Connect with us

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno