Connect with us

Društvo

“SANIČANI” TONU! Ribnjak puca, radnici bez plata, a institucije šute

Prvi put Skupština povjerilaca Ribnjaka “Saničani” iz Prijedora u srijedu nije usvojila izvještaj stečajnog upravnika Mirka Marčete o aktivnostima sprovedenim u stečajnom postupku, dok će naredna sjednica Skupštine biti održana polovinom juna.

Stečajni upravnik je čak na sjednici Skupštine podnio i zahtjev za razrješenje dužnosti, o čemu će sud odlučiti naknadno.

Sudija Snježana Cepić obavijestila je povjerioce da je, po saznanju o pucanju ribnjaka broj dva, hitno sazvan Odbor povjerilaca koji je 2. aprila, nekoliko dana nakon što su poplave zadesile Prijedor, naložio stečajnom upravniku da se hitno obrati preduzeću “Vode Srpske”, gradu Prijedoru i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske radi utvrđivanja štete i preduzimanja radnji u pogledu sanacije nasipa, kao i da pripremi prodaju ribe.

“Što se tiče odgovora na naše zahtjeve, od grada Prijedora smo dobili negativan odgovor, dok se Ministarstvo i “Vode Srpske” nisu oglasili. Zatražili smo ponude za sanaciju od privatnih izvođača, te smo od pojedinih dobili odgovore, ali trenutno smatramo da nismo u mogućnosti da sami finansiramo nastalu štetu”, naveo je stečajni upravnik u izvještaju.

Radnik Veljko Dragić, koji je i član odbora povjerilaca, ukazao je na težak materijalni položaj šest radnika trenutno zaposlenih, navodeći da su posljednjih godinu i po dana primili samo dvije plate po 900 KM, a da redovno idu na posao.

“Osim toga, radnici nemaju osnovnih sredstava za rad, jer koristimo svoja vozila za obilazak ribnjaka”, dodao je Dragić.

Radnik Marinko Sladaković rekao je da, osim nasipa na ribnjaku dva, postoje još tri-četiri stavke koje zahtijevaju hitno rješavanje, navodeći da radnici nemaju sredstava ni da kose travu oko ribnjaka, a da u ljetnom periodu trava izbija ribama kiseonik i one ugibaju.

Goran Radivojac, vještak ekonomske struke, podsjetio je da je bivši većinski vlasnik Radojica Ratkovac 2013. godine kupio kontrolni paket akcija u Ribnjaku “Saničani” za 617.890 KM, a da je vrijednost imovine u tom momentu bila veća od 10 miliona KM.

“Ovo ističem zato što sam takođe morao voditi računa da ne dovedem povjerioce u zabludu da prilikom donošenja svoje odluke ne uđu u zamku probijanja pravne ličnosti, što je u ovom postupku i najvažnije”, istakao je Radivojac.

Radojica Ratkovac, stečajni povjerilac i bivši većinski vlasnik, ponovo se usprotivio nalazima ovog vještaka i od suda je zatražio i dobio mogućnost da se o tome pisanim putem izjasni, rekavši da vještak nije odgovorio ni na jedno od njegovih prethodno dostavljenih 78 pitanja.

“Ostajem u potpunosti kod zahtjeva da Sud poništi nalaz vještaka Gorana Radivojca”, rekao je Ratkovac i ocijenio da je vještak odstupio od nepristrasnog i profesionalnog ponašanja i da se naklonio pojedinim učesnicima u postupku.

Iako smo u četvrtak pokušali stupiti u kontakt sa Slobodanom Javorom, gradonačelnikom Prijedora, koji je ranije rekao za “Nezavisne” da je grad Prijedor i dalje zainteresovan da preuzme upravljanjem ribnjakom ako Vlada Srpske tako odluči, ostali smo uskraćeni za komentar da li su i dalje pri tome.

“Mi ćemo u nekom narednom periodu pokušati da održimo tematsku sjednicu u vezi sa ‘Saničanima'”, kazao je Javor tada i dodao da je bitno što prije staviti akcenat na značaj ribnjaka, odnosno da se podigne svijest o tome.

“Nedavne poplave su dokaz toga, a to je da ovim ribnjakom treba neko da upravlja, da se može voda na vrijeme ispustiti, da može primiti određenu količinu vode, da spriječimo poplave”, kazao je Javor.

Podsjetimo, Okružni privredni sud u Prijedoru je krajem marta 2021. godine otvorio stečaj u Ribnjaku “Saničani” iz Prijedora, koji dobavljačima i državi na ime obaveza duguje više od 360.000 KM, tako da je jedan od najvećih i najstarijih ribnjaka u BiH završio u stečajnim vodama, prenose Nezavisne novine.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Spremite se za ljetnje temperature

Veoma toplo vrijeme očekuje se narednih dana u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/, posebno polovinom sedmice kada će dnevna temperatura dostizati i 35 stepeni Celzijusovih, najavili su meteorolozi.

Pretežno sunčano i toplo biće i danas, samo ponegdje na jugoistoku moguća je kratkotrajna slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeoroškog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od devet do 15, u višim predjelima od šest, a dnevna od 28 do 33, u višim predjelima od 23 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

APOKALIPSA U NAJAVI: Od juče RiTE Ugljevik u sporu od MILIJARDU I 300 MILIONA KM

Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

31. maja je istekao rok koji je Elektrogospodarstvo Slovenije dalo Rudniku i termoelektrani Ugljevik (RiTE Ugljevik) za isplatu duga od 67 miliona evra. Ukoliko novac ne bude uplaćen, slovenačka kompanija će pokrenuti arbitražni postupak pred međunarodnim sudom u Vašingtonu, ukupne vrijednosti blizu 700 miliona evra, prenosi Al Jazeera.

Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

Kako bi ublažila pritisak, Vlada Republike Srpske nedavno je dala garancije za novo kreditno zaduženje ukupne vrijednosti 23 miliona evra – od čega je 10,2 miliona predviđeno za RiTE Ugljevik, a više od 12 miliona za Elektroprivredu Republike Srpske, koja novac planira da usmjeri na pokrivanje ranijih obaveza.

Uprkos pokušajima stabilizacije, Elektroprivreda Republike Srpske se u posljednjih šest mjeseci više puta zaduživala, a ukupni iznos kredita premašio je 77 miliona evra.

Iz Slovenije su juče jasno poručili: ako do isplate ne dođe 31. maja, slijedi tužba čije bi posljedice mogle biti ozbiljne po energetski sektor Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

RADIĆE SE I S JEDNOM NOGOM U GROBU: Diže se starosna granica za penziju u čitavoj Evropi,

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Zbog produženog životnog vijeka i sve dužeg perioda provedenog u penziji, mnoge evropske zemlje povećavaju starosnu granicu za odlazak u penziju.

Prema projekcijama OECD, do 2060. godine prosječna starosna granica za penziju u Evropskoj uniji približiće se 67 godina, dok će neke zemlje podići prag i na 70, pa čak i više.

Evropa diže granicu za penziju
Danska prednjači u ovoj reformi i planira da do 2040. godine podigne starosnu granicu na 70 godina. Holandija, Velika Britanija i Irska već su usvojile zakone kojima se granica postepeno povećava.

Prema izvještaju OECD-a, Danska bi do 2060. godine mogla imati najvišu starosnu granicu – čak 74 godine.

Velike razlike među zemljama i polovima
Trenutno starosna granica za odlazak u penziju u zemljama EU varira: za muškarce se kreće između 62 i 67 godina, dok žene mogu u penziju između 60 i 67 godina. Najnižu starosnu granicu ima Turska, gdje žene mogu da se penzionišu sa 49, a muškarci sa 52 godine.

Ko ima najvišu granicu za penziju?
Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Island – već imaju najvišu zakonsku starosnu granicu za penziju od 67 godina za oba pola. Slijede Holandija (66,6 godina), Velika Britanija i Irska (66 godina), dok je u Njemačkoj ona trenutno 65,8 godina.

U 23 evropske zemlje starosna granica za muškarce i žene je izjednačena, ali u devet zemalja muškarci i dalje odlaze u penziju kasnije. Najveća razlika bilježi se u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci u prosjeku rade čak pet godina duže od žena. U EU prosječna razlika između polova iznosi 0,9 godina.

Ko najviše povećava granicu do 2060?
OECD predviđa da će Turska do 2060. godine zabilježiti najveće povećanje – čak 13 godina više za muškarce i 14 godina za žene. Danska će granicu povećati za 7 godina za oba pola.

Očekuje se da će i druge zemlje, poput Estonije, Slovačke, Italije, Švedske i Kipra, povećati starosnu granicu za više od pet godina do 2060.

Penziona reforma postaje evropska realnost
Povećanje starosne granice za penziju postepeno postaje stvarnost širom Evrope. Mnoge zemlje već primjenjuju reforme prema zakonima koji su ranije usvojeni i očekuje se da će se taj trend nastaviti u godinama koje dolaze

Nastavi čitati

Aktuelno