Connect with us

Društvo

ŠOKANTNO UPOZORENJE NAUČNIKA: Imamo još 25 godina da spasimo Sredozemno more

Unija za Mediteran (UFM), organizacija koja okuplja 43 zemlje, upozorila je da bi za 25 godina u Sredozemnom moru moglo biti više plastike nego ribe ako se radikalno ne poboljša upravljanje otpadom.

“Sredozemno more jedno je od područja najzagađenijih plastikom na svijetu”, upozorila je organizacija iz svog sjedišta u Barseloni.

Sredozemno more predstavlja manje od jedan odsto površine svjetskih mora, ali je dom gotovo 20 odsto svih poznatih morskih vrsta, što ga čini jednom od najvažnijih žarišnih tačaka morske bioraznovrsnosti na svijetu.

Takođe je dom jednoj od najvećih koncentracija zagađenja mora plastikom u svijetu, sa oko 730 tona plastičnog otpada koji se svakodnevno ispušta u more, navela je Unija za Mediteran.

Ako proizvodnja plastike nastavi da raste stopom od četiri odsto godišnje i ako se upravljanje otpadom radikalno ne poboljša, ispuštanje plastike u more moglo bi se udvostručiti do 2040. godine, a do 2050. godine moglo bi biti čak i više plastike nego ribe – saopštila je organizacija.

Nagomilavanje zagađenja u Sredozemnom moru, izazvano uglavnom kombinacijom visoke gustine obalnog naseljenja, masovnog turizma i ograničene izmjene vode u poluzatvorenoj strukturi mora, predstavlja vrlo ozbiljne ekološke, javno-zdravstvene i socio-ekonomske rizike čiji se efekti i dalje proučavaju.

“Pokušaji rješavanja ove kritične situacije kako bi se ispunili ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija moraju se zato fokusirati na promociju politika cirkularne ekonomije koje minimiziraju upotrebu plastike i daju prioritet upotrebi biorazgradivih i trajnijih plastičnih alternativa” navela je Unija za Mediteran.

Organizacija osnovana prije 17 godina zagovara inicijative održivog plavog gospodarstva koje podstiču socio-ekonomski razvoj odgovornim korišćenjem morskih resursa. Partnerstvo za plavi Mediteran (BMP), višedonatorski fond koji promoviše Unija za Mediteran, a koji mobilizuje ulaganja u projekte održivog plavog gospodarstva u područjima južnog Mediterana i Crvenog mora, vodeća je inicijativa u ovom polju.

“Ključno je prepoznati da rastuća plima plastičnog otpada nije samo ekološki problem, već i onaj koji direktno utiče na dobrobit naših zajednica i ekonomija” rekao je glavni sekretar Unije za Mediteran Naser Kamel.

“Prekogranična pitanja, uključujući zagađenje plastikom, zahtijevaju prekogranična rješenja. Unija za Mediteran će uvijek podržavati inicijative regionalne saradnje koje unapređuju održivi razvoj i čuvaju naše dragocjeno more za buduće generacije” zaključio je, prenosi Telegraf.

Društvo

KILOGRAM KULENA 45 KM! Mnogi prođu i samo omirišu, gastarbajteri bi kupili, PLAŠE SE GRANICE

Gužva pred prvomajske praznike na Gradskoj tržnici u Sarajevu, zadovoljni i Slovenci.

Gužve, užurbana kupovina i domaći proizvodi dočekali su danas kupce na Gradskoj tržnici “Markale” koja se nalazi u centru Sarajeva.

Tamo se ne opskrbljuju samo građani, već i turisti koji, kako su nam rekli, ipak imaju probleme pri prelasku granica s ovim proizvodima. Kilogram telećeg kulena košta oko 45 KM, što znači da mušterije plaćaju devet KM oko 200 grama proizvoda. Kilogram stelje (ovčija pršuta) se plaća nešto jeftinije, tačnije 40 KM, dok mesarova peka košta 65 KM. Kada je riječ o mliječnim proizvodima, sjeničke paprike koštaju 25 KM, dok se sjenički kajmak može nabaviti po dvije vrste cijena od 20 i 40 KM…

Trgovci su većinom zadovoljni, posebno pred prvomajske praznike jer brojni građani dolaze na tržnicu kako bi se opskrbili za prvomajski ručak, ali i neradne dane.

– Jeste sada malo manje, umanjilo je, ali i skupoća je velika – rekla je jedna od prodavačica. Kako kaže, ima mušterije koji kupuju i manje količine, ali dolaze redovno jer ovo mjesto smatraju provjerenim.

Svi kupuju prema tome, kako kažu, kakav je čiji džep. Domaći proizvodi uz prihvatljive cijene, privlače i turiste pa smo tako sreli Slovenca koji je došao na tržnicu zbog suhog mesa.

– Nije skupo, ali ni prejeftino – rekao je on uz konstataciju da su proizvodi skuplji u njegovoj zemlji.

Jedna od trgovkinja koja prodaje upravo suhomesnate proizvode je rekla kako se cijene nisu mijenjale osam mjeseci, piše Klix.
– Dolaze i turisti, ali rijetki kupuju. Probaju, svidi im se, ali postoje zabrane nošenja, iz određenih zemalja nose, ali ostali ništa – rekla je ona.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jutranje temperature padaju i ispod nule!

U Bosna i Hercegovina u petak, 1. maja 2026. godine, očekuje se pretežno sunčano vrijeme u prijepodnevnim časovima, dok će u drugom dijelu dana doći do umjerenog razvoja oblačnosti, posebno u Bosni.

U Hercegovina će tokom cijelog dana dominirati sunčano vrijeme, bez značajnijih promjena.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, dok će na području Hercegovine i jugozapadu Bosne povremeno duvati umjereno jaka bura, što će dodatno pojačati osjećaj svježine.

Jutarnje temperature biće neuobičajeno niske za ovo doba godine i kretaće se većinom između -1 i 3 stepena, dok će na jugu zemlje dosezati do 8 stepeni. Tokom dana, maksimalne temperature uglavnom će se kretati između 12 i 17 stepeni, dok će na jugu zemlje dostići i do 20 stepeni Celzijusovih.

Iako nas očekuje sunčan dan, građanima se savjetuje oprez zbog hladnih jutarnjih temperatura, naročito u višim predjelima gdje je moguć i slab mraz.

Nastavi čitati

Društvo

INVESTICIJA NIJE USPJELA: Vlada Srpske gura u stečaj preduzeće koje je kupila 2009. godine

Nakon što je godinama bezuspješno pokušavala da proda preduzeće „Novi Autodijelovi“ iz Rudog, Vlada Republike Srpske je odlučila da ga gurne u stečaj.

Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu je pokrenuo prethodni postupak kako bi se utvrdilo postoje li uslovi za stečaj, a Zdravka Mastilovića sa Pala imenovao za privremenog stečajnog upravnika.

„Privremeni upravnik je dužan da izvrši pregled dužnikovih poslovnih prostorija i izvrši uvid u poslovne knjige i dokumentaciju, ispita da li imovina stečajnog dužnika može pokriti troškove stečajnog postupka te da li se poslovanje stečajnog dužnika može u cjelini ili djelimično nastaviti“, navodi se u rješenju suda.

Za početak juna je zakazano ročište na kojem će se odlučivati o sudbini ovog društva, piše Capital.

U sudu navode da je zahtjev podnijelo Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je uplatilo 5.000 maraka predujma na ime troškova pokretanja prethodnog postupka.

Podsjećamo, IRB je godinama bezuspješno pokušavala da proda ovo preduzeće, koje je Vlada RS kupila 2009. godine za 1,2 miliona KM.

Njegova nominalna vrijednost je bila 2,8 miliona maraka, ali zainteresovanih nije bilo.

„Novi Autodijelovi“ su prije rata bili radna jedinica u sklopu „Fabrike automobila Priboj (FAP)“, a nakon rata su postali zasebno preduzeće.

Prije četiri godine tadašnji premijer Radovan Višković je najavio mogućnost da se fabrika preorijentiše na proizvodnju visokokvalitetnih alata za brizganje plastike i obojenih metala i dolazak investitora iz Srbije, ali od toga nije bilo ništa.

Nastavi čitati

Aktuelno