Connect with us

Društvo

PROTEST SA 6.500 KAMIONA: U ponedjeljak će granicu moći preći samo vojnici, policajci i medicinari

Građanima koji u ponedjeljak planiraju da putuju izvan BiH savjetuje se da polazak odgode iza 16 časova, jer se na prelazima prema Evropskoj uniji toga dana očekuju velike gužve zbog najavljenog protesta prevoznika koji planiraju blokirati granice sa više od 6.000 kamiona.

Konzorcijum “Logistika BiH”, kao najveća organizacija prevoznika i logističkih operatera u zemlji, najavio je za ponedjeljak protest upozorenja koji će usporavati saobraćaj na graničnim prelazima koji vode ka državama članicama Unije.

Iz ovog konzorcijuma su naveli da će protest trajati od ponoći do 16 časova, te da su blokade odgovor na nepoštovanje AETR sporazuma i neriješene probleme koji ugrožavaju prava i položaj transportnih preduzeća iz BiH.

– Tokom tih 16 sati, koliko blokade budu trajale, granicu će moći proći samo Oružane snage, policija, zdravstvene ustanove, institucije dječije i socijalne zaštite. Izvinjavamo se unaprijed građanima zbog gužvi i usporenog prelaza preko granice, mi nemamo 15 traka u kojima možemo stajati, te stoga savjetujemo vozačima da ne kreću na put dok se ne završe protesti – rekao je generalni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH” Velibor Peulić.

Dodao je da će na prelazima od Une do Drine i od Save do mora biti raspoređeno 6.500 kamiona iz BiH.

– Naši koordinatori će pokrivati sve granične prelaze i magistralne putne pravce ka izlazu iz BiH, uz kontinuiranu komunikaciju sa nadležnim institucijama. Takođe, zajedno sa kolegama iz regiona planiramo šest sedmica vršiti pritisak na EU i to svakog ponedjeljka na 16 sati. Sada protestujemo mi, sljedeći ponedjeljak Srbija, iza toga Sjeverna Makedonija i tako redom. EU nam nije obezbijedila primjenu Evropskog sporazuma o radu posade na vozilima koja obavljaju međunarodni drumski prevoz – podsjetio je Peulić.

Osim primjene ovog sporazuma i obezbjeđivanja prava na rad, prevoznici od institucija BiH traže reformu rada Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, usklađivanje inspekcija i fiskalna rasterećenja.

Navode da se na graničnim prelazima sada zadržavaju 16 časova i 30 minuta, a donedavno je to bilo 14 časova i 30 minuta, da inspekcijske službe nisu sinhronizovane, UIO ne odgovara na pozive sektora, a administrativni troškovi i barijere svakodnevno rastu.

– Novi rok za ispunjenje zahtjeva domaćim institucijama je 1. septembar, u protivnom ide blokada saobraćaja po “francuskom modelu” na cijeloj teritoriji zemlje – najavio je Peulić.

Predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić kaže da transportna preduzeća okupljena u ovom udruženju neće učestvovati u protestima, ali da podržavaju kolege.

– Mi podržavamo, ali nismo dio ove priče, jer smatramo da se neće ništa promijeniti, kao što nije ni do sada. Mi ćemo raditi, ako se budemo moglo proći, proći ćemo, a ako ne, čekaćemo u kolonama – kazao je Grbić za Glas.

U Auto-moto savezu RS su rekli da će u ponedjeljak, u zavisnosti od informacija kojima budu raspolagali, blagovremeno obavještavati vozače o stanju na putevima i graničnim prelazima, piše Glas Srpske.

– Pojačana frekvencija vozila može se očekivati na graničnim prelazima na sjevernom dijelu, na izlazu iz Srpske, ali više informacija vozači mogu očekivati u narednim danima, prateći našu internet stranicu ili pozivom na naš broj 1285 – rekla je portparol AMS RS Jovana Lolić.

Borba za opstanak
Iz Konzorcijuma “Logistika BiH” istakli su da blokade nisu ništa drugo do borba za opstanak sektora koji zapošljava 47.000 ljudi i generiše milijarde maraka godišnje.

– Možemo otvoriti 15.000 novih radnih mjesta ili svjedočiti iseljavanju i gašenju firmi. Dosta je bilo ignorisanja, tražimo primjenu sporazuma koje su zemlje potpisale – rekao je Velibor Peulić.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno