Connect with us

Svijet

Njemačka vlada zatvara vrata migrantima, VIŠE NEĆE BITI JEDNOSTAVNO OTIĆI TAMO!

Njemačka vlada ukinula je “ekspresno” dobijanje državljanstva, više neće biti tako jednostavno doći u Njemačku, čak ni članovima porodice.

Na koga se to odnosi i šta je sve odlučeno?

Donosimo sažetak koji prenosi Deutsche Welle.

Šta je odlučeno?

1. Spajanje porodica

Njemačka vlada želi na dvije godine obustaviti spajanje porodica za određenu grupu izbjeglica koje su stigle u Njemačku. Iznimke će biti moguće samo iz humanitarnih razloga, na primjer kod teških bolesti.

U prvom koraku, vlada je u srijedu (28. maja) prihvatila prijedlog zakonske izmjene. O tome još mora odlučiti Bundestag, odnosno njemački parlament, gdje većinu imaju stranke koje čine vladajuću koaliciju – CDU/CSU i SPD. Nakon toga izmjenu mora potvrditi i Bundesrat, parlament saveznih pokrajina.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt (CSU) želi da zakon stupi na snagu još prije ljetnje pauze u parlamentu. Nakon sjednice vlade ponovo je istakao kako su gradovi i opštine preopterećeni prijemom i integracijom izbjeglica.

“Prvo: nema doseljavanja porodica – to odmah donosi rasterećenje. Drugo: u svijetu se vidi da taj mehanizam više ne funkcioniše kad se neko iz porodice odluči na put – i to također donosi rasterećenje.”

2. Sticanje državljanstva

Ubrzano sticanje državljanstva nakon tri godine za posebno integrisane doseljenike više neće biti moguće. Odredba koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP) biće ukinuta bez zamjene.

3. Službeno formulisani cilj: ograničavanje migracije

Zakon o boravku biće preformulisan. Pravni propisi više neće služiti isključivo upravljanju migracijom. Novi cilj biće “upravljanje i ograničavanje migracije”.

Na koga se to odnosi?

Izmjene u pravu na sticanje državljanstva odnose se na sve koji žele podnijeti takav zahtjev. U budućnosti će uslov biti najmanje pet godina neprekidnog boravka u Njemačkoj. Uz to, potrebno je dobro poznavanje njemačkog jezika i stalno zaposlenje.

U 2024. godini u Njemačkoj je državljanstvo steklo više od 200.000 osoba – najviše u posljednjih 25 godina.

Obustava spajanja porodica odnosi se na osobe sa “subsidijarnom zaštitom”. To su izbjeglice koje ne ispunjavaju uslove prema Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica niti imaju pravo na politički azil, ali im u zemlji porijekla prijeti ozbiljna opasnost – na primjer zbog građanskog rata.

Subsidijarno zaštićene osobe imaju manja prava od osoba sa statusom izbjeglice. Tako je presudio i Evropski sud za ljudska prava. U Njemačkoj trenutno živi oko 388.000 osoba s tim statusom, većinom iz Sirije, ali i iz Avganistana i Iraka.

Šta je do sada važilo za spajanje porodica?

U Njemačkoj su prvi put 2011. godine neke izbjeglice dobile status subsidijarne zaštite. Tada im bračni partner i djeca nisu smjeli doći. To se promijenilo početkom 2015. godine. Nakon velikog priliva izbjeglica iz Sirije sredinom te godine, njemačka vlada ponovo je obustavila spajanje porodica.

Od 2018. postoji kvota po kojoj mjesečno najviše 1.000 članova uže porodice može dobiti vizu za Njemačku. Po zakonima, pravo na spajanje porodice nikada nije postojalo – odobrenje zavisi od diskrecione odluke nadležnih. Zahtjev se mora podnijeti u njemačkom diplomatskom predstavništvu.

U 2023. i 2024. izdato je po otprilike 12.000 viza.

Kako vlada opravdava svoju migracionu politiku?

CDU i CSU žele postići da manje ljudi dolazi u Njemačku kao izbjeglice.

“Otvoreni smo za legalnu migraciju na naše tržište rada i u naše društvo”, rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Dobrindt u Bundestagu.

Ali, kada je riječ o tzv. “ilegalnoj” ili “neregularnoj” migraciji – dakle kada ljudi dolaze bez kontrole – prema njegovim riječima, već su premašene granice kapaciteta.

Odmah po stupanju na dužnost, Dobrindt je uveo pojačanu graničnu kontrolu i naredio da se čak i tražioci azila mogu vraćati. Sada slijede nove mjere.

“Naš cilj je ukloniti faktore privlačnosti koji su ljude naveli da dođu u Njemačku”, rekao je Dobrindt nakon sjednice vlade.

Koje kritike postoje na račun ovih mjera?

Zeleni i Ljevica protive se pooštravanju zakona, dok ekstremno desni AfD smatra da te mjere nisu dovoljne.

Poslanica Ljevice u Bundestagu Klara Binger govori o “početku migracionog ledenog doba”. To će, kaže, “negativno promijeniti društvo i otežati ravnopravno i solidarno zajedništvo”.

“Zaokret u migracionoj politici” vidi kao “odustajanje od humanosti i ljudskih prava”.

Organizacija Pro Asyl obustavu spajanja porodica naziva “zakonom o razaranju porodica”. To je, navode, katastrofa za ljude koji su pobjegli od rata i progona. Majke, očevi i djeca i dalje moraju živjeti u strahu i opasnosti, porodice ostaju razdvojene. Zatvaraju se legalni i sigurni putevi bijega.

I Crkve odbacuju obustavu spajanja porodica. To je, kako navode, “etički krajnje upitno” i negativno utiče na integraciju, rekao je hamburški nadbiskup Stefan Hese u intervjuu za medije. Ustav, podsjeća, stavlja porodicu pod posebnu zaštitu.

Ima li i odobravanja?

Iako stručni savjet za integraciju i migraciju (SVR) kritikuje obustavu spajanja porodica, planirano ukidanje mogućnosti sticanja državljanstva nakon tri godine smatra opravdanim. Po njihovom mišljenju, time se ispravlja utisak da je do njemačkog državljanstva prelako doći.

“Trenutno važi pravilo po kojem se državljanstvo može steći brže nego stalni boravak. To se teško može objasniti i ne odgovara važnosti prava na državljanstvo”, rekao je predsjednik SVR-a Vinfrid Klut za njemačke medije.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno