Rusija će smatrati legitimnim ciljem za uništenje bilo koje strane trupe koje se pojave na teritoriji Ukrajine, izjavio je predsЈednik Rusije Vladimir Putin. – Što se tiče mogućih vojnih kontigenata u Ukrajini. Upravo je to jedan od prvobitnih razloga sukoba – uvlačenje Ukrajine u NATO. Stoga, ako se tamo pojave neke strane trupe, pogotovo sada dok traju borbena dejstva, polazimo od toga da će to biti legitimni ciljevi za uništenje – upozorio je šef ruske države.

On je naglasio da ukoliko budu postignuti dogovori o dugoročnom miru, neće biti nikakvog smisla u prisustvu NATO kontingenta u Ukrajini.

– Rusija će poštovati garancije bezbjednosti koje moraju biti izrađene i za Rusku Federaciju i za Ukrajinu. Ako bude postignut dugoročni mirovni sporazum, Moskva će ga izvršavati u potpunosti – istakao je Putin.

Ruski lider dodao je da se ozbiljni razgovori o bezbjednosnim garancijama sa Rusijom još nisu vodili.

Kada je riječ o direktnim kontaktima sa predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim, Putin je rekao da ne vidi veliki smisao u tome, ali da je Rusija spremna ako Kijev predloži takve razgovore. – Sada je praktično nemoguće postići dogovor po ključnim pitanjima. U Kijevu, najvjerovatnije, neće biti političke volje za dogovor – naveo je ruski lider.

Napomenuo je da, ako sa ukrajinske strane zaista postoji volja za susret, Rusija je spremna. Takođe je dodao i da bi Moskva bila najbolje mjesto za održavanje pregovora Rusije i Ukrajine na najvišem nivou.

– Najbolje mjesto za to je grad-heroj Moskva – istakao je Putin.

Kada je u pitanju ulazak Ukrajine u EU i NATO, dodaje da Moskva nikada nije imala ništa protiv priključenja Ukrajine Evropskoj uniji.

On je podsjetio da je u vrijeme dok je predsjednik Ukrajine bio Viktor Јanukovič, takva saradnja zapravo mogla da uništi proizvodnju u Ukrajini, što je predstavljalo glavni problem za Kijev, imajući u vidu bliske ekonomske veze sa Rusijom.

– Ipak, u cjelini, Rusija nije istupala protiv ove inicijative Kijeva. Međutim, kada je riječ o ulasku Ukrajine u sastav NATO, po tom pitanju Rusija je kategorički protiv – naglasio je Putin.

Dodaje da poslije konsultacija u Evropi nije bilo razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.

U Federaciji BiH na sceni su pokušaji „pranja” nacističkih saradnika, uz prećutnu saglasnost lokalnih političkih elita, navodi se u novom Izvještaju Ministarstva spoljnih poslova Rusije o situaciji sa veličanjem nacizma, širenju neonacizma i druge prakse koja doprinosi eskalaciji savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netrpeljivosti.

„Tokom poslednjih godina, situacija u vezi sa širenjem neonacističke ideologije i različitih oblika netolerancije u BiH nije doživjela suštinske promjene“, navodi se u Izvještaju koji se odnosi na BiH.

Opstrukcije vlasti prema Srbima
Prema izvještaju Ministarstva, pored fizičkog nasilja i mržnje na osnovu etničke pripadnosti, Srbi se suočavaju sa opstrukcijama vlasti FBiH kada je riječ o povratku i ostvarivanju predratnih stanarskih prava.

U izvještaju se podsjeća da od 2022. godine, delegacija BiH u Generalnoj skupštini UN glasa protiv nacrta rezolucije pod nazivom „Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije”, koju svake godine predlažu Rusija i drugi kosponzori.

Kontradikcije među konstitutivnim narodima
U Izvještaju se skreće pažnja na „uporne duboke kontradikcije među tri konstitutivna naroda u BiH” koje negativno utiču na stanje u zemlji, te da etničke tenzije i podjele u BiH ometaju pravni i institucionalni napredak ka „većoj društvenoj integraciji i pomirenju”.

„Ova fragmentacija istorijskog pamćenja posledica je oružanog sukoba u BiH između 1992. i 1995. godine. Na primjer, predstavnici bošnjačke političke elite promovišu narativ o borbi protiv okupatora i spoljne agresije, kako tokom Drugog svjetskog rata, tako i 1990-ih godina. Oni ističu da su u oba slučaja Bošnjaci uspjeli da očuvaju BiH `ujedinjenom i nedjeljivom’“…

Ruska podrška Republici Srpskoj
Napominje se, između ostalog, da ruska strana razvija saradnju sa Republikom Srpskom na polju borbe protiv veličanja fašizma i falsifikovanja istorije, a kao primjer navodi se posjeta delegacije Nacionalnog centra za istorijsko pamćenje Republici Srpskoj od 22. do 24. maja ove godine.

„Vlast i stanovništvo Republike Srpske, kao i svi Srbi u BiH, protive se reviziji rezultata Drugog svjetskog rata i aktivno promovišu ideje antifašizma“, navodi se u Izvještaju.

Djela iz mržnje i migrantska kriza
Pozivajući se na mjesečne izvještaje OEBS-a, iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije napominju da je između januara i novembra prošle godine zabeleženo 113 krivičnih djela iz mržnje.

Naglašava se i da aktivnosti OHR-a, koji sprovodi „eksterni protektorat” nad BiH, takođe ne doprinose pomirenju konstitutivnih naroda u BiH. Kristijan Šmit, koji se postavlja kao glas međunarodne zajednice, nema neophodni legitimitet, čime je de fakto uzurpator pozicije visokog predstavnika, stoji u Izvještaju.

U Izvještaju se ukazuje i na problem migranata, jer Republika Srpska insistira da ne postoje ni kapaciteti ni volja za prihvatanje migranata na njenoj teritoriji.

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je danas evropskim liderima da Evropa mora da prestane da kupuje rusku naftu jer prodaja tog energenta pomaže Moskvi u finansiranju rata protiv Ukrajine, rekao je neimenovani zvaničnik Bijele kuće za Rojters.

Tramp je rekao učesnicima sastanka “Koalicije voljnih” da Evropa mora da prestane da kupuje rusku naftu nakon što je Rusija za godinu dana zaradila 1,1 milijardu evra prodajom goriva EU, naveo je zvaničnik.

Prema njegovim riječima, evropski lideri moraju da izvrše ekonomski pritisak na Kinu zbog toga što, kako se navodi, finansira ruske ratne napore.

Zvaničnik je naveo da je Tramp jasno stavio do znanja da rat u Ukrajini nije njegov rat, već da i Evropljani takođe moraju da pojačaju napore u cilju okončanja tog sukoba.

Evropska komisija je predložila zakon o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte i gasa u EU do 1. januara 2028. godine.

U Parizu je danas održan sastanak “Koalicije voljnih” o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Predsednik Francuske Emanuel Makron saopštio je po završetku sastanka da se 26 zemalja formalno obavezalo da razmjeste svoje snage u Ukrajini “bilo na kopnu, moru ili u vazduhu”, kao dio međunarodnih bezbjednosnih garancija.

Tanjug