Svijet
Mnogi se pitaju šta će biti POSLIJE RATA I PUTINA: Sudbina cijelog svijeta krojiće se prema ishodima sukoba
Kiša projektila ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv civilnih ciljeva u Ukrajini istovremeno je izazvala osudu i pokazala da Rusija povlači očajnički potez u ratu koji gubi.
Vašington post pokušava da odgovori na pitanje koje je pokrenuo zatvoreni opozicioni lider Aleksej Navaljni u svom nedavnom eseju: Šta će biti kada se završi?
Način na koji Rusija izlazi iz ove katastrofe može dugo vremena da oblikuje svijet. To će, pored sudbine Rusije, uticati na borbu Ukrajine da opstane kao demokratija, na to da li će se Bjelorusija osloboditi autokrate, da li Кina i Rusija mogu da održe savez, na sudbinu globalne ekonomije zavisne od ruskog izvoza energenata i još mnogo toga. Кako je rekao Navaljni, čak i ako Ukrajina se Ukrajina odbrani, gdje je garancija da se “svijet neće suočiti sa još agresivnijim režimom, izmučen ozlojeđenošću i imperijalnim idejama koje nemaju mnogo veze sa stvarnošću”?

FOTO: OLEG PETRASYUK/EPA
Nema garancije, piše Vašington post. Niko ne može da bude siguran kako se rat završava ili kako će izgledati posljedice. Gledajući unapred, Rusija ima nekoliko očiglednih zaštitnih ograda.
Jedan mračni scenario je da će Putinova antizapadna, autoritarna kleptokratija opstati sa njim ili bez njega. Značajan dio ruskog stanovništva ga i dalje podržava, što je spremna biračka jedinica. Кako je analitičar Nikolaj Petrov primijetio prije invazije, Putinova antizapadna retorika “zauzela je čvrsto mjesto u srcima i umovima mnogih ruskih građana”, koji su u “stanju dubokog ogorčenja prema Zapadu”.
Takođe jača kontinuitet moćne bezbjednosne i vojne strukture koje je Putin eksploatisao i širio više od 2 decenije. Ali ključna pitanja, na koja je sada nemoguće odgovoriti, tuču se posljedica koje bi poraz u Ukrajini proizveo: da li bi se vojska, ponižena i ogorčena, okrenula protiv strukture moći Кremlja? Da li bi se okrenulo stanovništvo?
Drugi dio ruske populacije – očigledno značajan i možda se preklapa sa prvim – jednostavno želi da bude ostavljen na miru. Ovi građani su tolerisali lopovsku elitu Putina i političku represiju u zamjenu za određenu količinu privatnog prostora u sopstvenim životima, kao i određeni prosperitet i slobodu putovanja u inostranstvo. Кonačno su motivisani da prigovore nakon što je Putinova nedavna naredba o mobilizaciji poremetila njihov spokoj, ali njihova otuđenost od politike i njihova pasivnost ostaju.
Treća grupa, mnogo manja, su liberalno orijentisani profesionalci i srednja klasa. Mnogi u svojim 20-im i 30-im godinama su masovno napustili Rusiju od početka rata — ali možda ne zauvijek.

FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA
Ono što je Navaljni opisao u svom eseju nije ništa manje od rušenja Putinove tvrđave i ponovnog pokušaja demokratije. Navaljni primjećuje da je za Borisa Jeljcina stvoren superpredsjednički sistem u ruskom ustavu iz 1993. godine.
– Davanje velike moći dobrom momku se u to vrijeme činilo logičnom – napisao je on. Putin je naslijedio Jeljcinova ovlašćenja, ali ne i njegovu posvećenost ustavnim garancijama slobode.
Navaljni se zalaže za parlamentarnu republiku koja bi rezultirala “radikalnim smanjenjem vlasti u rukama jedne osobe”. Takva promjena bi zahtijevala novi ustav. U prošlogodišnjem izvještaju za Atlantski savjet, Anders Aslund, ekonomista i specijalista za Rusiju, Ukrajinu i istočnu Evropu, i Leonid Gozman, političar i komentator dugo aktivan u ruskim demokratskim pokretima, skicirali su šta bi moglo biti potrebno za izgradnju demokratije u Rusiji.
Oni se zalažu za parlamentarni sistem i novi demokratski ustav, ali dodaju dugačku listu zadataka koje treba uraditi: vraćanje pune slobode govora i okupljanja, oslobađanje političkih zatvorenika, obračun sa oligarsima koji su muzli državu za sopstveno bogaćenje, uspostavljanje pune vladavine prava, raspuštanje postojećih službi bezbjednosti i njihove reizgradnja, ponovna izgradnja funkcionalnog parlamenta, održavanje slobodnih izbora i decentralizacija vlasti na regione i gradove, prenosi Blic.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, učinjeni su pokušaji da se izgradi tržišna demokratija po ugledu na Zapad. Кao što je naučnica Marija Lipman nedavno primijetila, “Ljudi u ranoj postkomunističkoj Rusiji žudjeli su da njihova zemlja postane normalna, što je podrazumijevalo kao na Zapadu”. Zapad je proglašen političkim uzorom. Po prvi put u svojoj istoriji, Rusija je oponašala zapadni politički sistem. Кreatori postkomunističkog ruskog ustava crpili su inspiraciju iz zapadnih povelja.
Jeljcin je stvorio iskrivljeni oligarhijski kapitalizam, protodemokratiju, građansko društvo u nastajanju i nije uspio da uvede vladavinu zakona. Za mnoge Ruse to je bilo dezorijentišuće vrijeme. Lipman je napisala: “Ne neočekivano, oponašanje Zapada nije uspjelo da obezbijedi zapadni životni standard. Prva postsovjetska decenija donijela je politička previranja, kolaps sigurnosne mreže, duboku nesigurnost i duboko razočaranje”.
Putin je iskoristio to razočaranje, dok je u godinama koje su uslijedile vozio rastuću plimu prosperiteta, koju je podigao izvoz nafte. Odbacio je oligarhe iz Jeljcinovih godina i potčinio ih svojoj volji, dok je obogatio svoje prijatelje. Postepeno je istrebio izdanke demokratije. Petrov je prošle godine rekao da uslovi potrebni za postizanje demokratskih promjena “ne postoje u današnjoj Rusiji”.
Amerika i Evropa, glavni igrači u promovisanju demokratije tokom 1990-ih, moraju se pripremiti za ono što slijedi u Rusiji, piše Vašington post. Američki komplet alata iz postsovjetskog perioda neće nužno biti od koristi. Neophodno je početi razmišljati o tome kako doprijeti do društva koje je prekaljeno u protekle 2 decenije.
Održavanje kanala otvorenim za ruski narod biće od vitalnog značaja bez obzira ko dođe na vlast. Američki list dodaje da će u idealnom slučaju, nakon rata i nakon Putina, Navaljni biti oslobođen okova i vodeći glas u usidrenju Rusije u demokratskom sistemu. Ali takođe bi bilo mudro očekivati da će Rusija krenuti drugim putevima, možda onim kojim će upravljati drugi moćnik.
Svijet
SPISAK SE ŠIRI! Evo ko je još spomenut u Epstinovim spisima
Američki zakonodavci objavili su više od 20.000 stranica dokumenata iz ostavštine osramoćenog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.
Tramp je godinama bio Epstinov prijatelj, ali predsjednik je rekao da su se posvađali oko 2004., godinama prije nego što je Epstin prvi put uhapšen. Tramp je dosljedno negirao bilo kakvu nezakonitost u vezi s Epstinom.
Evo nekih drugih imena koja su se pojavila, što ne ukazuje na nezakonitost bilo koje od spomenutih strana.
Majkl Volf (72), američki je novinar i kolumnista – kao i plodan autor knjiga o bogatima i slavnima.
“Vatra i bijes”, prva od nekoliko knjiga koje obuhvataju Trampov prvi mandat kao predsjednik SAD-a, izašla je 2018. godine, s opisima disfunkcionalne Bijele kuće i sočnim detaljima o američkom vrhovnom zapovjedniku. Tramp je rekao da je knjiga “puna laži”.
Nova serija dokumenata povezanih s Epstinom baca svjetlo na odnos koji, čini se, ukazuje na dopisivanje između Vofa i pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika.
Pažnja je posebno usmjerena na jedan od e-mailova, u kojem Volf, čini se, daje Epstinu savjete u vezi s Trampom, dok se Tramp prvi put borio za Bijelu kuću.
Volf je 2015. napisao Epstinu kako bi ga obavijestio da CNN planira pitati Trampa, kao predsjedničkog kandidata, o njegovom odnosu s Epstinom.
Epstin je odgovorio: “Ako bismo mogli smisliti odgovor za njega, što mislite da bi trebao biti?”
Njih dvojica nastavljaju raspravljati o strategiji, a Volf piše: “Mislim da biste ga trebali pustiti da se objesi.”
U zasebnoj e-poruci iz oktobra 2016., nekoliko dana prije američkih predsjedničkih izbora, Volf nudi Epstinu priliku da odradi intervju koji bi mogao “dokrajčiti” Trampa.
Odgovarajući na objavu u videu objavljenom na Instagramu, Volf je rekao: “Neki od tih e-mailova su između Epstina i mene, a Epstin raspravlja o svom odnosu s Donaldom Trampom.”
“Već jako dugo pokušavam razgovarati o ovoj priči”, dodao je.
Zapravo, Volf je prije posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u otkrio da je “povremeno” intervjuisao Epstina za “Vatru i bijes” – i objavio snimke tih razgovora.
Dokumenti uključuju prepisku između Epstina i Lerija Samersa, koji je bio ministar finansija bivšeg demokratskog predsjednika Bila Klintona. Prethodno je objavljeno da su se njih dvojica poznavali.
E-poruke ukazuju na to da su se njih dvojica često sastajala na veče, a Epstin je često pokušavao povezati Samersa s istaknutim svjetskim osobama. U jednom trenutku, u julu 2018., Epstin je predložio sastanak s “predsjednikom Ujedinjenih nacija, zanimljiva osoba za vas”.
U zasebnoj e-poruci od kraja novembra 2016., neposredno nakon Trampovog izbora, Samers je zamolio Epstina da “ne uloži nikakav trud u bilo što vezano za mene s Trampom”.
Zbog Trampovog “pristupa sukobu interesa”, “blizine ruskog predsjednika Vladimira Putina” i “besmislene reakcije” na smrt kubanskog vođe Fidela Kastra, Samers je rekao da mu je “najbolje da bude milion milja daleko”.
Portparol Samersa odbio je komentarisati, ali je BBC uputio na prethodne Samersove izjave. Jedan predstavnik je 2023. godine izjavio “Wall Street Journalu” da bivši zvaničnik “duboko žali što je bio u kontaktu s Epstinom nakon njegove osude”.
Ketrin Ruemler
Nadzorni odbor Zastupničkog doma objavio je nekoliko e-mailova između Epstina i Ketrin Ruemler, advokatice koja je bila savjetnica Bijele kuće tokom predsjedništva Baraka Obame.
U avgustu 2018., Ruemlerova i Epstin razgovarali su o isplatama za ćutanje koje je Tramp izvršio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Daniels prije izbora 2016. – pitanje zbog kojeg je Tramp kasnije osuđen za falsifikovanje poslovnih zapisa. Tramp poriče optužbe da je imao aferu s Danielsovom.
Razgovor između Ruemlerove i Epstina kulminirao je Epstinovim napisom: “Vidite, znam koliko je Donald prljav.”
Banka Goldman Sachs, u kojoj je Ruemlerova trenutno glavna pravna direktorica i glavna savjetnica, rekla je CNBC-u da stoji uz svog zaposlenika.
Peter Tiel
Ime milijardera i investitora i povremenog Trampovog pristalice Petera Tiela ponovo se pojavilo u najnovijim Epstinovim dokumentima – nakon što je prvi put spomenuto u seriji objavljenih u septembru.
Prema novoobjavljenim dokumentima, Epstin je u novembru 2018. napisao Tielu kako bi ga pozvao da ga posjeti na njegovom karipskom ostrvu, gdje se smatra da su počinjeni neki od Epstinovih zločina.
BBC je zatražio komentar od Tielove fondacije i investitorovog Founders Fund. Predstavnik Tiela rekao je za “Politico” da nikada nije posjetio ostrvo.
Tiel je kritikovao Epstina u epizodi podkasta “The Joe Rogan Experience” iz avgusta 2024.
“Znate, i ja sam nekoliko puta sreo Epstina”, rekao je Tiel.
Noam Čomski
Najnovije objavljivanje dokumenata uključuje više korespondencije između poznatog lingviste Noama Čomskoga (96) i Epstina. Mnogi njihovi razgovori bili su akademski ili lični.
Povremeno su se razgovori vrtjeli oko teme Trampa, uključujući i decembar 2016.
U svojoj e-poruci, Čomski kaže Epstinu: “Primjećujem da je vaše predviđanje o Trampovom izbjegavanju Bijele kuće bilo tačno kao previše primitivno.”
BBC je kontaktirao predstavnika Čomskog za komentar.
U odgovorima na prethodno izvještavanje “Wall Street Journala” o njihovoj vezi, Čomski je rekao da mu je Epstin pomogao prebacivati novac između njegovih računa bez “jedne lipe od Epstina” te da je priznao da ga “poznajem i da smo se povremeno sastajali”.
Pegi Segal
Epstin se konsultovao s publicistkinjom Pegi Segal dok se skandal oko njega i njegovih saradnika odvijao.
Epstin je 2011. godine napisao Segalovoj tražeći od nje da kontaktira osnivačicu “Huffington Posta”, Arianu Hafington, kako bi diskreditovala priču o Virdžiniji Gufre, koja je bila istaknuta optužiteljica Epstina i Endrjua. Gufre je umrla od samoubistva ranije ove godine.
Epstin je rekao Segalovoj da bi Hufingtonova “trebala zagovarati opasnosti lažnih optužbi…”.
Razmjena e-pošte pokazuje kako Segalova govori Epstinu: “Ako prepišete svoj posljednji e-mail s boljom gramatikom (i tako da ga bolje razumijem) mogu ga izrezati i zalijepiti te ga poslati Ariani Hafington.”
U telefonskom intervjuu, Segalova je za BBC rekla da nikada nije proslijedila Epstinov zahtjev Hafingtonovoj. “Nisam zvala Arianu”, rekla je. Hafingtonova “je objavljivala moje tekstove i nema razloga na svijetu da ugrozim taj odnos”, dodala je Segalova.
Ali činjenica da je Epstin pitao “nije neobična. Bio je to smiješan zahtjev”, rekla je Segalova, a prenosi “BBC”.
Svijet
MAĐARSKA ĆE BLOKIRATI sve odluke EU koje eskaliraju sukob
Vlada Mađarske blokiraće sve odluke EU usmjerene na eskalaciju oružanog sukoba u Ukrajini i uključivanje evropskih zemalja u njega, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
On je dodao da Budimpešta ne može da dozvoli da Mađarska i Mađari uđu u rat.
“Moramo da zaštitimo Mađarsku i mađarske građane od toga”, naglasio je Sijarto, a prenosi TASS.
Svijet
OFAC ODOBRIO: Lukoilove kompanije u Bugarskoj dobile licencu za rad do aprila 2026. godine
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se omogućava nastavak transakcija vezanih za prodaju međunarodnih aktiva kompanije Lukoil do 13. decembra.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra. Četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila 2026. godine.
Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih stanica kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.
Ministarstvo je do 29. aprila 2026. odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima ove kompanije posjeduju 50 odsto ili više akcija.
Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom. Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.
“Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja”, saopšteno je.
Kompanija naglašava da preduzima sve mjere kako bi osigurala neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječila poremećaje u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta. Kompanija “Gunvor“ saopštila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije “Lukoil”.
-
Društvo2 dana agoDUGOGODIŠNJI NOVINAR TV K3: Tragično preminuo Kosta Đurđević
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ PODRŽAO BLANUŠU U PRIJEDORU: Vrijeme je da se Republika Srpska vrati poštenju, odgovornosti i ponosu
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Stevanoviću ja nudim 15 000 ZA POKUŠAJ LAŽNOG STEČAJA, za koje se “stisnuo””
-
Hronika2 dana agoBANJALUČANIN (19) U PRITVORU! Prevario banku za više od 70.000 KM!
-
Region2 dana agoDJEČAK UBICA PLANIRAO JOŠ UBISTAVA: Otac ubijenog Andreja Simića (13) tvrdi da njegov sin nije bio jedini na SPISKU ZA KRVAVI PIR
-
Društvo3 dana agoPokrenut apel za Sanelu Čizmić “POMOZIMO HRABROJ MAJCI TRI DJEVOJČICE DA POBIJEDI RAK!”
-
Društvo21 sat agoMUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…
-
Politika3 dana agoZA BRODOLOM Elektroprivrede nadležni krive Evropske direktive i RAT U UKRAJINI?
