Connect with us

Svijet

BRITANIJA DOBILA NOVOG PREMIJERA! Evo ko je Indijac koji je naslijedio Trasovu

Bivši ministar finansija Riši Sunak biće imenovan za novog premijera Velike Britanije, pošto je jedini dobio više od 100 glasova u okviru Konzervativne partije nakon ostavke Liz Tras.

Sunak će tako postati lider Konzervativaca, a zvanično će biti imenovan za premijera Velike Britanije do kraja nedjelje.

Jedina protivkandidatkinja Sunaku bila je Peni Mordant, koja se povukla iz trke samo par minuta prije zvaničnog proglašenja. Nakon ostavke Tras, smatralo se da bi čak i bivši premijer Boris Džonson mogao da se ponovo kandiduje za lidera Velike Britanije. Međutim, Džonson je sinoć rekao da neće učestvovati u trci, tvrdeć da, iako ima dovoljno podrške, sada “nije pravo vrijeme” za to.  Jedan broj Džonsonovih istaknutih pristalica dao je svoju podršku Sunaku, prenosi Euronews.  Nakon što je Džonson rekao da se neće kandidovati, Sunak je na Tviteru pozitivno govorio o njemu, istakavši da je vodio zemlju “kroz neke od najtežih izazova”, tokom Bregzita i uvođenja vakcine protiv koronavirusa. “A onda se suočio sa Putinom i njegovim varvarskim ratom u Ukrajini. Uvijek ćemo mu biti zahvalni na tome”, napisao je Sunak.

Ko je Riši Sunak?

Sunak se dugo smatrao favoritom za mjesto novog premijera, mada je prije manje od dva mjeseca izgubio od Tras. Bio je ministar finasija u kabinetu Borisa Džonsona od 2020. do 2022. godine i stekao je uglavnom pozitivan ugled u javnosti nakon uvođenja popularnih mjera tokom panedemije koronavirusa, kao što su popusti na ishranu u restoranima.

Nedavno je bio pod pritiskom zbog pitanja u vezi sa poreskim statusom njegove supruge Akšate Murti, multimilajrderke koja živi u Indiji. Neki konzervativci bili su zabrinuti da je Sunaku ovaj nivo ispitivanja teško pao, a sada kada je na vlasti moraće da prevaziđe kritike političkih neprijatelja svih pravaca. Opozicioni lideri podsjećaju da je zajedno sa Džonsonom bio kažnjen zbog prisustva na zabavi tokom lokdauna za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa.

Prema pisanju portala Biznis standarda rođen je u Sautemptonu 12. maja 1980. godine. Sin indijskih imigranata, ljekara i farmaceuta, koji su godinima živjeli u Africi, nakon čega su se preselili u Englesku. Završio je neke od najprestižnijih privatnih škola, a prije nego što je ušao u politiku radio je za “Goldman saks”.

Kada je riječ o ekonomiji, što je Sunakova struka, zauzima značajno drugačiji stav od Džonsona. Sunak favorizuje niže poreze i stroža ograničenja javne potrošnje, a zanimljivo je da je sva tri puta glasao za prijedlog sporazuma o Bregzitu koji je bivša premijerka Tereza Mej postigla sa Briselom. Džonson je, pak, bio najveći kritičar tog sporazuma.

Oženjen je Akšatom Murti, ćerkom indijskog milijardera Narajane Murtija, osnivača Infosis-a. Oni su u braku od avgusta 2009. godine. Upoznali su tokom studija na Univerzitetu Stanford i imaju dvije kćerke. Za Sunakovu suprugu se govori da je jedna od najbogatijih žena u Velikoj Britaniji.

Tras ušla u istoriju

Tras je podnijela ostavku prošle nedjelje poslije 45 dana na funkciji, priznajući da nije mogla da ispuni ekonomske planove o smanjenju poreza.

Ona je danima bila na udaru žestokih kritika zbog takozvanog “mini budžeta” koji je novi britanski ministar finansija Džeremi Hant poništio skoro u cjelosti, najavivši zaustavljanje plana subvencionisanja energije, uz poruku da je zemlji potrebno da ponovo stekne povjerenje investitora.

Nakon ostavke, Tras je ušla u istoriju na dva načina – kao posljednja premijerka za vrijeme kraljice Elizabete Druge, ali i kao premijerka koja je najkraće ostala na toj poziciji.

Glavni politički dopisnik BBC Nik Erdlej je poslije ostavke Liz Tras rekao da “nikada nije video nešto nalik ovome”, jer je Tras samo dan nakon podnošenja ostavke poručila “da je borac”.

“Međutim, nivo haosa u vladi, parlamentu i Konzervativnoj partiji doveo je Liz Tras do tačke u kojoj je znala da ne može da nastavi mandat”, istakao je on uz ocjenu da je riječ o najvećem preokretu moći koji je viđen u modernim vremenima.

“Ovo je promjena brzinom munje. Pitanje je da li Konzervativna partija može da se sjedini sa novim liderom i da li može da izbjegne opšte izbore”, rekao je Erdlej, i zaključio da je riječ o situaciji bez presedana, kao i o krizi bez presedana u britanskoj politici. (Euronews)

Related Topics:

Svijet

OGLASILI SE ITALIJANI! “Ako se Iran ne odrekne nuklearnog oružja, BIĆE NEMOGUĆE ZAUSTAVITI IZRAEL”

Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto izjavio je danas da eskalacija sukoba na Bliskom istoku mora da stane, kao i da će biti nemoguće zaustaviti Izrael ako se Iran ne odrekne nuklearnog oružja.

“Sa jedne strane mora da se zaustavi iransko obogaćivanje uranijuma i mogućnost da Iran raspolaže nuklearnom bombom, a sa druge strane Izrael mora da stane sa napadima u zamjenu za garancije da će se Teheran odreći atomskog oružja”, istakao je Krozeto u emisiji Tg1 na RAI.

Prema riječima italijanskog zvaničnika, ako takvih garancije ne bude, biće nemoguće za čitavu međunarodnu zajednicu da zaustavi Izrael, pošto ta država smatra da je preduslov za njen opstanak odricanje Irana od nuklearnog oružja, prenijela je agencija Nova.

“Proces iranskog obogaćivanja uranijuma približio se završetku, i zbog toga je izbio sukob koji je najavljivan godinama”, ukazao je Krozeto.

Nastavi čitati

Svijet

RAT IZRAELA I IRANA UŠAO U OPASNU FAZU: Ovo su NAJGORI scenariji za čitav svijet koji bi mogli da se desi

Za sada, borbe između Izraela i Irana izgledaju ograničene na dvije nacije. U Ujedinjenim nacijama i drugdje bilo je široko rasprostranjenih poziva na uzdržanost.

Ali, šta bi se desilo ukoliko bi borbe eskalirale i proširile se u regionu i šire?

Odgovori bi mogli da imaju dalekosežne posljedice, ne samo za Bliski istok, nego i za cijeli svijet. BBC je analizirao situaciju i dao nekoliko scenarija kako bi mogao sukob da se razvija.

Najbolji scenariji:

Sukob ostaje ograničen na Izrael i Iran

Diplomatski pritisak spriječava širenje sukoba

Iran ne gađa na američke ciljeve

Izraelski napadi uspješno uništavaju nuklearne ciljeve bez šireg regionalnog odgovora

Najgori scenariji:

Amerika se uvlači u sukob
Uprkos svim američkim poricanjima, Iran jasno vjeruje da su američke snage odobrile i barem prećutno podržavale izraelske napade.

Iran bi mogao da napadne američke mete širom Bliskog istoka – kao što su kampovi specijalnih snaga u Iraku, vojne baze u Persijskom zalivu i diplomatske misije u regionu. Iranske posredničke snage – Hamas i Hezbolah – možda jesu znatno smanjene, ali njegove milicije koje ih podržavaju u Iraku ostaju naoružane i netaknute.

SAD su se plašile da su takvi napadi mogući i povukle su dio osoblja. U svojim javnim porukama, SAD su odlučno upozorile Iran na posljedice bilo kakvog napada na američke mete.

Šta bi moglo da se dogodi ako bi američki državljanin bio ubijen, recimo, u Tel Avivu ili negde drugdje?

Donald Tramp bi mogao biti primoran da djeluje. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je dugo optuživan da želi da uvuče SAD kako bi im pomogle da poraze Iran.

Vojni analitičari kažu da samo SAD imaju bombardere i bombe za uništavanje bunkera koje mogu da prodru u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno u Fordou.

Tramp je obećao svojim biračima u MAGA da neće započeti nikakve takozvane „vječne ratove“ na Bliskom istoku. Ali podjednako mnogo republikanaca podržava i izraelsku vladu i njen stav da je sada vrijeme za promjenu režima u Teheranu.

Ali ako bi Amerika postala aktivna, to bi predstavljalo ogromnu eskalaciju sa dugim, potencijalno razornim posljedicama.

U sukob se uvlače zalivske zemlje
Ako Iran ne uspije da ošteti dobro zaštićene vojne i druge ciljeve Izraela, onda bi uvijek mogao da usmjeri svoje rakete na mekše ciljeve u Persijskom zalivu, posebno na zemlje za koje Iran vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.

U regionu postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Podsjetimo se da je Iran optužen za napad na naftna polja Saudijske Arabije 2019. godine, a njihovi saveznici, jemenski pobunjenici Huti, pogodili su ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2022. godine.

Od tada je došlo do neke vrste pomirenja između Irana i nekih zemalja u regionu.

Ali ove zemlje su domaćini američkih vazduhoplovnih baza. Neke su takođe – diskretno – pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada prošle godine.

Ako bi budu napadnute zalivske zemlje, onda bi i one mogle da zahtjevaju da američki ratni avioni dođu u njegovu odbranu, kao i u izraelsku.

Izrael ne uspijeva da uništi iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja previše duboka, previše dobro zaštićena? Šta ako njegovih 400kg 60% obogaćenog uranijuma – nuklearnog goriva koje je samo mali korak od toga da bude osposobljeno da postane oružje, dovoljno za desetak bombi – ne bude uništeno?

Smatra se da su možda sakrivena duboko u tajnim rudnicima. Izrael je možda ubio neke nuklearne naučnike, ali nijedna bomba ne može uništiti iransko znanje i stručnost, piše BBC.

Šta ako izraelski napad ubijedi iransko rukovodstvo da je jedini način da se odvrate dalji napadi što brže – trka za nuklearnim kapacitetom? Šta ako su ti novi vojni lideri za stolom tvrdoglaviji i manje oprezni od svojih prethodnika?

U najmanju ruku, ovo bi moglo da primora Izrael na dalje napade, potencijalno vezujući region u kontinuirani krug udara i kontranapada. Izraelci imaju brutalan izraz za ovu strategiju – nazivaju je “košenje trave”.

Globalni ekonomski šok
Cijena nafte već raste.

Šta ako Iran pokuša da zatvori Ormuski moreuz, dodatno ograničavajući kretanje nafte?

Šta ako – sa druge strane Arabijskog poluostrva – Huti u Jemenu udvostruče svoje napore da napadnu brodove u Crvenom moru? Oni su posljednji preostali takozvani posrednički saveznik Irana sa istorijom nepredvidivosti i visoke sklonosti ka riziku.

Mnoge zemlje širom sveta već pate od krize visokih troškova života. Rastuća cijena nafte doprinjela bi inflaciji u globalnom ekonomskom sistemu koji već škripi pod teretom Trampovog carinskog rata.

I ne zaboravimo, jedini čovjek koji ima koristi od rasta cijena nafte je predsjednik Rusije Putin, koji bi iznenada vidio kako milijarde dolara više preplavljuju kasu Kremlja kako bi platio svoj rat protiv Ukrajine, piše BBC.

Iranski režim pada, ali šta onda?
Šta ako Izrael uspije u svom dugoročnom cilju da iznudi kolaps režima u Iranu?

Netanjahu tvrdi da mu je primarni cilj uništavanje iranskog nuklearnog kapaciteta. Ali je u svojoj jučerašnjoj izjavi jasno stavio do znanja da njegov širi cilj uključuje promjenu režima.

Rekao je “ponosnom narodu Irana” da je njegov napad “čistio put za postizanje vaše slobode od zlog i represivnog režima”.

Rušenje iranske vlade moglo bi se dopasti nekima u regionu, posebno nekim Izraelcima. Ali kakav bi vakuum to moglo ostaviti? Kakve bi nepredviđene posljedice bile? Kako bi izgledao građanski sukob u Iranu?

Mnogi se sjećaju šta se dogodilo i sa Irakom i sa Libijom kada je uklonjena jaka centralizovana vlada.

Dakle, mnogo toga zavisi od toga kako će se ovaj rat odvijati u narednim danima.

Kako – i koliko snažno – će Iran uzvratiti? I kakvo ograničenje – ako uopšte – SAD mogu da primjene na Izrael?

Od odgovora na ta dva pitanja mnogo toga će zavisiti.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN KATEGORIČAN! “Mađarska nikada ne popušta PRED PRIJETNJAMA!”

Mađarska ne toleriše prijetnje i da nikada ne popušta pred njima, bilo da stižu od Ukrajine ili neke druge zemlje – rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
Istakao je da država neće dozvoliti da je bilo ko zastraši.

– Mađarska neće dozvoliti da je zastraše, ni Ukrajina, niti bilo ko drugi. Stojimo čvrsto, govorimo jasno i nastavićemo da branimo svoje nacionalne interese – objavio je Orban na Iksu.

Nastavi čitati

Aktuelno