Evropska komisija očekuje od BiH da do kraja godine ispuni početne uslove za dobijanje prve tranše sredstava iz Reformske agende, međutim problem je što se do isteka roka neće moći uspostaviti nova vlast, dok se postojeća nalazi u potpunoj paralizi i nije u stanju da ispuni uslove koji su traženi.

Šta je poznato o sredstvima iz Plana rasta EU?

BiH treba da ispuni početne uslove povezane s Reformskom agendom.

Prema tekstu, pristup iznosu od oko 300 miliona evra je pod znakom pitanja.

Evropska komisija traži ubrzanje sprovođenja reformi.

Luiđi Soreka navodi da je približno pola milijarde KM podrške predviđeno kao grant.

Dio finansiranja obuhvata i kredite pod povoljnijim uslovima od komercijalnih.

Cilj Plana rasta nije samo isplata novca, već i ekonomske reforme i približavanje jedinstvenom tržištu EU.

Naime, ako uslove nije uspjela ispuniti praktično godinu dana, teško je očekivati da će to biti moguće za nešto više od dva mjeseca, koliko je ostalo do kraja godine.

Sve teže zagovarati evropski put

Diplomata jedne zemlje članice EU nam je nedavno rekao da svi imaju razumijevanja za komplikovane odnose u BiH, ali da je sve teže zagovarati evropski put zemlje koja sama ne želi da se tim putem kreće.

Ako takvo stanje ostane, izvjesno je da će BiH ostati uskraćena za oko 300 miliona evra, a dodatni problem predstavlja činjenica da javnost i dalje nije shvatila posljedice koje će uslijediti za BiH ako nastavi stagniranje na evropskom putu.

EU je priželjkivala da bi nova vlast, koja neće biti opterećena svime što se dešavalo protekle četiri godine, mogla konačno do proljeća ispuniti sve preduslove da počne pregovore o članstvu.

BiH treba da ubrza sprovođenje reformi

U razgovoru za Fenu iz Evropske komisije su naveli da BiH treba da ubrza sprovođenje reformi i ispuni uslove u preporukama Evropske komisije iz oktobra 2022. godine kako bi Savjet EU mogao usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje prve međuvladine konferencije.

Nedavno je i Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, govorio u sličnom tonu, podsjetivši da je čak pola milijarde maraka iz ovih sredstava predviđeno u obliku granta.

“Radi poređenja, Nacrt godišnjeg budžeta institucija BiH, koji je Savjet ministara usvojio 21. maja 2026. godine, iznosi 1,58 milijardi maraka. Samo bespovratna sredstva iz Plana rasta EU premašuju trećinu ukupnog godišnjeg državnog budžeta BiH. Zbog toga je teško razumjeti odricanje od ovako značajne finansijske podrške. BiH je u ovoj fazi jedina zemlja zapadnog Balkana koja još nije povukla nijedan evro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU”, rekao je on.

Ko više insistira na evropskom putu?

Ono što je takođe zanimljivo i nije se dešavalo ni u jednoj zemlji, ne samo na zapadnom Balkanu nego u cijeloj istoriji procesa proširenja od samih začetaka EU početkom pedesetih godina prošlog vijeka, jeste da evropski zvaničnici više insistiraju na evropskom putu BiH nego domaći političari, pa čak i domaća javnost.

Soreka je objasnio da su EU i zemlje članice ubjedljivo najveći pružaoci podrške BiH, ali je i objasnio da nije riječ samo o dobrim gestama, već i o strateškim investicijama.

I u dijelu pomoći koja se odnosi na kredite, Soreka je pojasnio da je riječ o vrlo povoljnim sredstvima do kojih se ne može doći kroz komercijalne kredite.

“Uz izuzetno povoljne kamatne stope, znatno niže od onih koje nude tržište i drugi partneri, EU nudi izvanredno dobre finansijske uslove. Druge zemlje regiona već koriste ovu priliku u korist svojih građana. Međutim, u raspravama o kamatnim stopama i višemilionskim paketima pomoći važno je imati na umu da Plan rasta nije samo pitanje finansijskih ulaganja.

Finansiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Mjere predviđene Reformskom agendom osmišljene su da pokrenu sveobuhvatnu ekonomsku transformaciju i ubrzaju integraciju u jedinstveno tržište EU”, rekao je Soreka.

Američki predsjednik Donald Tramp i državni sekretar Marko Rubio razmatraju smjenu američke ambasadorke u Grčkoj, Kimberli Gilfojl. Taj potez slijedi nakon niza medijskih izvještaja o njenom neprimjerenom, a moguće i nezakonitom ponašanju prije i tokom mandata u Atini.

Za šta je optužena ambasadorka Kimberli Gilfojl?

Zvaničnik, koji je zbog osjetljivosti internih rasprava tražio anonimnost, kaže da je Rubio posebno ljut. Državni sekretar je tek prošle sedmice boravio u Atini, gdje ga je Gilfojl pratila na gotovo svim događajima. Iako su se optužbe već tada širile, pri dolasku ga je dočekala srdačnim zagrljajem.

Wall Street Journal objavio je seriju članaka s detaljima o njenom sumnjivom ponašanju. U njima se navodi da je prijetila zvaničniku zemlje domaćina, primala neprimjerene poklone i usluge i nudila svoj uticaj u administraciji u zamjenu za plaćanje njenog visokog računa na kreditnoj kartici.

Gilfojl se nije direktno izjasnila o optužbama, ali njen advokat tvrdi da nije učinila ništa pogrešno. Američka ambasada u Atini joj je pritom prećutno pružila podršku.

Kako je Rubio reagovao na optužbe?

Nakon što je stao u njenu odbranu poslije prvog članka, Rubio je prestao javno da komentariše sve brojnije optužbe. U srijedu je kratko izjavio: “Naša ambasadorka ovdje radi dobar posao.“

Međutim, nakon objavljivanja novog izvještaja u srijedu uveče, Rubio je u četvrtak, neposredno prije odlaska iz Atine, oštro reagovao na novinarska pitanja o optužbama. Rekao je da ne zna da li su navodi istiniti i da neće odgovarati na nešto što ne može da potvrdi.

“Vi polazite od pretpostavke da je ono što vam je neki izvor rekao i što ste objavili apsolutna istina. Za mene to nije tako. Mi ne radimo na taj način“, izjavio je Rubio pored aviona, dok ga je Gilfojl ispraćala. Pomenuti zvaničnik dodaje da je Rubio postajao sve frustriraniji kako su se izvještaji množili, prenosi Index.hr.

Da li se protiv ambasadorke vodi istraga?

Drugi američki zvaničnik, koji je takođe govorio pod uslovom anonimnosti, potvrdio je da glavni inspektor State Departmenta provjerava optužbe koje su se u medijima počele pojavljivati krajem prošlog mjeseca. Taj izvor nije mogao da potvrdi da li je pokrenuta i zvanična istraga.

Glavni inspektori često sprovode neformalne provjere povodom pritužbi na osoblje, a ti postupci se ne završavaju uvijek zvaničnom istragom ili disciplinskim mjerama. Stejt department je odbio da komentariše moguću istragu glavnog inspektora.

U međuvremenu, vodeće demokrate u odborima za spoljne poslove Predstavničkog doma i Senata, Gregori Miks i Džin Šahin, kao i Robert Garsija iz odbora za nadzor, zatražili su pokretanje istrage protiv Gilfojl.

Wall Street Journal je od kraja septembra detaljno opisao više primjera njenog spornog ponašanja. U prvom izvještaju stoji da je gostima na jednom prijemu rekla kako SAD mogu da potkopaju grčku vladu ako to žele. Navodno je promovisala i interese jedne grčke građevinske i energetske kompanije i dozvolila njihovom lobisti da prisustvuje privatnim diplomatskim sastancima.

Šta se zna o računu od 100.000 dolara?

Dok je Rubio boravio u Atini, Wall Street Journal je, na osnovu tekstualnih poruka, objavio da je Gilfojl tražila od jednog Trampovog donatora da joj plati račun od 100.000 dolara na kreditnoj kartici uoči saslušanja za njeno imenovanje. Zauzvrat mu je obećala pristup zvaničnicima administracije.

Kasnije je objavljeno i da je Gilfojl bila bijesna jer nije pozvana na događaj posvećen Grčkoj na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ranije ove godine.

Zahtijevala je odlazak na skup i hvalila se luksuznim putovanjima u Francusku s direktorima energetskih kompanija. Britanski tabloid Daily Mail izvijestio je da je Gilfojl narušila odnose s osobljem u ambasadi u Atini i da je njeno ponašanje prešlo granice primjerenog za najvišu predstavnicu američke vlade u Grčkoj.

Kimberli Gilfojl bivša je voditeljka na Foks njuzu (Fox News) i tužiteljka iz Kalifornije. Svojevremeno je bila vjerena za Trampovog sina Donalda Mlađeg.

Administracija Donalda Trampa upozorila je Ukrajinu i evropske saveznike da bi SAD mogle da obustave razmjenu obavještajnih podataka i evropsku nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Uslov je da Kijev prestane s dalekometnim napadima na ruska energetska postrojenja. Tu informaciju CNN-u potvrdila su dva evropska zvaničnika.

Tokom vikenda, State Department i Pentagon uputili su upozorenja ukrajinskim i evropskim zvaničnicima, a američka vojska direktno je kontaktirala komandante u Ukrajini.

Da su SAD zaprijetile obustavom razmjene obavještajnih podataka potvrdio je i drugi izvor upućen u situaciju. O prijetnjama obustavom saradnje i nabavke oružja prvi je izvijestio Financial Times.

“Zovu Kijev… Zovu sve u Evropi“, rekao je jedan od zvaničnika koji je primio poziv iz američkog Ministarstva odbrane.

Zašto SAD prijete obustavom pomoći Ukrajini?

Prijetnje dolaze u vrijeme dok je predsjednik Donald Tramp izrazito ljut na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije.

Tramp već dugo smatra da je rat između Ukrajine i Rusije odgovoran za rast cijena dizela na svjetskom tržištu i zahtijeva da obje strane prekinu napade na energetska postrojenja. Visokim cijenama doprinio je i američki sukob s Iranom.

Tramp je ranije u nedjelju objavio da su se Rusija i Ukrajina dogovorile o, kako ga je nazvao, “energetskom primirju”.

Izvor blizak Zelenskom tvrdi da je takav razvoj događaja bio iznenađenje.

“Ukrajina podržava primirje i važno je da ga podrži i Rusija. Čekamo detalje s američke strane“, napisao je Zelenski na mreži X nakon Trampove objave.

Šta bi Ukrajina izgubila ako SAD obustave pomoć?

Jedan evropski zvaničnik izjavio je za CNN da su razmjena obavještajnih podataka i nabavka oružja “ključni“ za Ukrajinu. Prijetnju je opisao kao “tužan dan“ za Kijev i njegove saveznike. Ako se američke prijetnje ostvare, posljedice po ukrajinsku odbranu bile bi trenutne.

Američki obavještajni podaci ključni su za ukrajinsku odbranu od ruskih balističkih projektila jer otkrivaju lokacije lansera, kao i ciljeve i vrijeme napada. S druge strane, obustava nabavke oružja, koja se sprovodi putem mehanizma PURL (Prioritized Ukraine Requirements List), najteže bi pogodila isporuke raketa-presretača za sistem Patriot. Ukrajini tih projektila ionako kritično nedostaje, naročito jer je Rusija pojačala napade raketama i dronovima širom zemlje.

Prema izjavi drugog evropskog zvaničnika za CNN, NATO tokom vikenda još nije zabilježio promjene u programu PURL.

Trampova administracija nije prvi put posegnula za ovakvim mjerama.

Razmjena obavještajnih podataka s Ukrajinom već je bila obustavljena u martu 2025. godine, nakon napetog sastanka Zelenskog i Trampa u Ovalnom kabinetu. Saradnja je kasnije obnovljena, i to nakon što je Ukrajina na pregovorima u Saudijskoj Arabiji prihvatila američki prijedlog primirja.

Zbog čega su odnosi Trampa i Zelenskog ponovo zaoštreni?

Ove prijetnje dodatno će zakomplikovati već napete odnose između Trampa i Zelenskog, prenosi Index.hr.

Dvojica predsjednika proteklih dana sukobila su se oko američkog dogovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o snabdijevanju tržišta ruskim dizelom. Američki zvaničnik ranije je za CNN izjavio da su upravo kontinuirani ukrajinski napadi na rafinerije djelimično podstakli Trampa na sklapanje tog dogovora.

Tramp je u subotu sugerisao da bi Ukrajina trebalo da zamijeni Zelenskog i dobije novog lidera.