Connect with us

Društvo

ŠOKANTNO UPOZORENJE NAUČNIKA: Imamo još 25 godina da spasimo Sredozemno more

Unija za Mediteran (UFM), organizacija koja okuplja 43 zemlje, upozorila je da bi za 25 godina u Sredozemnom moru moglo biti više plastike nego ribe ako se radikalno ne poboljša upravljanje otpadom.

“Sredozemno more jedno je od područja najzagađenijih plastikom na svijetu”, upozorila je organizacija iz svog sjedišta u Barseloni.

Sredozemno more predstavlja manje od jedan odsto površine svjetskih mora, ali je dom gotovo 20 odsto svih poznatih morskih vrsta, što ga čini jednom od najvažnijih žarišnih tačaka morske bioraznovrsnosti na svijetu.

Takođe je dom jednoj od najvećih koncentracija zagađenja mora plastikom u svijetu, sa oko 730 tona plastičnog otpada koji se svakodnevno ispušta u more, navela je Unija za Mediteran.

Ako proizvodnja plastike nastavi da raste stopom od četiri odsto godišnje i ako se upravljanje otpadom radikalno ne poboljša, ispuštanje plastike u more moglo bi se udvostručiti do 2040. godine, a do 2050. godine moglo bi biti čak i više plastike nego ribe – saopštila je organizacija.

Nagomilavanje zagađenja u Sredozemnom moru, izazvano uglavnom kombinacijom visoke gustine obalnog naseljenja, masovnog turizma i ograničene izmjene vode u poluzatvorenoj strukturi mora, predstavlja vrlo ozbiljne ekološke, javno-zdravstvene i socio-ekonomske rizike čiji se efekti i dalje proučavaju.

“Pokušaji rješavanja ove kritične situacije kako bi se ispunili ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija moraju se zato fokusirati na promociju politika cirkularne ekonomije koje minimiziraju upotrebu plastike i daju prioritet upotrebi biorazgradivih i trajnijih plastičnih alternativa” navela je Unija za Mediteran.

Organizacija osnovana prije 17 godina zagovara inicijative održivog plavog gospodarstva koje podstiču socio-ekonomski razvoj odgovornim korišćenjem morskih resursa. Partnerstvo za plavi Mediteran (BMP), višedonatorski fond koji promoviše Unija za Mediteran, a koji mobilizuje ulaganja u projekte održivog plavog gospodarstva u područjima južnog Mediterana i Crvenog mora, vodeća je inicijativa u ovom polju.

“Ključno je prepoznati da rastuća plima plastičnog otpada nije samo ekološki problem, već i onaj koji direktno utiče na dobrobit naših zajednica i ekonomija” rekao je glavni sekretar Unije za Mediteran Naser Kamel.

“Prekogranična pitanja, uključujući zagađenje plastikom, zahtijevaju prekogranična rješenja. Unija za Mediteran će uvijek podržavati inicijative regionalne saradnje koje unapređuju održivi razvoj i čuvaju naše dragocjeno more za buduće generacije” zaključio je, prenosi Telegraf.

Društvo

ZAKON O UGOSTITELJSTVU ČEKA POSLANIKE: Vraća li se domaća rakija na slavlja?

Poslanike u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske na stolu će dočekati i novi Prijedlog zakona o ugostiteljstvu, koji je krajem septembra usvojila Vlada Republike Srpske, a koji zadaje glavobolje i ugostiteljima i domaćinima.

Zašto su domaća rakija i pečenje sporni u novom zakonu?

Da će se upravo zbog toga polemisati i u Narodnoj skupštini Republike Srpske kada Prijedlog zakona dođe pred poslanike može se zaključiti i iz izjave Darka Banjca, budućeg poslanika koalicije DNS – NPS, koju je dao za “Nezavisne novine”.

“Vi kada pravite svadbe ili krštenja ne možete više donijeti rakiju koju je đed čuvao. Ja mislim da je to neprihvatljivo za srpski narod. Ne možete da vam kum donese pečenicu na krštenje. Uvijek je to bio običaj srpskog naroda. Ljudi su zaboravili da ono što se ponavlja kroz vijekove postaje zakonska kategorija. Običaji su postajali zakon”, rekao je on, najavljujući da će tražiti izmjene, a što je moguće amandmanima.

Šta ugostitelji zamjeraju Prijedlogu zakona?

Da je to problem uvidjeli su i ugostitelji, koji su Ministarstvu trgovine i turizma iznijeli niz sugestija, međutim mnoge nisu uslišene.

“Već dvije godine se borimo da se napravi poseban zakon za takve događaje ili da se u okviru postojećeg zakona naprave izuzeci. Dobili smo informaciju da se pravi novi zakon, iznijeli smo nadležnom ministarstvu svoje probleme i rekli su nam da napravimo svoj prijedlog. Ja sam to i napravio. Odnijeli smo im svoj prijedlog koji je jako ozbiljno napisan, gdje smo iznijeli probleme i rješenja. Obećali su nam da ćemo nastaviti razgovore, međutim poslije toga je došao tajac i skoro ništa nisu izmijenili”, kaže Dragan Milijaš, član Upravnog odbora “Horeca”, za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, zakon kafiće i restorane stavlja u istu ravan sa salonima koji organizuju slavlja kao što su svadbe, rođendani, krštenja, te od njih traži da cjenovnici moraju biti istaknuti, da nema domaće rakije…

Zašto ugostitelji tvrde da domaća rakija ne ide u promet?

“Glavni naš argument za domaću rakiju koju roditelji, bake i deke prave za mladence ili djecu jeste da ta rakija ne ide u promet. Oni je naprave i časte svoje goste, kao na slavi, kao kad im neko dođe u kuću. Ona ne ide u promet. Niko je ne kupuje, niko je ne prodaje. Tu nema nikakvog prometa. Čovjek napravi i časti svoje goste”, kaže Milijaš.

Prema njegovim riječima, oni su predlagali i da domaćini odu u Institut za javno zdravstvo Srpske i da dobiju potvrdu o ispravnosti rakije, međutim ni to nije prošlo.

Koje dodatne obaveze zakon predviđa za svadbene salone?

Sem rakije i pečenja, tu je i niz drugih problema.

“Nova stvar koju žele u zakonu jeste da mi ispred restorana i salona prikupljamo sve ugovore između, na primjer, mladenaca i muzike, dekoratera, fotografa, nekoga ko radi slatki sto, pušta dim… Mi se toga nismo htjeli prihvatiti”, navodi on za “Nezavisne novine”.

Takođe, problematično je i uređenje radnog vremena, pa su oni zatražili da saloni posluju isključivo na osnovu unaprijed ugovorenih i rezervisanih događaja.

Nastavi čitati

Društvo

ZGRABI I VLADAJ: Pustošenje Fonda solidarnosti Srpske

Vlast Republike Srpske nastavlja nenamjensko trošenje sredstava iz Fonda solidarnosti Republike Srpske. Prethodno su tri miliona maraka uplaćena rudniku Nova Ljubija, a nedavno oko 900 hiljada maraka i radnicima Radio-televizije Republike Srpske. Iz opozicije upozoravaju da se ponovo javna sredstva Fonda koji služi za pomoć u slučaju elementarnih nepogoda, rasipaju na prikrivanje sumnjivih i nezakonitih aktivnosti.

Blokade računa i kašnjenja plata i doprinosta, mjesecima su neizvjesnost u kojoj se nalaze radnici RTRS-a. Sve je posljedica pravosnažnih presuda zbog 23 miliona maraka dugova Radio-televiziji Bosne i Hercegovine. Sve je posljedica poteza uprave RTRS-a, kao i rukovodstva Republike Srpske da se od 2017. godine BHRT-u ne uplaćuje dio RTV pretlpate koji im zakonski pripada. Umjesto odgovornosti, kaže predsjednik PSS-a Draško Stanivuković, vlast sve nenamjenski pokriva novcem iz Fonda solidarnosti.

“Zamislite sad paradoksa da Vlada Republike Srpske nema 20 miliona da ona to riješi nego iz Fonda solidarnosti daje plate. To je zloupotreba Fonda solidardnosti. On nije napravljen za to. Radnicima treba pomoći ali na drugi način. Isto je važno reći da novac koji je odobren iz Fonda solidarnosti, dokaz koliko je ova država postala banana, je dovoljan da se isplate plate bez poreza i doprinosa. Kada podijelimo sa brojem zaposlenih – radnici će dobiti plate bez zdravstvenog osiguranja”, kaže Stanivuković.

Isplata iz Fonda solidarnosti međutim neće riješiti nagomilane probleme u javnom servisu. Vlast međutim ne razmišlja o izmirenju duga. Tako je Dodik nedavno govorio o osnivanju novog javnog servisa, dok Nenad Stevandić kaže da i BHRT duguje RTRS-u i da treba mijenjati zakone.

“Ja lično mislim da RTRS čiji je osnivač Republika Srpska kao i klinički centri, hitne pomoći, ne mogu biti u blokadi”, rekao je Stevandić.

Novac se nenamjenski dijelio i privatnim preduzećima. U martu ove godine milionska sredstva iz ovog fonda su uplaćena radnicima rudnika Nova Ljubija, privatne firme gdje su u čudnim odnosima vlasnika i institucija Republike Srpske, radnici ostavljeni bez posla i zarađenih plata. U Zakonu o Fondu solidarnosti iz 2023. godine, jasno je navedeno šta je cilj njegovog osnivanja i gdje se mogu upotrebljavati sredstva.

“Cilj osnivanja Fonda solidarnosti jeste pružanje pomoći njegovim korisnicima, na načelima solidarnosti usljed elementarnih nepogoda, prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa, zarazne bolesti ljudi i životinja, ozbiljnih poremećaja na tržištu i svih drugih nepredviđenih događaja čije nastupanje, kao i posljedice se ne mogu predvidjeti”, piše u zakonu.

Ovdje se nigdje ne pominje da novac treba da se usmjerava u slučaju pravosnažnih sudskih presuda, gdje se ovakav ishod i te kako mogao predvidjeti, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

” Ako hoćemo da budemo korektni i legalisti onda treba proširiti opis aktivnosti koje Fond može da finansira pa da onda bude uredno da to može biti i za druge potrebe, a ne samo za osnovne koje su definisane osnivačkim aktom i zakonom. Jer ovakvo korištenje Fonda je nelegalno”, kaže Pavlović.

Sve je rađeno preko sindikata, što je prema tvrdnjama opozicije, samo dodatno otvorilo pitanje sumnjivog i nenamjenskog rasipanja novca.

Nastavi čitati

Društvo

TRESLO SE TLO: Dva zemljotresa zabilježena u BiH

Podrhtavanje.

Dva zemljotresa tokom noći pogodila su BiH.

Prvo podrhtavanje tla zabilježeno je u 1.17 časova na području Sarajeva, dok su nešto više od tri časa kasnije, u 4.35 časova, zemljotres osjetili i stanovnici Mostara i okolnih naselja, pišu Nezavisne.

Evropsko-mediteranski seizmološki centar još nije objavio precizne podatke o ovim zemljotresima, tako da njihova magnituda i lokacije epicentara zasad nisu poznate.

Nastavi čitati

Aktuelno