Connect with us

Zanimljivosti

NISMO SAMI? NASA krenula u potragu za vanzemaljcima

NASA je 14. oktobra 2024. godine lansirala misiju Europa Clipper, ambiciozan poduhvat čiji je cilj istraživanje Jupitrovog mjeseca Evrope – jednog od najuzbudljivijih kandidata za potencijalno nastanjiv svijet izvan Zemlje.

Evropa je prepoznata kao jedno od najperspektivnijih mjesta u Sunčevom sistemu gdje bi mogli postojati uslovi za život. Zahvaljujući podacima sa misija Voyager i Galileo, poznato je da Evropa skriva pod debelom ledenom korom globalni okean tečne vode, koji je vjerovatno u kontaktu sa stijenom, što stvara potencijalne uslove za život.

Misija Europa Clipper je dizajnirana da detaljno istraži ovu mjesec, analizirajući njenu površinu, unutrašnju strukturu i atmosferu kako bi se utvrdilo da li postoje uslovi koji podržavaju život.

Putovanje do Jupitera
Sonda je lansirana sa svemirskog centra Kennedy u Floridi pomoću rakete Falcon Heavy. Putovanje do Jupitera traje oko 5.5 godina, a tokom puta koristiće gravitacione asistencije od Marsa (1. marta 2025.) i Zemlje (3. decembra 2026.) kako bi postigla potrebnu brzinu za dolazak do Jupitera u aprilu 2030. godine.

Nakon dolaska, sonda će ući u orbitu oko Jupitera i izvoditi 49 bliskih prolaza pored Evrope, što će omogućiti detaljno mapiranje njene površine i analizu unutrašnje strukture.

Naučni instrumenti
Europa Clipper nosi devet naučnih instrumenata koji će omogućiti sveobuhvatno istraživanje mjeseca:

PIMS (Plasma Instrument for Magnetic Sounding): Meri magnetna polja kako bi se odredila dubina i salinitet podzemnog okeana.

ECM (Europa Clipper Magnetometer): Pruža dodatne podatke o magnetosferi Evrope.

MISE (Mapping Imaging Spectrometer for Europa): Analizira površinsku kompoziciju i identifikuje materijale koji mogu biti povezani sa biološkim procesima.

EIS (Europa Imaging System): Prikuplja visoko-rezolutne slike površine.

REASON (Radar for Europa Assessment and Sounding: Ocean to Near-surface): Probijajući radar koji istražuje debljinu ledene kore i traži podzemne vode.

E-THEMIS (Europa Thermal Emission Imaging System): Meri temperaturne razlike na površini, identifikujući potencijalne toplotne izvore.

MASPEX (MAss SPectrometer for Planetary EXploration/Europa): Analizira hemijski sastav površinskog materijala.

Europa-UVS (Europa Ultraviolet Spectrograph): Istražuje atmosferu Evrope i okolni prostor.

SUDA (SUrface Dust Analyzer): Analizira čestice prašine u okolini Evrope.

Izazovi i zaštita
Jedan od najvećih izazova misije je intenzivno zračenje koje dolazi od Jupitera. Sonda je dizajnirana da izdrži ova ekstremna uslova, sa posebnim zaštitama za osjetljive instrumente.

Misija će trajati do 2034. godine, kada je planirano da sonda završi svoju misiju planiranim sudarom sa Jupiterovim mjesecem Ganimed.

Poruka sa Zemlje
Sonda nosi metalnu ploču sa porukama od ljudi sa Zemlje, što je simboličan gest u potrazi za životom u svemiru, prenosi “b92”.

Zanimljivosti

NAUČNICI ZBUNJENI: Ova pečurka izaziva halucinacije patuljaka

Delikatesna pečurka iz kineske provincije Junan krije neobičnu tajnu – nakon konzumacije kod pojedinih ljudi izaziva višednevne halucinacije u kojima vide mnoštvo sićušnih patuljaka, a naučnici još ne znaju koja supstanca stoji iza ovog fenomena.

Kako navodi “Gardijan”, ova gljiva raste u simbiozi s borovima i veoma je cijenjena zbog ukusa, ali njena konzumacija može da dovede do višednevnih halucinacija u kojima se pojavljuju prikazi patuljastih osoba u jarkoj odjeći koje skaču, trče, penju se i igraju u inače sasvim uobičajenom okruženju.

Naučnici navode da su takve vizije specifične upravo za ovu pečurku i da se razlikuju od halucinacija koje izazivaju psilocibinske, odnosno takozvane “magične pečurke”, čije dejstvo potiče od psihoaktivne supstance psilocibina.

Iako Lanmaoa asiatica nije srodna psilocibinskim pečurkama, supstanca odgovorna za halucinacije još nije identifikovana.

Prema dosadašnjim saznanjima, halucinacije izazvane ovom pečurkom gotovo uvijek uključuju prikaze sitnih ljudi i mogu da traju nekoliko dana.

Istraživanja pokazuju i da se supstanca koja izaziva halucinacije uništava ukoliko se pečurka kuva najmanje 15 minuta prije konzumiranja.

Osim u kineskoj provinciji Junan, Lanmaoa asiatica do sada je zabilježena samo na Filipinima.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“ZVIJER” OD 770 KILOGRAMA SE VRATILA IZ DUBINA: Uhvaćena najveća bijela ajkule ikada

Poslije nekoliko mjeseci bez ikakvog signala, najveća bijela ajkula ikada zabilježena u Atlantskom okeanu ponovo je uočena, a stručnjaci vjeruju da se kreće ka sjeveru u potrazi za hranom.

Najveća bela ajkula ikada registrovana u Atlantskom okeanu, “Contender”, ponovo je zabilježena nakon višemjesečnog nestanka sa sistema satelitskog praćenja.

Ajkula, duga više od četiri metra i teška oko 770 kilograma, posljednji put je registrovana u aprilu u blizini zaliva Pamliko Saund u američkoj saveznoj državi Severna Karolina, nakon čega je nestala sa radara jer je zaronila u velike dubine.

Signal je ponovo uhvaćen, ali lokacija nije poznata
Istraživački tim OCEARCH, koji prati kretanje velikih bijelih ajkula, saopštio je da je prošle srijede uređaj za praćenje ponovo poslao signal.

Međutim, radilo se o slabom satelitskom signalu, poznatom kao “Z-ping”, što znači da peraje ajkule nije bilo dovoljno dugo iznad površine vode kako bi uređaj poslao precizne podatke o njenoj lokaciji.

Zbog toga istraživači trenutno ne mogu sa sigurnošću da utvrde gdje se ajkula nalazi.

Kreće se ka oblastima bogatim plijenom
Na osnovu dosadašnjih istraživanja i migracionih obrazaca velikih belih ajkula, stručnjaci smatraju da bi “Contender” mogao da pliva ka Kejp Kodu u američkoj saveznoj državi Masačusets ili ka obalama Atlantske Kanade.

Kako navode iz organizacije OCEARCH, velike bijele ajkule u zapadnom dijelu Sjevernog Atlantika tokom leta i početkom jeseni redovno migriraju ka severu u potrazi za hranom.

“Kejp Kod i Atlantska Kanada nude odgovarajuću temperaturu mora i obilje plijena, prije svega foka i velikih vrsta riba”, saopštili su iz OCEARCH-a.

Prešao više od 11.000 kilometara
Ajkula “Contender” obeležena je satelitskim uređajem u januaru 2025. godine u severnom Atlantiku, nedaleko od obala američkih saveznih država Džordžija i Florida.

Od tada je, prema podacima istraživača, prešla više od 7.000 milja (oko 11.300 kilometara) duž istočne obale Sjeverne Amerike, što je čini jednom od najpraćenijih velikih bijelih ajkula na svijetu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NEVJEROVATAN SLUČAJ U BELGIJI: Zmija dobila 12 mladunaca bez mužjaka

Stručnjaci zoološkog vrta Pakavi park u belgijskom Olmenu ostali su iznenađeni nakon što je ženka bjelousne bambusove zmije donijela na svijet 12 mladunaca iako godinama nije bila u kontaktu s mužjakom.

To je izuzetno rijedak slučaj, saopštili su danas, 15. jula, stručnjaci iz zoološkog vrta.

Veterinar Tim Bauts rekao je da je odmah posumnjao na neobičan događaj kada su ga čuvari obavijestili da je zmija Marija dobila mladunce, jer u njenom terarijumu dugo nije bilo mužjaka, prenio je VRT.

Objašnjenje je pronađeno u fenomenu koji se naziva “partenogeneza”, odnosno obliku razmnožavanja bez oplodnje mužjakom, prenosi Tanjug.

Kod nekih vrsta gmizavaca ženke mogu same da se razmnožavaju kada nema mužjaka, kako bi se nastavila vrsta.

Bauts je objasnio da se u tom procesu jajna ćelija spaja sa dijelom ćelije koji bi inače propao, čime nastaje embrion sa gotovo identičnim genetskim materijalom majke.

Mladunci nisu potpuno isti kao majka, ali su joj genetski veoma slični.

Foto: Jean Paul Montanaro/Pexels
Foto: Jean Paul Montanaro/Pexels

Svih 12 mladunaca su mužjaci.

Iako ovaj način razmnožavanja može da pomogne opstanku vrste, čuvari su mladunce odmah odvojili od majke jer postoji opasnost da bi ih ona pojela.

Zmija, koja ranije nije imala ime, dobila je ime Marija po simbolici “bezgrešnog začeća”.

Bauts se našalio da bi, pošto je dobila 12 mladunaca, mogli da ih nazovu po apostolima.

Veterinar je naveo da je partenogeneza veoma rijetka pojava.

Ranije je zabilježena, između ostalog, kod komodskih zmajeva u londonskom zoološkom vrtu, ali se nikada ranije nije dogodila u Belgiji niti kod ove vrste zmije.

Posjetioci Pakavi parka već mogu da vide mladunce.

Nastavi čitati

Aktuelno