Connect with us

Svijet

Njemačka vlada zatvara vrata migrantima, VIŠE NEĆE BITI JEDNOSTAVNO OTIĆI TAMO!

Njemačka vlada ukinula je “ekspresno” dobijanje državljanstva, više neće biti tako jednostavno doći u Njemačku, čak ni članovima porodice.

Na koga se to odnosi i šta je sve odlučeno?

Donosimo sažetak koji prenosi Deutsche Welle.

Šta je odlučeno?

1. Spajanje porodica

Njemačka vlada želi na dvije godine obustaviti spajanje porodica za određenu grupu izbjeglica koje su stigle u Njemačku. Iznimke će biti moguće samo iz humanitarnih razloga, na primjer kod teških bolesti.

U prvom koraku, vlada je u srijedu (28. maja) prihvatila prijedlog zakonske izmjene. O tome još mora odlučiti Bundestag, odnosno njemački parlament, gdje većinu imaju stranke koje čine vladajuću koaliciju – CDU/CSU i SPD. Nakon toga izmjenu mora potvrditi i Bundesrat, parlament saveznih pokrajina.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt (CSU) želi da zakon stupi na snagu još prije ljetnje pauze u parlamentu. Nakon sjednice vlade ponovo je istakao kako su gradovi i opštine preopterećeni prijemom i integracijom izbjeglica.

“Prvo: nema doseljavanja porodica – to odmah donosi rasterećenje. Drugo: u svijetu se vidi da taj mehanizam više ne funkcioniše kad se neko iz porodice odluči na put – i to također donosi rasterećenje.”

2. Sticanje državljanstva

Ubrzano sticanje državljanstva nakon tri godine za posebno integrisane doseljenike više neće biti moguće. Odredba koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP) biće ukinuta bez zamjene.

3. Službeno formulisani cilj: ograničavanje migracije

Zakon o boravku biće preformulisan. Pravni propisi više neće služiti isključivo upravljanju migracijom. Novi cilj biće “upravljanje i ograničavanje migracije”.

Na koga se to odnosi?

Izmjene u pravu na sticanje državljanstva odnose se na sve koji žele podnijeti takav zahtjev. U budućnosti će uslov biti najmanje pet godina neprekidnog boravka u Njemačkoj. Uz to, potrebno je dobro poznavanje njemačkog jezika i stalno zaposlenje.

U 2024. godini u Njemačkoj je državljanstvo steklo više od 200.000 osoba – najviše u posljednjih 25 godina.

Obustava spajanja porodica odnosi se na osobe sa “subsidijarnom zaštitom”. To su izbjeglice koje ne ispunjavaju uslove prema Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica niti imaju pravo na politički azil, ali im u zemlji porijekla prijeti ozbiljna opasnost – na primjer zbog građanskog rata.

Subsidijarno zaštićene osobe imaju manja prava od osoba sa statusom izbjeglice. Tako je presudio i Evropski sud za ljudska prava. U Njemačkoj trenutno živi oko 388.000 osoba s tim statusom, većinom iz Sirije, ali i iz Avganistana i Iraka.

Šta je do sada važilo za spajanje porodica?

U Njemačkoj su prvi put 2011. godine neke izbjeglice dobile status subsidijarne zaštite. Tada im bračni partner i djeca nisu smjeli doći. To se promijenilo početkom 2015. godine. Nakon velikog priliva izbjeglica iz Sirije sredinom te godine, njemačka vlada ponovo je obustavila spajanje porodica.

Od 2018. postoji kvota po kojoj mjesečno najviše 1.000 članova uže porodice može dobiti vizu za Njemačku. Po zakonima, pravo na spajanje porodice nikada nije postojalo – odobrenje zavisi od diskrecione odluke nadležnih. Zahtjev se mora podnijeti u njemačkom diplomatskom predstavništvu.

U 2023. i 2024. izdato je po otprilike 12.000 viza.

Kako vlada opravdava svoju migracionu politiku?

CDU i CSU žele postići da manje ljudi dolazi u Njemačku kao izbjeglice.

“Otvoreni smo za legalnu migraciju na naše tržište rada i u naše društvo”, rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Dobrindt u Bundestagu.

Ali, kada je riječ o tzv. “ilegalnoj” ili “neregularnoj” migraciji – dakle kada ljudi dolaze bez kontrole – prema njegovim riječima, već su premašene granice kapaciteta.

Odmah po stupanju na dužnost, Dobrindt je uveo pojačanu graničnu kontrolu i naredio da se čak i tražioci azila mogu vraćati. Sada slijede nove mjere.

“Naš cilj je ukloniti faktore privlačnosti koji su ljude naveli da dođu u Njemačku”, rekao je Dobrindt nakon sjednice vlade.

Koje kritike postoje na račun ovih mjera?

Zeleni i Ljevica protive se pooštravanju zakona, dok ekstremno desni AfD smatra da te mjere nisu dovoljne.

Poslanica Ljevice u Bundestagu Klara Binger govori o “početku migracionog ledenog doba”. To će, kaže, “negativno promijeniti društvo i otežati ravnopravno i solidarno zajedništvo”.

“Zaokret u migracionoj politici” vidi kao “odustajanje od humanosti i ljudskih prava”.

Organizacija Pro Asyl obustavu spajanja porodica naziva “zakonom o razaranju porodica”. To je, navode, katastrofa za ljude koji su pobjegli od rata i progona. Majke, očevi i djeca i dalje moraju živjeti u strahu i opasnosti, porodice ostaju razdvojene. Zatvaraju se legalni i sigurni putevi bijega.

I Crkve odbacuju obustavu spajanja porodica. To je, kako navode, “etički krajnje upitno” i negativno utiče na integraciju, rekao je hamburški nadbiskup Stefan Hese u intervjuu za medije. Ustav, podsjeća, stavlja porodicu pod posebnu zaštitu.

Ima li i odobravanja?

Iako stručni savjet za integraciju i migraciju (SVR) kritikuje obustavu spajanja porodica, planirano ukidanje mogućnosti sticanja državljanstva nakon tri godine smatra opravdanim. Po njihovom mišljenju, time se ispravlja utisak da je do njemačkog državljanstva prelako doći.

“Trenutno važi pravilo po kojem se državljanstvo može steći brže nego stalni boravak. To se teško može objasniti i ne odgovara važnosti prava na državljanstvo”, rekao je predsjednik SVR-a Vinfrid Klut za njemačke medije.

Related Topics:

Svijet

“RAT NIJE ZAVRŠEN, SPREMILI SMO NOVO ORUŽJE!” Jeziva prijetnja Irana

Iran je upozorio na mogućnost novog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama te tvrdi da je pripremio nove vrste oružja. Iranski vojni zvaničnici poručuju da su spremni za dugotrajan sukob i da rat smatraju nedovršenim.

Teheran prijeti proširenjem liste meta ako SAD ponovo pokrene napade. Među mogućim metama navode se podmorski internetski kablovi, podatkovni centri, postrojenja za vještačku inteligenciju te naftna i plinska infrastruktura. Iransko rukovodstvo poručilo je da bi novi sukob imao šire i razornije posljedice nego prethodni. U međuvremenu, stanovnici Irana strahuju od nastavka bombardovanja i pripremaju zalihe osnovnih potrepština.

Američka administracija razmatra različite vojne opcije, uključujući upotrebu najjače nenuklearne bombe protiv iranskih energetskih i nuklearnih postrojenja.

Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran u slučaju velike eskalacije mogao pokušati napasti američke vojne baze u Evropi. Teheran bi mogao koristiti koordinisane rojeve dronova, unaprijeđene rakete i pokušati ometati vojne satelite. Prethodni sukob između SAD-a, Izraela i Irana izazvao je velike ljudske i materijalne gubitke.

Iran je uzvratio napadima na zemlje regije i praktično blokirao Hormuški moreuz, važan pomorski put za izvoz nafte. Napadi na infrastrukturu u zemljama Zaljeva izazvali su poremećaje u vodosnabdijevanju, bankarskim uslugama i drugim ključnim sistemima.

Ujedinjeni Arapski Emirati su poručili da su bolje pripremljeni za mogući novi sukob, iako ne žele rat.

Analitičari upozoravaju da bi pokušaji odvraćanja mogli biti pogrešno protumačeni kao provokacija, čime bi se povećao rizik od novog rata.

Nastavi čitati

Svijet

“ZATVARAJTE GRANICE”: Haos bukti Evropom, nakon Francuske, EKSPLOZIVNI NEMIRI u još jednoj metropoli

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 pripadnika policije i žandarmerije.

Nasilni protesti koji su tokom vikenda zahvatili Francusku proširili su se i na Italiju, gdje je u Milanu drugu noć zaredom došlo do sukoba demonstranata i policije.

Izgrednici su razbijali izloge, pljačkali prodavnice i uništavali imovinu, dok je policija intervenisala suzavcem i vodenim topovima.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni sazvala je hitan bezbjednosni sastanak.

Nemiri u Milanu počeli su u subotu, tokom protesta zbog visokih troškova života, a nastavljeni su i u nedjelju.

Maskirani demonstranti bacali su predmete na policijska vozila, prevrtali kante za smeće i oštećivali bicikle i skutere. Opljačkan je i supermarket u blizini čuvene milanske katedrale. Slični incidenti zabilježeni su u Bolonji i Torinu, prenosi britanski Dejli mejl.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala izjavio je da je vidio razbijene izloge, opljačkane prodavnice i preplašene građane.

– Veoma sam zabrinut jer je riječ o novoj pojavi koja je povezana i sa međunarodnim okolnostima, što dodatno podstiče njeno širenje – rekao je Sala.

Premijerka Meloni osudila je nasilje, nazvavši izgrednike nasilnicima koji koriste proteste kao izgovor za širenje haosa i napade na policiju.

– Protestovanje je pravo. Uništavanje naših gradova nije – poručila je na društvenoj mreži Iks.

„Ovo je urbani rat“
Potpredsjednik Vlade Italije Mateo Salvini opisao je događaje kao „urbani rat“.

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije, od kojih je sedam zadobilo teške povrede.

Snimci koje je objavio britanski Dejli mejl prikazuju desetine maskiranih mladića kako provaljuju u luksuzne prodavnice i odnose skupu robu. Na meti su se našli butici brendova „Luj Viton“, „Kristijan Dior“ i „Roleks“.

U Marseju je grupa izgrednika metalnim vratima pokušala da razbije izlog prodavnice „Luj Viton“, nakon čega su nasilnici pokušali nogama da probiju ulaz. Na kasnijim snimcima vidi se gotovo potpuno ispražnjena prodavnica, sa razbacanim dijelovima inventara i razbijenim staklom.

U pariskoj prodavnici „Kristijan Dior“ razbijena su staklena vrata, a ostaci luksuznih proizvoda bili su razbacani po podu. U Marseju su ukradeni i satovi „Roleks“, dok su se na oštećenim izlozima pojavili grafiti sa porukama krajnje ljevice.

Pljačke su zabilježene i u prodavnicama mobilnih telefona u Parizu, kao i u objektima povezanim sa fudbalskim klubom Lil.

Zašto su buknuli protesti
Protesti su počeli prije mjesec dana zbog nedostatka nastavnika i drugog školskog osoblja, ali su prerasli u širi pokret protiv rasta troškova života. Tokom vikenda na ulice je izašlo oko pola miliona ljudi.

U Parizu su grupe maskiranih izgrednika provaljivale u luksuzne prodavnice, uključujući butike „Kristijan Dior“ i „Luj Viton“, iz kojih su odnosili skupu odjeću i nakit. Na meti su se našle i prodavnice sportske obuće i pametnih telefona.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je za nasilje podstrekače iz krajnje lijevih grupa, kojima su se, prema njegovim riječima, pridružili brojni kriminalci.

– Ništa to ne opravdava, ništa to ne objašnjava i ništa to ne može da opravda. Oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, a oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost – poručio je Makron u televizijskom obraćanju u nedjelju uveče.

Uprkos njegovom obraćanju, izgrednici su se ponovo okupili na ulicama Pariza, podizali barikade i sukobljavali se sa policijom. Jedan od demonstranata izjavio je da zahtijevaju Makronovu ostavku.

Tramp poziva na zatvaranje granica

Na nasilje u Francuskoj reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, koji je za nemire okrivio imigraciju.

– Francuska gori! Imigracija ljudi iz potpuno drugačijeg svijeta, ljudi koji u srcima nose mržnju, razorila je tu nekada veliku zemlju – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

– Zatvorite svoje granice i preuzmite kontrolu prije nego što bude prekasno! – dodao je američki predsjednik.

Protesti su tokom vikenda održani i u Portugalu, gdje su se građani okupili na trgu Rosio u Lisabonu zbog visokih kirija, nedostatka stanova i niskih plata. Demonstranti su zahtijevali povećanje plata i penzija, kao i mjere za ublažavanje troškova stanovanja i goriva, prenosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Svijet

NESVAKIDAŠNJI POTEZ GIGANTA: BMW radnicima nudi i više od 650.000 evra da daju otkaz

Njemački automobilski gigant BMW pojedinim zaposlenima nudi otpremnine veće od 650.000 evra kako bi dobrovoljno napustili kompaniju.

Interesovanje za odlazak toliko je veliko da je interni portal na kojem zaposleni mogu provjeriti svoje ponude privremeno prestao da radi. BMW je u međuvremenu privremeno zaustavio program kako bi obradio pristigle zahtjeve.

Prema informacijama njemačkog Handelsblatta, pojedini zaposleni mogu dobiti više od 650.000 evra (oko 1,27 miliona KM) za sporazumni raskid ugovora o radu. Riječ je o izuzetno visokim otpremninama, čak i za njemačku automobilsku industriju, prenosi Seebiz.

Takvi iznosi nisu pravilo, nego se odnose na pojedinačne slučajeve. BMW nije želio da potvrdi konkretne iznose, uz objašnjenje da ne komentariše pojedinačne ugovore sa zaposlenima.

Zaposleni navalili na portal, sistem nije izdržao

BMW je 8. oktobra pokrenuo program dobrovoljnih odlazaka. Desetine hiljada zaposlenih dobile su obavještenja da putem internog portala mogu provjeriti koliko bi im kompanija platila da odu.

Odziv je bio toliko veliki da portal nije izdržao opterećenje i privremeno je prestao da radi.

BMW je potvrdio izuzetno veliko interesovanje zaposlenih za ponuđene uslove, ali nije zvanično potvrdio da je upravo navala uzrokovala tehničke probleme.

Prema izvještajima njemačkih medija, kompanija je nekoliko dana nakon pokretanja privremeno zaustavila program kako bi obradila pristigle zahtjeve. Nije poznato kada će ponovo omogućiti nove prijave.

Planiraju ukinuti 8.000 radnih mjesta

BMW do kraja 2027. godine namjerava ukinuti oko 8.000 radnih mjesta širom svijeta. Program dobrovoljnih odlazaka u Njemačkoj namijenjen je za približno 40.000 zaposlenih, prvenstveno onih u administraciji, menadžmentu, istraživanju i razvoju.

Zaposleni koji neposredno rade u proizvodnji nisu obuhvaćeni tim programom.

Visina otpremnine zavisi prvenstveno od plate i godina provedenih u kompaniji. BMW zaposlenima nudi i dodatne premije ako pristanu da odu ranije.

Prema dokumentima u koje je Handelsblatt imao uvid, predviđeni su datumi odlaska 31. marta i 31. oktobra 2027. godine.

Otpremnine se mogu isplatiti odjednom ili u ratama, a zaposleni pod određenim uslovima mogu dio novca usmjeriti u penzionu štednju.

Nastavi čitati

Aktuelno