Premijerka Italije Đorđa Meloni izjavila je danas da je vrijeme da ličnost sa desnice političkog spektra postane predsjednik Italije. Nakon što je prekršila tabu u (kancelariji premijera u) Palaci Kiđi, desnica može da prekrši i tabu Kvirinala (predsjedničke palate). Oni koji nisu ljevičari nisu ni djeca manjeg boga. Ali o tome će odlučivati Italijani, rekla je premijerka Meloni u emisiji “10 minuta”, prenosi agencija Ansa.

Liderka desničarske stranke Braća Italije je takođe govorila o generalu Robertu Vanačiju, koji je postao političar, i njegovoj novoj krajnje desničarskoj stranci Nacionalna budućnost (FN), rekavši da ne vidi razliku između nje i drugih opozicionih grupa. Pripadnik desnice nikada nije bio predsjednik Republike Italije od uspostavljanja republike 1946. godine, jer su svi dosadašnji šefovi države dolazili iz redova ljevice, centra ili su bili nestranačke sudije i tehnokrate. Drugi mandat predsjednika Italije Serđa Matarele ističe 2029. godine.
Srpskainfo

Ekonomska kriza u Njemačkoj i dramatični gubici radnih mjesta u industrijskom sektoru nametnuli su energetsko pitanje kao ključno političko bojište.
Liderka desničarske Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel otvoreno je zatražila prekid bojkota ruskih energenata, označavajući ovaj potez kao jedini spas za posrnulu privredu.
Vajdelova je istovremeno poslala jasnu poruku političkim protivnicima u Berlinu, naglašavajući da njena partija ima precizan plan za preuzimanje kancelarskog ureda najkasnije do 2029. godine.
Zaokret prema Moskvi spas za radna mjesta
Gubitak jeftinih ruskih energenata, prema ocjeni vrha AfD-a, gurnuo je državu u opasnu zavisnost i izazvao talas zatvaranja pogona.

– To nam treba ponovo. Gubitak te energije vratio nas je godinama unazad. Izgubljene su stotine hiljada radnih mjesta. To nas je učinilo zavisnima o Sjedinjenim Američkim Državama, koje nam prodaju energiju po znatno višim cijenama – poručila je Vajdelova.

Prije uvođenja sankcija nakon izbijanja sukoba u Ukrajini 2022. godine, Rusija je Njemačkoj isporučivala više od trećine uvozne nafte i iznad polovine prirodnog gasa.

Agencija Rojters podsjeća da se tamošnja ekonomija još oporavlja od posljedica sabotaže na gasovodima “Sjeverni tok” u septembru 2022. godine, dok se giganti poput Volkswagena suočavaju sa mogućim ukidanjem čak 100.000 radnih mjesta.

Plan za rušenje “zaštitnog zida” na istoku zemlje
Strategija desničara bazira se na ostvarivanju istorijskih pobjeda na predstojećim pokrajinskim izborima na istoku Njemačke, preciznije u Saksoniji-Anhalt i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, gdje trenutno vode u anketama.

– Saksonija-Anhalt i Meklenburg-Zapadna Pomeranija odlučujuće su prekretnice. Ako pobijedimo u Saksoniji-Anhaltu, vjerovatno će uslijediti i Meklenburg-Zapadna Pomeranija. Vidim AfD u kancelarskoj kancelariji ili nakon narednih izbora ili onih poslije njih – jasna je Vajdelova.

Uspjeh na ovim prostorima praktično bi srušio takozvani “zaštitni zid”, odnosno dosadašnji konsenzus tradicionalnih njemačkih partija o odbijanju bilo kakve saradnje sa ovom strankom.

Sjeverni tok spreman za rad za tri mjeseca?
Politička ofanziva AfD-a prati i direktne razgovore njenih funkcionera u Rusiji. Visoki zvaničnik stranke Markus Fronmajer boravio je u Moskvi gdje se sastao sa direktorom “Gazproma” Aleksejem Milerom, fokusirajući se na obnovu Sjevernog toka.

– Moramo biti oprezni da ne propustimo prozor prilike za povratak na rusko tržište – izjavio je Fronmajer za Rojters, dodajući da mu je Miler prenio informaciju da bi isporuke ruskog gasa mogle biti potpuno obnovljene u roku od tri mjeseca ako se donese politička odluka.

Optužbe za romantizaciju Rusije i odbrana od etikete ekstremizma
Sa druge strane, predstavnici vlasti oštro kritikuju ove poteze. Poslanik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Roderih Kizeveter optužio je opozicionu partiju za politički populizam na istoku zemlje.

– Romantizacija Rusije posebno se koristi u AfD-u uoči predstojećih izbora u istočnoj Njemačkoj – smatra Kizeveter.

Vajdelova odbacuje tvrdnje da je riječ o ekstremističkoj organizaciji, bez obzira na to što ih je njemačka obavještajna služba prošle godine stavila pod zvaničan nadzor.

– Način na koji mi vidimo sebe i način na koji nas vide naši politički protivnici potpuno su različiti. Ljudi nas opisuju kao krajnju desnicu. U stvarnosti, mi smo stranka običnih ljudi. Nećemo okrenuti sve naglavačke ako dođemo na vlast – zaključila je liderka AfD-a.

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država presudio je da savezne države mogu zabraniti transrodnim djevojkama i ženama nastup u ženskim školskim i univerzitetskim sportskim ekipama, čime je potvrđena ustavnost zakona iz Ajdaha i Zapadne Virdžinije.

Sud je većinom glasova 6:3 zaključio da takve zabrane nisu u suprotnosti ni sa odredbama američkog Ustava o jednakoj zaštiti građana, niti sa saveznim Zakonom o građanskim pravima (Title IX), koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu pola u obrazovanju.

Spor počeo zbog dvije sportistkinje
Presuda se odnosi na slučajeve Lindzi Hekoks iz Ajdaha i Beki Peper-Džekson iz Zapadne Virdžinije, koje su osporavale državne zakone tvrdeći da im se uskraćuje pravo da se takmiače u skladu sa svojim rodnim identitetom.

Povezana vijest:
Pobjede transrodne žene izazvale kritike

Ajdaho je još 2020. godine postao prva američka savezna država koja je usvojila zakon kojim se u ženskim sportovima pravo nastupa određuje prema polu upisanom pri rođenju, a nakon toga slične propise usvojilo je više od dvije desetine saveznih država.

Podijeljene reakcije na odluku
Sudija Bret Kavano, koji je pisao većinsko mišljenje, naveo je da države imaju pravo da štite ženske sportske kategorije zasnovane na biološkom polu, uz napomenu da svi sportisti zaslužuju poštovanje bez obzira na ishod spora.

Troje liberalnih sudija izdvojilo je mišljenje, ocijenivši da je Sud prerano zaključio slučaj i da su transrodnim učenicima uskraćene ustavne garancije jednakog tretmana.

Odluka će imati šire posljedice
Presuda predstavlja veliku pobjedu zagovornika ograničenja u ženskom sportu i očekuje se da će dodatno učvrstiti slične zakone širom SAD.

Pitanje učešća transrodnih sportista bilo je jedno od ključnih tema predsjedničke kampanje Donalda Trampa, koji je nakon povratka u Bijelu kuću potpisao izvršnu uredbu s ciljem zabrane nastupa transrodnih žena u ženskim sportskim ekipama, nakon čega je i NCAA izmijenila pravila za univerzitetska takmičenja.

Iako će se pojedini sudski postupci nastaviti pred nižim sudovima, odluka Vrhovnog suda predstavlja najznačajniji pravni presedan u ovoj oblasti do sada, navodi BBC.