Connect with us

Društvo

SITUACIJA SVE ALARMANTNIJA: BiH za svega nekoliko mjeseci ostala bez 44.000 radnika

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi, Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove, poredeći sa krajem prethodne godine ostala bez 44.000 radnika.

Kako se navodi u anketi, u periodu januar -mart, radnu snagu činio je 1,401 milion osoba.

– Od toga je zaposlenih bilo 1,213 miliona (86,6%), dok je broj nezaposlenih iznosio 188.000 (13,4%) – piše u anketi koju je sprovela Agencija za statistiku BiH.

Dalje piše da je, u poređenju s posljednjim kvartalom 2024. godine, broj zaposlenih smanjen za 3,5%, što znači da je tržište rada izgubilo oko 44.000 radnika.

– Istovremeno, broj nezaposlenih porastao je za 12,8%. Broj osoba koje nisu uključene u radnu snagu porastao je na 1,473 miliona – što je povećanje od 1,4% u odnosu na prethodni kvartal. Najveći udio čine osobe starije od 65 godina, što ukazuje na nastavak demografskog starenja i ranije napuštanje tržišta rada – ističe se u podacima.

Tako u strukturi radne snage dominiraju muškarci sa 60,9% (854.000), dok žene čine 39,1% (547.000).

– Najveći udio pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina. Od ukupno zaposlenih, 87% ima stalni radni odnos, 11,1% su samozaposleni, dok 1,9% čine neplaćeni članovi domaćinstava. Najveći broj radnika zaposlen je u sektoru usluga (59,8%), zatim u industriji i građevinarstvu (32,2%), dok u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi 7% zaposlenih – piše u podacima Agencije za statistiku BiH.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne novine da u okolnostima kada ne dolazi do pada ekonomske aktivnosti, statistički obuhvaćene kretanjem BDP-a, pad broja zaposlenih može biti posljedica dvije tendencije.

– Prva se odnosi na povećanje broja radnika koji nisu prijavljeni kao posljedica rasta poreskih opterećenja. U FBiH je došlo do povećanja minimalne zarade bez promjene poreskih zakona koje bi rasteretile poslodavce. Iako je za jedan dio povećanja dio doprinosa prebačen na teret budžeta Federacije, ne možemo isključiti da jedan broj radnika nije usljed toga ostao bez posla ili da je prešao u sivu zonu – istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, minimalac je takođe povećan i u Republici Srpskoj, ali je poreski klin u Srpskoj manji nego u Federaciji.

– Druga tendencija koja može osvijetliti paradoks da i kada nema privrednog pada dođe do pada broja zaposlenih, i to je situacija u kojoj su radnointenzivne djelatnosti zabilježile pad koji je kompenzovan rastom proizvodnje kapitalno-intenzivnih grana. Primjera radi, ugostiteljstvo ili tekstilna industrija kao radnointenzivne djelatnosti i uslužne industrije su dominantno radno-intenzivne grane i u slučaju stagnacije ili pada proizvodnje kod njih može doći do pada broja zaposlenih. Ovo je posebno važno naglasiti ako imamo u vidu da u uslužnim industrijama u BiH radi oko 60% od ukupno zaposlenih. Za sprečavanje ovih nepovoljnih trendova potrebno je prvo utvrditi uzroke i tragom toga reagovati kroz mjere ekonomske politike. Ili ići u pravcu poreskog rasterećenja i manjeg oporezivanja rada ili pomoći sektore koji gube radna mjesta na način da stvore održivu konkurentnost – objasnio je Mlinarević.

Related Topics:

Društvo

PRILIKA KOJA SE NE PROPUŠTA! Trka za poslom u Banjaluci, Laktašima i Gradišci, LIDL otvara preko 1.000 radnih mjesta!

Lidl Bosna i Hercegovina pokrenuo je najveći talas zapošljavanja do sada, u kojem traži više od 1.125 radnika u logistici i prodaji. Konkursi obuhvataju 21 grad i opštinu, među kojima su Banjaluka, Laktaši i Gradiška, a iskustvo u trgovini nije obavezno.

Prijave za 125 skladišnih radnika u logističkom centru u Lepenici otvorene su od 1. avgusta do 6. septembra. Drugi konkurs, za više od 1.000 prodavača, trajaće od 15. avgusta do 30. septembra.

Posao u 21 gradu i opštini
Radnici u prodaji biće traženi u Banjaluci, Laktašima, Gradišci, Doboju, Modriči, Bijeljini, Brčkom, Sarajevu, Mostaru, Zenici, Bihaću i još deset gradova i opština.

Početak rada zavisiće od dinamike otvaranja prodavnica, a novozaposleni će prethodno proći obuku. Lidl još nije objavio kada će prve prodavnice u BiH početi da rade.

„Pokrenuli smo naš najveći, ali ne i posljednji talas zapošljavanja“, rekao je Faruk Kovač, rukovodilac sektora korporativnih poslova Lidla BiH.
Kompanija trenutno ima oko 400 zaposlenih, a novim konkursima planira da tim proširi za više od hiljadu ljudi.

Iskustvo nije obavezno

Zaposleni u prodavnicama obavljaće različite poslove, od rada na kasi i u pekari do slaganja robe i usluživanja kupaca. Potrebne su završena srednja škola, motivacija i spremnost za učenje.

Iz kompanije navode da radnicima nude dva slobodna dana sedmično, plaćen prekovremeni rad i platu iznad tržišnog prosjeka, ali konkretni iznosi nisu objavljeni.
Prijave se podnose putem Lidlove stranice za zapošljavanje, dok će datum početka rada prodavnica biti saopšten naknadno.

Nastavi čitati

Društvo

NEVIĐEN BEZOBRAZLUK! Ostavili narod u Ljubiji bez doktora, pa napali novinare

Nakon što je javnost s pravom burno reagovala na šokantnu vijest da mještani Ljubije ostaju bez ljekara, uprava Doma zdravlja Prijedor brže-bolje je pokušala da “opere ruke” i svali krivicu na medije! Umjesto izvinjenja pacijentima zbog amaterskog i traljavog informisanja, iz ove zdravstvene ustanove drsko tvrde da su objave o zatvaranju ambulante “netačne”.

Njihovo nevješto opravdanje? Sada odjednom tvrde da su pacijenti “ranije obaviješteni” da dežurnog porodičnog doktora neće biti naredne dvije sedmice isključivo zbog korištenja godišnjih odmora. Prema njihovom naknadnom, kriznom saopštenju, ljekar bi u ambulantu Ljubija trebalo da se vrati 17. avgusta 2026. godine, kada će se rad, navodno, nastaviti u “redovnom režimu”.

Iz Uprave Doma zdravlja čak su poručili da su “na raspolaganju za sve dodatne informacije”, glumeći transparentnost tek nakon što je izbio skandal.

Međutim, istina je potpuno drugačija, a neoboriv dokaz visi upravo na ulaznim vratima njihove ustanove!

Naime, na sramnom komadu papira koji je dočekao bolesne i šokirane pacijente, hladno je pisalo da ambulanta ostaje bez doktora – bez ijedne jedine riječi o tome da je mjera privremena ili da je u pitanju godišnji odmor!

Očigledno je da je panika među mještanima nastala isključivo zbog katastrofalne komunikacije, bahatosti i nemara nadležnih u Domu zdravlja. Sada, umjesto da priznaju sopstvenu grešku, oni pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadajući medije koji su samo prenijeli golu istinu sa njihovih vrata.

Umjesto što nude naknadna pojašnjenja kad je šteta već načinjena, upravi bi bilo mnogo pametnije da nauči kako se sastavlja elementarno obavještenje za građane, a ne da pacijente i javnost prave budalama.

Banjaluka24 FOTO (Prijedor 24.com)

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJI PLAĆAJU, VLAST ĆUTI: PDV na hranu i opremu za bebe i dalje 17 odsto!

Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih evropskih zemalja koja primjenjuje jedinstvenu stopu PDV-a od 17 odsto na sve proizvode, uključujući dječju hranu i opremu za bebe. I pored negativnog prirodnog priraštaja, zahtjevi za smanjenjem ili povratom PDV-a na proizvode za bebe i dalje ostaju bez odgovora.

Roditelji ističu da su mlijeko, kašice, pelene, kozmetika i ostala oprema za bebe među najvećim izdacima u prvim godinama života djeteta. Zbog visokih cijena, mnogi se odlučuju na kupovinu u Hrvatskoj ili Srbiji, gdje su isti proizvodi često znatno jeftiniji.

Tražili smo od vlasti da izvrši povrat PDV-a roditeljima djece starosti do dvije godine, ali sluha nije bilo, kaže poslanik PDP-a u Parlamentu BiH Mira Pekić.

“To je bila jedna sjajna inicijativa gdje smo izračunali i koliko bi to koštalo budžet i šta bi to značilo roditeljima djece. U prvoj godini su značajna izdvajanja za malu djecu. Roditelji moraju da kupuju i krevetić i ogromna su izdvajanja za sve što je neophodno za malo dijete. U drugoj godini takođe postoje značajni izdaci. Mi smo tražili da se vrati taj PDV doriteljima“, kaže Pekić.

Za razliku od BiH, većina zemalja Evropske unije, ali i zemlje regiona, primjenjuju snižene stope PDV-a na dječju hranu i opremu za bebe kako bi ublažile troškove roditeljstva. Ekonomista Zoran Pavlović smatra da država još ne prepoznaje koliko su mjere podrške porodicama važne u borbi protiv sve izraženijeg pada nataliteta.

“Mi ne razumijemo koliki nam je problem, danas ne, ali sutra da, nedostratak mladih naraštaja koji treba da nose ekonomiju, privredu i život ove zemlje. Kada posmatramo drugi segment priče, a on je vezan za penzionere, neko mora da zaradi penzije koje se isplaćuju za sadašnje penzionere. Mi o tome ne vodimo računa, mi smo zemlja u kojoj je mnogo važnije baviti se politikom i politikanstvom, a ne baviti se ozbiljnim problemima sa kojim ova zemlja živi”, kaže Pavlović.

Sagovornici smatraju da bi smanjenje ili ukidanje PDV-a na dječju hranu i opremu predstavljalo konkretnu pomoć roditeljima, posebno u prvim godinama života djeteta, kada su izdaci najveći. Ipak, uprkos brojnim prijedlozima, izmjene Zakona o PDV-u koje bi omogućile takve olakšice još nisu usvojene.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno