Connect with us

Svijet

Njemačka vlada zatvara vrata migrantima, VIŠE NEĆE BITI JEDNOSTAVNO OTIĆI TAMO!

Njemačka vlada ukinula je “ekspresno” dobijanje državljanstva, više neće biti tako jednostavno doći u Njemačku, čak ni članovima porodice.

Na koga se to odnosi i šta je sve odlučeno?

Donosimo sažetak koji prenosi Deutsche Welle.

Šta je odlučeno?

1. Spajanje porodica

Njemačka vlada želi na dvije godine obustaviti spajanje porodica za određenu grupu izbjeglica koje su stigle u Njemačku. Iznimke će biti moguće samo iz humanitarnih razloga, na primjer kod teških bolesti.

U prvom koraku, vlada je u srijedu (28. maja) prihvatila prijedlog zakonske izmjene. O tome još mora odlučiti Bundestag, odnosno njemački parlament, gdje većinu imaju stranke koje čine vladajuću koaliciju – CDU/CSU i SPD. Nakon toga izmjenu mora potvrditi i Bundesrat, parlament saveznih pokrajina.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt (CSU) želi da zakon stupi na snagu još prije ljetnje pauze u parlamentu. Nakon sjednice vlade ponovo je istakao kako su gradovi i opštine preopterećeni prijemom i integracijom izbjeglica.

“Prvo: nema doseljavanja porodica – to odmah donosi rasterećenje. Drugo: u svijetu se vidi da taj mehanizam više ne funkcioniše kad se neko iz porodice odluči na put – i to također donosi rasterećenje.”

2. Sticanje državljanstva

Ubrzano sticanje državljanstva nakon tri godine za posebno integrisane doseljenike više neće biti moguće. Odredba koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP) biće ukinuta bez zamjene.

3. Službeno formulisani cilj: ograničavanje migracije

Zakon o boravku biće preformulisan. Pravni propisi više neće služiti isključivo upravljanju migracijom. Novi cilj biće “upravljanje i ograničavanje migracije”.

Na koga se to odnosi?

Izmjene u pravu na sticanje državljanstva odnose se na sve koji žele podnijeti takav zahtjev. U budućnosti će uslov biti najmanje pet godina neprekidnog boravka u Njemačkoj. Uz to, potrebno je dobro poznavanje njemačkog jezika i stalno zaposlenje.

U 2024. godini u Njemačkoj je državljanstvo steklo više od 200.000 osoba – najviše u posljednjih 25 godina.

Obustava spajanja porodica odnosi se na osobe sa “subsidijarnom zaštitom”. To su izbjeglice koje ne ispunjavaju uslove prema Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica niti imaju pravo na politički azil, ali im u zemlji porijekla prijeti ozbiljna opasnost – na primjer zbog građanskog rata.

Subsidijarno zaštićene osobe imaju manja prava od osoba sa statusom izbjeglice. Tako je presudio i Evropski sud za ljudska prava. U Njemačkoj trenutno živi oko 388.000 osoba s tim statusom, većinom iz Sirije, ali i iz Avganistana i Iraka.

Šta je do sada važilo za spajanje porodica?

U Njemačkoj su prvi put 2011. godine neke izbjeglice dobile status subsidijarne zaštite. Tada im bračni partner i djeca nisu smjeli doći. To se promijenilo početkom 2015. godine. Nakon velikog priliva izbjeglica iz Sirije sredinom te godine, njemačka vlada ponovo je obustavila spajanje porodica.

Od 2018. postoji kvota po kojoj mjesečno najviše 1.000 članova uže porodice može dobiti vizu za Njemačku. Po zakonima, pravo na spajanje porodice nikada nije postojalo – odobrenje zavisi od diskrecione odluke nadležnih. Zahtjev se mora podnijeti u njemačkom diplomatskom predstavništvu.

U 2023. i 2024. izdato je po otprilike 12.000 viza.

Kako vlada opravdava svoju migracionu politiku?

CDU i CSU žele postići da manje ljudi dolazi u Njemačku kao izbjeglice.

“Otvoreni smo za legalnu migraciju na naše tržište rada i u naše društvo”, rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Dobrindt u Bundestagu.

Ali, kada je riječ o tzv. “ilegalnoj” ili “neregularnoj” migraciji – dakle kada ljudi dolaze bez kontrole – prema njegovim riječima, već su premašene granice kapaciteta.

Odmah po stupanju na dužnost, Dobrindt je uveo pojačanu graničnu kontrolu i naredio da se čak i tražioci azila mogu vraćati. Sada slijede nove mjere.

“Naš cilj je ukloniti faktore privlačnosti koji su ljude naveli da dođu u Njemačku”, rekao je Dobrindt nakon sjednice vlade.

Koje kritike postoje na račun ovih mjera?

Zeleni i Ljevica protive se pooštravanju zakona, dok ekstremno desni AfD smatra da te mjere nisu dovoljne.

Poslanica Ljevice u Bundestagu Klara Binger govori o “početku migracionog ledenog doba”. To će, kaže, “negativno promijeniti društvo i otežati ravnopravno i solidarno zajedništvo”.

“Zaokret u migracionoj politici” vidi kao “odustajanje od humanosti i ljudskih prava”.

Organizacija Pro Asyl obustavu spajanja porodica naziva “zakonom o razaranju porodica”. To je, navode, katastrofa za ljude koji su pobjegli od rata i progona. Majke, očevi i djeca i dalje moraju živjeti u strahu i opasnosti, porodice ostaju razdvojene. Zatvaraju se legalni i sigurni putevi bijega.

I Crkve odbacuju obustavu spajanja porodica. To je, kako navode, “etički krajnje upitno” i negativno utiče na integraciju, rekao je hamburški nadbiskup Stefan Hese u intervjuu za medije. Ustav, podsjeća, stavlja porodicu pod posebnu zaštitu.

Ima li i odobravanja?

Iako stručni savjet za integraciju i migraciju (SVR) kritikuje obustavu spajanja porodica, planirano ukidanje mogućnosti sticanja državljanstva nakon tri godine smatra opravdanim. Po njihovom mišljenju, time se ispravlja utisak da je do njemačkog državljanstva prelako doći.

“Trenutno važi pravilo po kojem se državljanstvo može steći brže nego stalni boravak. To se teško može objasniti i ne odgovara važnosti prava na državljanstvo”, rekao je predsjednik SVR-a Vinfrid Klut za njemačke medije.

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno