Narodna skupština je primila k znanju obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti Ustavnog suda Republike Srpske. Tome je prethodila burna rasparava između poslanika vlasti i opozicije.

Dok su režimski poslanici tvrdili da OHR izaziva stalnu ustavnu krizu u BiH, poslanici opozicije podsjećaju da je vlast sprovela svaku odluku visokog predstavnika, koji je, zajedno sa velikim silama, šefa SNSD-a Milorad Dodik prije dvije decenije postavio za premijera Republike Srpske sa dva poslanika i smijenio legalno izabranog predsjednika, Nikolu Poplašena.

– Praksa visokog predstavnika mora što prije da prestane, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice u BiH“, rekao je predsjednik Ustavnog Suda Republike Srpske Džerard Selman, obrazlažući obavještenje pred poslanicima.

„Davanje prevelikih ovlašćenja bilo kojoj instituciji nedemokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu sa Ustavom bilo koje zemlje, u ovom slučaju instituciji visokog predstavnika, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka“, smatra Selman.

– Zadatak visokog predstvnika je nadgledanje, koordinacija i uspostavljanje mira. Bonska ovlašćenja ne priznajemo već 20 godina, kaže SNSD-ov Srđan Mazalica.

„Ona se bave samo Predsjedništvom BiH i Savjetom ministara. Dakle, ne bave se zakonodavnom vlašću. Bonska ovlašćenja se ne mogu primijeniti na Parlamentarnu skupštinu BiH i ne mogu predstavljati zamjenu za funkcionisanje zakonodavnog organa u BiH“, navodi Mazalica.

Burne reakcije opozicije i za režim bolno podsjećanje. Prenijeli ste 50 nadležnosti, bili ste u službi OHR-a i međunarodne zajednice i razvlastili ste Republiku Srpsku. Zbog toga vam tolerišu krađu izbora i drže vas na vlasti, tvrdi opozicija.

„Juče premijer Minić izjavljuje da se neki ljudi grle sa Šmitom, da njih ne podržava narod. Ko se grlio za Vestendorpom, ko se grlio sa Ešdaunom? Ko je bio svježi dašak vjetra na Balkanu? Vi brkate lončiće i hoćete da poentirate na temi koje treba da se stidite.

Što se tiče prenosa nadležnosti, na samom početku mandata, na jednoj sjednici Predstavničkog doma PS BIH, visoki predstavnik je nametnuo 25 zakona, a 30. marta 2007. usvojeno je 20. Usvojio ih je SNSD, gospodo, a do kraja mandata i ostalih pet“, podsjetio je šef Kluba poslanika SDS-a; Ognjen Bodiroga.

Poslanik liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, naglašava da 1995. godine godine do danas, visoki predstavnici i OHR nisu povukli nijedan suštinski potez protiv ovog aktuelnog, prema njegovim riječima, kleptokratskog režima.

„Nijednom čovjeku iz režima nije skinuta glava, i uvijek je OHR radio i nalijevao vodu na vodenicu ovog režima i održavao ga na vlasti. Sjetite se šta je bilo prije 20, 30 godina, kad je Dodika trebalo vratiti na vlast. Jurišalo se, čak su se na silu zauzimale institucije i sa dva poslanika, neki koji su sad na vlasti“, jasan je Vukanović.

– Kristijan Šmit je jedini koji je uspio da nas sve objedini i da svi potpiemou zajedničke zaključke koji se tiču Šmita, podsjeća samostalni poslanik Igor Crnadak ali da je vlast, kako ističe, ipak provela svaku njegovu odluku.

„Pitao sam i ponovo pitam, ali nikad nismo dobili odgovor iz SNSD-a. Navedite jednu Šmitovu odluku koju niste proveli. Samo jednu. Ne postoji! NSRS je usvojila odluku da formira VRS. Nakon toga ju je poništila. Mene zanima šta nas Ustavni sud kaže, imamo li mi pravo na to ili nemamo. Da li je SNSD poletio na nešto što je minsko polje i uveo nas u opasnosti ili nije.

Isto tako je i za UIO Republike Srpske, VSTS, Agencija za lijekove Srpske. Sve to smo imali pa se povuklo. Ja moram da podsjetim da je narodna kupština, i to glasovima samo većine, bez nas iz opozicije, poništila zakone koji su bili odbrambeni prema OHR-u i Ustavnom sudu BiH.

Podsjećam vas, Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda smo ovdje usvojili i pitanja za OHR smo ovdje odbacili. Došao je onda 18. oktobar. Pitam, zašto 18. oktobar nije tretiran u ovoj informaciji? 18. oktobar, dan kada je Narodna Srupština učinila najveće samoponiženje u svojoj istoriji, poništila hrpu zakona, uključujući i Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda“, objašnjava Crnadak.

– Neće nam biti bolje sve dok imamo visokog predstavnika ali je pitanje koliko vlast ispravno djeluje da on ode, ocjenjuje poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević.

„Smatram da graditi i štiti poziciju Republike Srpske ne znači po svaku cijenu graditi konflikte kako bi se neka pozicija, da li zbog političke predstave, da ih iz drugih motiva, realizovala kao što je definitivno u predhodnih nekoliko mjeseci i godinu, dvije bio slučaj“, kaže Kresojević.

Narodna skupština usvojila je rebalans budžeta težak preko 8,5 milijardi maraka i odluke o povećanju dugoročnog zaduženja Republike Srpske i garancija za zaduženja za ukupno milijardu i 300 miliona maraka.

Protiv su bili poslanici opozicije.

(BN)

Pokret Sigurna Srpska nastavlja sa širenjem svoje organizacije u Srpcu, okupljajući ljude koji su svojim radom i rezultatima ostavili značajan trag u lokalnoj zajednici.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić saopštio je da je ovoj političkoj organizaciji pristupio Drago Ćirić, nekadašnji načelnik opštine Srbac i ugledni privrednik, što predstavlja značajno pojačanje za stranku.

– Pokret Sigurna Srpska u Srpcu nastavlja da raste i jača. Posebno nam je drago što nam se pridružio Drago Ćirić, nekadašnji načelnik opštine Srbac, čovjek kojeg građani cijene zbog konkretnih rezultata. Tokom svog mandata prvi je uveo naknadu od 500 KM za svako novorođeno dijete, obezbijedio besplatan prevoz za učenike, snažno podržavao Srpsku pravoslavnu crkvu, izgradio odbrambeni nasip u Prijebljezima, uredio kanalsku mrežu u Bajincima i Bardači, izgradio osam mostova, te podržao dolazak novih investicija i otvaranje radnih mjesta – istakao je Drinić.

On je naglasio da Ćirićevo iskustvo, ugled u zajednici i rezultati koje je ostvario predstavljaju dodatnu snagu za dalji razvoj organizacije u Srpcu.

– Ugledan privrednik i otac četvoro djece, Drago Ćirić je veliko pojačanje za naš tim. Nastavljamo da okupljamo ljude, formiramo mjesne odbore i gradimo snažnu organizaciju. Srbac mora bolje – poručio je Drinić.

U Pokretu Sigurna Srpska ističu da će i u narednom periodu nastaviti sa jačanjem stranačke infrastrukture i okupljanjem ljudi koji svojim znanjem, iskustvom i rezultatima mogu doprinijeti razvoju lokalnih zajednica i Republike Srpske.

Olimpijski centar „Jahorina“ planira izdvojiti čak 10,5 miliona maraka sa porezom za nabavku potpuno automatizovanog sistema za prodaju i kontrolu pristupa skijalištu i parkingu.

Olimpijski centar je objavio novi prečišćeni plan javnih nabavki na kojem se nalazi i pomenuta stavka.

U planu stoji da je okvirni datum pokretanja nabavke 2. jul ove godine, a biće finansirana iz vlastitih sredstava OC „Jahorina“.

Kada su u pitanju još neki vredniji tenderi koje OC planira raspisati u narednih pola godine tu je i nabavka posebnog vozila ratrak u vrijednosti oko 1,9 miliona KM.

Takođe i za organizaciju događaja „Noć Jahorine“ izdvojiće oko 819.000 maraka, a za traktor sa dodatnim priključcima 678.600 KM.

OC „Jahorina“ u narednih šest mjeseci planira sprovesti i nabavku reklamiranja na sportskim događajima.

Inače, Olimpijski centar je tender za promociju na sportski događajima do sada redovno davao Košarkaškom klubu „Jahorina“ čiji je predsjednik donedavno bio Nedeljko Elek koji je ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra.

Podsjetimo OC „Jahorina“ već godinama kuburi sa finansijama, a Vlada RS im redovno pomaže i na sebe preuzima njihove dugove.

CAPITAL je ranije objavio da se Vlada nedavno obavezala da će platiti milionske dugove Olimpijskog centra Jahorina iz prve i četvrte emisije obveznica ukoliko ovo akcionarsko društvo ne izmiri svoje obaveze prema vlasnicima hartija od vrijednosti u utvrđenim rokovima.

Dug iz prve emisije iznosi 10,6 miliona maraka, a iz četvrte 27,8 miliona KM, što znači da je na ovaj način Vlada preuzela obavezu od ukupno 38,4 miliona marka.

Vlada Republike Srpske je takođe i u oktobru prošle godine donijela odluku da plati sve kredite Olimpijskog centra „Jahorina“ kod komercijalnih banaka, a da zatim svoja potraživanja pretvori u osnovni kapital ovog akcionarskog društva.

Riječ je o obavezama od 145 miliona maraka, dok je procijenjena vrijednost Olimpijskog centra 286 miliona KM.