Connect with us

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Related Topics:

Zdravlje

ALARM U SRPSKOJ! Zašto nema vakcina PROTIV TETANUSA?

Cijeli vikend jedan građanin Republike Srpske nije mogao primiti vakcinu protiv tetanusa nakon što se povrijedio ekserom, jer je ova vakcina trenutno nedostupna u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj, saznaje portal Tragmedia.

Z.D., koji se povrijedio 19. oktobra, prvo se javio u Službu hitne pomoći u Banjaluci, zatim u dežurnu ambulantu i na kraju u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, ali nigdje nije dobio vakcinu.

– Tokom vikenda sam se ubo ekserom i odmah otišao u Hitnu pomoć. Upute me u dežurnu ambulantu u Platonovoj ulici, ali ni tamo nije bilo vakcine. Vratili su me nazad u Hitnu, a oni me poslali na UKC. Rekli su mi da se sam snađem ili pitam “ministra Šeranića” zašto vakcine nema – ispričao sagovornik pomenutog portala.

Portal Tragmedia kontaktirao je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koje je uputilo na Institut za javno zdravstvo Republike Srpske. Iz Instituta potvrđuju da je vakcina trenutno nedostupna jer se nalazi na analizi u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH. Kako navode, očekuju da će uskoro biti dostupna.

– Zdravstvene ustanove, u skladu sa potrošnjom, raspolažu različitim količinama vakcine. Potrebu za vakcinisanjem protiv tetanusa određuje zdravstveni radnik na osnovu prethodnog vakcinalnog statusa i tipa rane. Ako vakcine nema, može se dati dT vakcina (difterija i tetanus za odrasle), u skladu sa pravilima Instrukcije za sprovođenje imunizacije i hemioprofilakse – rekli su iz Instituta.

Inače, tetanus je ozbiljna bakterijska bolest koja utiče na nervni sistem i dovodi do bolnih kontrakcija mišića, naročito u vilici i vratu, te može ugrožavati život. Povrede ekserom, komadom metala ili bilo kojom prljavom, oštrom površinom nose rizik od infekcije bakterijom Clostridium tetani. Bez vakcinacije, ova bakterija može izazvati tetanus sa visokim rizikom od smrti.

Nastavi čitati

Zdravlje

SVAKI DAN PIJETE KAFU NA PRAZAN ŽELUDAC: Evo šta vam se može desiti

Ispijanje kafe na prazan želudac zabrinjava ljekare jer može biti štetno za želudac i celokupno zdravlje.

Kafa je jedno od najpopularnijih pića na svijetu.

Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu, svakodnevno je konzumira oko 2,25 milijardi ljudi.

Nakon 50. godine života, rizik od probavnih problema povećava se za oko 15% svakih deset godina zbog oslabljene želudačne sluznice i sporijeg metabolizma (Journal of Gastroenterology, 2021), piše Healthilne.

Zašto ispijanje kafe na prazan želudac šteti?

Kafa sadrži kofein, klorogenske kiseline i druge spojeve koji podstiču lučenje želudačne kiseline i djeluju na sluznicu želuca.

Kada se pije na prazan želudac, on je nezaštićen hranom, pa agresivne materije direktno djeluju na sluznicu. Uzrokuje iritaciju, upalu, pa čak i eroziju tkiva.

Glavni rizici ispijanja kafe na prazan želudac

Gorušica i refluks (GERB)

Kafa opušta donji jednjakov sfinkter, omogućujući kiselini da se vraća u jednjak i izaziva peckanje (Gastroenterology, 2021).

Više od 200 ml kafe na prazan želudac povećava rizik od gorušice za 25%.

Simptomi su peckanje u prsima, kiseli ukus u ustima, bol u grlu.

Gastritis i oštećenje sluznice

Hlorogenske kiseline i kofein iritiraju sluznicu želuca, uzrokujući upalu i mikropukotine u 15% slučajeva (Journal of Clinical Gastroenterology, 2020).

Svakodnevno pijenje više od 200 ml kafe na prazan želudac povećava rizik od gastritisa za 15%.

Simptomi su bol u želucu, mučnina, nadutost.

Čir na želucu

Povećana kiselost i iritacija sluznice povećavaju rizik od erozije i čira za 10% (The Lancet Gastroenterology, 2021). Dugotrajna konzumacija kafe na prazan želudac (duže od 3 mjeseca) povećava rizik od čira za 10%.

Simptomi su jaki bol u želucu, krv u stolici, gubitak apetita, prenosi Alo.rs.

Nastavi čitati

Zdravlje

Naučnici napravili bubreg za SVE KRVNE GRUPE

Nakon decenija rada, istraživači su bliže nego ikad ključnom proboju u transplantaciji bubrega – mogućnosti presađivanja organa donora s različitim krvnim grupama, što bi moglo značajno skratiti vrijeme čekanja i spasiti živote.

Tim naučnika iz Kanade i Kine uspio je stvoriti “univerzalni” bubreg koji, u teoriji, može prihvatiti svaki pacijent, piše SajensAlert.

Njihov testni organ preživio je i funkcionisao nekoliko dana u tijelu primaoca moždanom smrću, čija je porodica pristala na istraživanje.

“Ovo je prvi put da smo vidjeli kako se ovo odvija u ljudskom tijelu”, rekao je biohemičar Stephen Withers sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi.

“To nam daje neprocjenjiv uvid u to kako poboljšati dugoročne ishode.”

Iako je danas moguće transplantirati bubrege različitih krvnih grupa “treniranjem” tijela primalaca da ne odbaci organ, postojeći proces daleko je od savršenog i nije praktičan.

Dugotrajan je, skup i rizičan, a zahtijeva i žive donore kako bi se primalac na vrijeme pripremio.

Kako funkcioniše “univerzalni” bubreg?

U ovom istraživanju, naučnici su učinkovito pretvorili bubreg krvne grupe A u bubreg krvne grupe O. To su postigli korištenjem posebnih enzima koji uklanjaju molekule šećera (antigene), markere krvne grupe A.

Istraživači upoređuju enzime sa škarama na molekularnom nivou: odsijecanjem dijela lanaca antigena krvne grupe A, oni se mogu pretvoriti u status bez antigena koji karakteriše krvnu grupu O.

“To je kao da uklonite crvenu boju s automobila i otkrijete neutralni temeljni premaz”, objašnjava Vičers. “Kada je to učinjeno, imunološki sistem više ne vidi organ kao strano tijelo.”

Izazovi i budućnost

Pred naučnicima je još mnogo izazova prije nego što se mogu razmotriti ispitivanja na živim ljudima. Transplantirani bubreg počeo je ponovno pokazivati znakove krvne grupe A do trećeg dana, što je izazvalo imunološki odgovor.

Ipak, reakcija je bila manje ozbiljna od očekivane, a bilo je i naznaka da tijelo pokušava tolerisati bubreg.

“Ovako izgleda kada se godine temeljne nauke konačno povežu s brigom o pacijentima”, zaključuje Vičers. “Vidjeti kako se naša otkrića približavaju stvarnom uticaju ono je što nas tjera naprijed.”

Nastavi čitati

Aktuelno