Znatno veća plata za isti posao, ali i nezadovoljstvo ekonomskom i političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, glavni su motivi mladima koji odlaze na sezonski rad izvan zemlje.

Najveća destinacija za sezonski rad za mlade je Hrvatska, koja i ove godine potražuje skoro 70.000 sezonskih radnika u turizmu.

Kao i protekle tri godine, 21-godišnji Matija iz Banjaluke priprema se da još jedno ljeto provede u Istri, gdje će raditi kao konobar.

On tvrdi da u BiH ne može naći stabilno zaposlenje sa adekvatnom platom, odnosno da domaći poslodavci ne žele da ponude bolje uslove rada.

“Ljudi ovdje rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram da radim i dodatno. Plata je tri puta veća na moru gdje konobarišem nego da sam ovdje ostao”, kaže on za Radio slobodna Evropa (RSE).

Najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj tokom prošle godine bili su državljani BiH, njih nešto više od 38.000, među kojima je oko 3.700 sezonskih radnika.

Bosna i Hercegovina nema zaključen sporazum sa Hrvatskom o zapošljavanju radnika, pa radnici, sezonci, odlaze uglavnom samostalno, dogovarajući se direktno sa poslodavcima.

Banjalučanin Matija pronašao je posao putem oglasa i jedan telefonski razgovor s vlasnikom ugostiteljskog objekta bio je dovoljan za dogovor.

“U početku me bilo strah, nisam vjerovao u tu zaradu što su obećavali. Dio od onoga što zaradim šaljem porodici da im pomognem, a namjeravam sebi i da kupim pošten auto”, kaže on.

Plan mu je da u Hrvatskoj pokuša pronaći stalno zaspolenje jer tvrdi da u BiH ne vidi perspektivu.

“Ovdje je situacija takva, da sve i da želim, nemam uslove da zasnujem svoju porodicu. Plate su niske, sve ide preko neke veze, jednostavno nisam dobio priliku da ovdje ostanem da budem sretan”, kaže on.

Prosječna neto plata u Hrvatskoj u martu ove godine iznosila je 1.448 evra, dok je u BiH iznosila oko 784 evra, pokazuju statistički podaci.

Plate, smještaj, obroci…

Nekoliko mladih, koji idu da rade na hrvatskom primorju, u razgovoru za RSE ističu da tamo u ugostiteljstvu mogu da zarade 2.000 evra i više mjesečno, dok u BiH mogu da zarade maksimalno 750 evra.

Kažu i da će, uglavnom, raditi kao recepcioneri, pomoćni radnici u kuhinji, konobari i čistači.

Na radno ljeto u Hrvatskoj priprema se i 21. godišnji Jovan iz Banjaluke zbog, kako kaže, bolje plate i radnog okruženja.

Pronašao je posao recepcionara i očekuje mjesečnu platu od oko 2.000 evra.

“Kod nas u tom sektoru nije moguće zaraditit te pare. Ovdje mogu mjesečno dobiti do 1.200 maraka. Idem da zaradim novac kako bih imao za studije u inostranstvu, konkretno u Sloveniji”, kaže on te ističe da ga na odlazak dodatno motiviše loša politička situacija.

Mnoštvo oglasa za sezonske poslove u Hrvatskoj nude agencije, a desetine ih poslodavci svakodnevno objavljuju i na društvenim mrežama.

U njima uz plate, koje su veće od onih u BiH, poslodavci često obećavaju osigurane radne dozvole, smještaj i dnevne obroke za radnike.

Tako je u jednom od oglasa, koji je objavljen u jednoj od Facebook grupa o sezonskim poslovima u Hrvatskoj, za posao čiščenja objekta na ostrvu Viru navedena plata od oko 1.500 evra.

Uz smještaj, poslodavac je naveo da su osigurani i dnevni obroci za radnike.

Odgovornost na poslodavcima

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera Federacije BiH, kaže za RSE da dio krivice za gubitak radnika, tokom ljetne sezone, snose i poslodavci.

“Prije nego počne sezona trebalo bi da sjednu s radnicima i pokušaju s njima dogovoriti posebne uslove kako bi ih zadržali. Da im daju stimulacije ta tri- četiri mjeseca jer im se to više isplati nego dovoditi nove. Dok ih obučiš, prođe sezona”, kaže on.

Upozorava i da su oglasi za rad izvan BiH često nerealni te da radnike nerijetko dočekaju lošiji uslovi od onih koji su im obećani.

“I ovdje kvalitetan kuvar zarađuje 4.000 maraka. Ne možete početnika toliko platiti. U kuhinji svi primaju više od 1.000 evra. I vani više nisu plate kao nekad, a ima i izrabljivanja da se radi bukvalno 24 sata”, kaže Hadžić.

Kako kaže, zbog odlaska radnika poslodavci u BiH su primorani da angažuju i radnike iz azijskih zemalja, poput Nepala.

Istovremeno, na evidencijama za nezaposlene u BiH u aprilu je bilo više od 320.700 osoba, pokazuju podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

‘Radnici žele da ostanu u BiH’

Goran Kurtinović, iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca” kaže za RSE da je gubitak radnika tokom ljetne sezone uobičajena pojava u proteklih 15-ak godina.

Kako kaže, najviše odlaze pomoćni radnici i oni bez adkevatnog iskustva.

“Uspijevamo da zadržimo iskusne radnike, imamo mogućnosti da ih bolje plaćamo. Oni recimo odu dvije- tri sezone da zakrpe rupe u budžetu, ali im je draže da nađu posao u svom mjestu. No, radnike bez iskustva ne možeš adekvatno platiti pa odlaze”, kaže Kurtinović.

Upozorava i da je u takvim okolnostima ugostiteljima sve teže pronaći radnike kako bi tokom ljeta normalno funkcionisali pa su primorani na kolektivni godišnji odmor, kada prestaju s radom po 15-ak dana.

Govoreći o koracima koje poslodavci poduzimaju da zadrže radnike tokom sezone, Kurtinović je kazao da napretka nema i da je za bolje uslove neophodna pomoć države.

“Spremni su da ostanu i rade u svojoj sredini, ali do države i poslodavaca je da ih ne izgubimo. Moje iskustvo je da će prvo dati nama šansu, ako ih razočaramo da će tek tad ići u inostranstvo”, naveo je.

Na prvom mjestu region

Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine izdala dozvole za rad za više od 83.000 stranaca, Najbrojniji su Nepalci, a slijede radnici iz BiH – njih više od 15.000.

Od toga se oko 7.450 dozvola odnosi na sezonske radnike, angažovane uglavnom u turizmu i ugostiteljstvu. Među njima je 1.376 “sezonaca” iz BiH.

Natača Kačar, predstavnica portala Posao u turizmu, kaže za RSE da je u Hrvatskoj u posljednje dvije godine primjetan pad zapošljavanja radnika iz regiona, što je posljedica velikog priliva radnika iz azijskih zemalja.

Ona za RSE navodi da su na poslodavcima u toj zemlji i dalje, nakon domaćih radnika, prioritet oni iz regiona te da se trude da pridobiju i i zadrže radnike iz BiH.

“Posebno u ugostiteljstvu, gdje je važno imati uhodan tim koji dobro funkcionira, a da ga ne mijenjaju svake godine. Dio smo istog govornog područja, tako da su radnici iz BiH traženi kadar”, kaže ona za RSE.

Ističe, takođe, da je Hrvatska i dalje jedna od najpoželjnijih destinacija za radnike iz regiona, prvenstveno zbog sigurnosti koju pružaju poslodavci.

“Radnici znaju da će biti prijavljeni, da će dobiti radne dozvole i da će im plate biti isplaćene”, kaže ona, ističući da plate i uslovi rada variraju zavisno od regije regiji i vrsti ugostiteljskog objekta.

Novi Zakon o strancima, koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 15. marta, najavljuje strože uslove zapošljavanja stranih radnika, a od iduće godine očekuje se da će potpuna primjena.

Kako kaže Kačar, omjeri zapošljavanja biće postavljeni tako da se ograniči broj stranih radnika u odnosu na domaće. To će, tvrdi, pomoći u kontroli masovnog uvoza radnika iz Azije, gdje su se pojavile ilegalne agencije i problemi s trgovinom ljudima.

“No, postavlja se pitanje ima li uopšte dovoljno domaćih radnika za sezonska zanimanja. Naime, sezonski radnici iz Hrvatske i regiona često traže veće plate, što otežava pregovore s poslodavcima”, kaže ona.

Iz Hrvatske privredne komore za RSE tvrde da plate stranih radnika moraju biti iste kao i plate hrvatskih državljana, uz poštovanje odredbi o minimalnoj plati i kolektivnom ugovoru.