali nisu iznenađenje.

“Kao što i Centralna banka BiH tumači, imamo rast inflacije koji je bukvalno ‘vladina inflacija’, odnosno svjesna ili nesvjesna ako su potpuno ekonomski nepismeni. Odluka da neopravdano, odnosno zbog vlastite nesposobnosti i nesposobnosti njihovih politički imenovanih uprava javnih preduzeća da uspješno posluju, povećaju cijene električne energije, a u Sarajevu i cijene većine drugih javnih i komunalnih usluga (voda, odvoz smeća, javni prevoz). I sve to u godini gdje su umjesto obećane fiskalne reforme naglo i drastično povećali minimalnu plaću i opterećenje poslodavaca, dodatno se zadužuju za nenamjensko trošenje i popunjavanje budžetskih rupa i ne poduzimaju apsolutno nikakve reforme”, ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, vlasti ne preduzimaju ništa ni u oblasti kontrole cijena, zloupotreba na tržištu i ekstraprofita, pa imamo divljanje inflacije, pad životnog standarda i usporavanje ekonomije.

“Većina ovih negativnih poteza je poduzeta u Federaciji BiH, a najgore je u Kantonu Sarajevo, ali loše upravljanje javnim novcem i pogoršanje uslova i troškova poslovanja se odvija i u Republici Srpskoj”, zaključio je Gavran.

Društvo

VOZAČI ČEKAJU I DO 205 SATI: Logistički sektor diže uzbunu

Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine saopštio je da ključna pitanja i zahtjevi koje kontinuirano upućuju nadležnim institucijama i dalje nisu riješeni, niti su, kako navode, razmatrani na zadovoljavajući način.

Iz Konzorcijuma ističu da su operativni pokazatelji u sektoru alarmantni. Prosječno vrijeme čekanja po vozaču dostiže i do 205 sati godišnje, procedure nisu pojednostavljene, dok administrativna opterećenja, kako tvrde, nastavljaju da rastu. Posebno upozoravaju da pitanje trošarina obuhvata širi fiskalni i parafiskalni okvir koji direktno utiče na poslovanje.

Podsjećaju da su institucijama dostavili 16 konkretnih zahtjeva za sistemsko rasterećenje sektora, među kojima su povrat dijela trošarina i akciza na gorivo, pojednostavljenje PDV procedura, ukidanje dvostrukog oporezivanja, smanjenje parafiskalnih nameta, kao i uvođenje digitalnih sistema u transportu i carinskim procedurama.

Zahtijevaju i uvođenje “zelenih traka” na graničnim prelazima, smanjenje zadržavanja, usklađivanje inspekcijskih službi, kao i administrativno rasterećenje poslovanja kroz digitalizaciju i pojednostavljenje procedura.

Uprkos, kako navode, jasno definisanim zahtjevima i dijalogu, nijedna od mjera nije implementirana.

“Očigledno je da je dio administracije pogrešno procijenio da će sektor odustati – to se neće desiti”, poručuju iz Konzorcijuma.

U saopštenju se upozorava da bi već u avgustu moglo doći do dodatnog pogoršanja situacije i nastavka odliva transportnih kompanija, uključujući prelazak dijela poslovanja u zemlje Evropske unije.

Takođe se najavljuju koordinisane aktivnosti evropskih transportnih asocijacija u Italiji, Velikoj Britaniji i Njemačkoj u septembru, što, kako navode, ukazuje na sistemski problem u sektoru.

Konzorcijum poručuje da neće prihvatiti, kako kažu, „da administracija bude pobjednik nad realnim sektorom“, te najavljuje aktiviranje svih raspoloživih mehanizama djelovanja, uključujući regionalnu saradnju i potpunu transparentnost prema javnosti.

U narednom periodu najavljuju i detaljnu analizu rada nadležnih institucija na svim nivoima vlasti, uz javno objavljivanje rezultata i odgovornosti.

“Konzorcijum će nastaviti da zastupa interese sektora s jasnim ciljem – rasterećenje poslovanja, očuvanje domaćih kompanija i održivost logističkog sistema Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Uživajte u suncu

U Bosni i Hercegovini će biti pretežno sunčano i toplo, uz dnevnu temperaturu do 26 stepeni Celzijusovih.

Poslije podne i uveče vjetrovito. Uveče i naredne noći postepeno naoblačenje od sjevera, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Vjetar u prvom dijelu dana slab sjeverni i sjeveroistočni, poslije podne i uveče umjeren do jak. Minimalna temperatura vazduha od tri do 10, u višim predjelima oko nula stepeni Celzijusovih.

Maksimalna temperatura vazduha od 20 do 26, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO OVE GODINE IZ BiH “NESTALO” 4,5 MILIJARDI! Nekontrolisan odliv novca, ČIJI JE I KUDA ODLAZI?

Samo ove godine je iz BiH “nestalo” 4,5 milijardi maraka.

Dok građani i privreda jedva sastavljaju kraj s krajem, milijarde maraka svake godine tiho napuštaju BiH. Samo prošle godine preko granice je izneseno više od 4,52 milijardi maraka i to kroz legalne tokove koje predvode komercijalne banke.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), tokom 2025. godine evidentirano je 1.036 slučajeva prenosa novca preko granice, u ukupnoj vrijednosti od 4.529.171.301 KM.

Samo godinu ranije evidentirano je 852 slučaja prenosa novca preko granice u vrijednosti od 4.340.677.923 maraka. U većini slučajeva riječ je o iznošenju gotovog novca iz BiH od strane komercijalnih banaka.

Ovi podaci dostavljeni su Finansijsko-obavještajnom odjeljenju (FOO) Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u skladu sa zakonom koji reguliše sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Strane banke iznose dobit
Ekonomisti objašnjavaju da novac iz BiH iznose inostrane banaka koje imaju svoje poslovnice na domaćem finansijskom tržištu.

– Na taj aspekt se ukazuje već duže, ali to je pojava koja je zakonski uokvirena. Dakle, strane banke neto ostvarenu dobit na teritoriji BiH mogu da iznose bez ikakvih ograničenja pod uslovom da je ona legalno stečena. Tako da majke, odnosno osnivači banaka, tačnije centrale iz inostranih zemalja ubiru dividende, odnosno zaradu na uloženi kapital i investiciju na domaćem finansijskom tržištu – kazao je “Glasu” ekonomista Aleksadar Ljuboja.

Navodi da je ovo jedna od anomalija domaćeg bankarskog sistema jer je dozvoljeno da se sve banke privatizuju od strane onih iz inostranstva.

– Imamo jako mali broj domaćih banaka. Bili smo poprilično popustljivi u prodaji bankarskog sektora i finansijskih institucija. Tako da nam se jednostavno to sve sada vraća. Nema u većoj mjeri reinvestiranja ostvarene neto dobiti u zemlji od strane inostranih banaka. Takva praksa se mogla i očekivati – poručio je Ljuboja, dodajući da s druge strane imamo iznošenje novca i od fizičkih lica koja imaju određene aktivnosti u zemljama okruženja.

Prema njegovom mišljenju, nije zabilježen dramatačan porast iznosa novca iz BiH.

– To je trend koji možemo očekivati i u buduće i to nije problem od juče – zaključio je Ljuboja.

Pitanje odgovornosti i posljedica
Na enormno iznošenje gotovog novca iz BiH ukazao je i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik početkom prošle godine.

– Banke iznose na stotine miliona maraka. To je novac građana Republike Srpske i njene privredi, a ne centrala tih banaka u Evropi. Imali smo razumijevanja za rad banaka ali sada je vrijeme da te iste banke pokažu odgovornost prema našem društvu – poručio je tada Dodik i pozvao banke da vrate izneseni novac.

Iako je sve u okvirima zakona, ostaje pitanje da li BiH može sebi priuštiti da milijarde maraka svake godine napuštaju zemlju dok privreda i građani jedna sastavljaju kraj s krajem.

Akcije
Finansijsko obavještajno odjeljenje u prošloj godini entitetska tijela, odnosno ona nadležna za registrovanje prometa vrijednosnim papirima/hartijama od vrijednosti (Registar vrijednosnih papira FBiH i Centralni registar hartija od vrijednosti RS), dostavila su podatke o ukupno 267 realizovanih transakcije prometa dionicama/akcijama. Ukupna vrijednost tih transakcija iznosila je nešto više od 158 miliona maraka.

Dozvole
Prema propisima koji su na snazi na graničnim prelazima BiH dozvoljeno je iznijeti ili unijeti do 20.000 maraka bez dozvole. Ako je ta vrijednost viša, neophodno je prethodno dobiti saglasnost entitetskih ministarstava finansija i obavezno podnijeti prijavu carinskom organu na graničnim prelazima u BiH. Ova regulativa je donesena u skladu sa Manivalovim preporukama.

Nastavi čitati

Aktuelno