Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ, NAJIZVJESNIJI budući lider Srpske, na svojim plećima moraće da ponese teret OPUSTOŠENE REPUBLIKE!

U političkom pejzažu Republike Srpske, koji je godinama obilježen stagnacijom, partijskom kontrolom svih društvenih resursa i sveopštim nepovjerenjem građana, ime Draška Stanivukovića postalo je sinonim za otpor, promjenu i novu političku energiju. Danas, nakon gotovo tri decenije dominacije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čini se da je upravo Stanivuković najizvjesniji budući lider Republike Srpske – ne samo kao politička figura, već i kao nosilac dubokih društvenih i institucionalnih reformi koje građani godinama priželjkuju.

Politička karijera Draška Stanivukovića od samog početka bila je obilježena jasnim otporom prema zloupotrebama vlasti i netransparentnom upravljanju. Njegova uloga u borbi za istinu, kao i javno prozivanje nosilaca vlasti za korupciju i klijentelizam, donijeli su mu reputaciju čovjeka koji je spreman da ide do kraja – pa čak i po cijenu lične slobode.

U vremenu kada su mnogi birali ćutanje zarad partijskih privilegija, Stanivuković je birao borbu. Na lokalnim izborima 2020. godine, kao kandidat opozicije, uspio je pobijediti kandidata vladajuće partije u Banjaluci, uprkos svim oblicima institucionalne opstrukcije. Tada je postao najmlađi gradonačelnik u istoriji grada, ali i glas onih koji nisu imali kome da se obrate.

Jedan od najčešće navođenih argumenata njegovih protivnika jeste mladost. Međutim, realnost pokazuje suprotno – upravo su njegova energija, direktan pristup i savremeni politički refleksi ono što ga razlikuje od političkog establišmenta. Umjesto praznih obećanja, Stanivuković je građanima ponudio konkretne projekte: rekonstrukciju ulica, uređenje škola, nova igrališta, digitalizaciju gradskih službi, podršku mladima i porodicama.

Njegov rad u Banjaluci je pod konstantnim udarima republičkih institucija koje, koristeći svoju nadmoć, blokiraju razvoj najvećeg grada u Republici Srpskoj – od uskraćivanja sredstava, preko zaustavljanja investicija, do sistemskog političkog sabotiranja. Ipak, i u tim okolnostima, Stanivuković nastavlja da gradi, da se obraća građanima, da ostaje na terenu i ostaje dosljedan.

Kao najizvjesniji kandidat za preuzimanje najviših funkcija u Republici Srpskoj u narednim godinama, Stanivuković će se suočiti sa jednim od najtežih političkih izazova u modernoj istoriji ove zajednice – sanacijom posljedica tridesetogodišnje vlasti SNSD-a.

Prema zvaničnim podacima, javni dug Republike Srpske premašuje 6,7 milijardi KM. Istovremeno, broj zaposlenih u javnom sektoru nikada nije bio veći, dok se penzioni i zdravstveni fondovi drže na ivici kolapsa zahvaljujući neodrživim modelima finansiranja i hroničnoj partijizaciji sistema. Mnoge javne kompanije, poput „Šuma Republike Srpske“ i „Željeznica“, nalaze se u finansijskom rasulu – sa akumuliranim gubicima, milionskim dugovima i viškom politički zaposlenih kadrova bez jasne funkcije.

Uz sve to, Republika Srpska danas zavisi od zaduživanja kroz emisije obveznica i kredite kod komercijalnih banaka, uz rastuće kamate i neizvjesne uslove otplate. Novi lider, ko god on bio, moraće da krene bukvalno „od minusa“, iz finansijske rupe koju su godinama kopale partijske elite.

Ako Stanivuković želi da bude stvarni reformator, moraće da ima snage da pred građane Republike Srpske izađe sa istinom – koliko novca nedostaje, koliko je institucija zarobljeno i koliko je vremena potrebno da se stvari isprave. Građani su spremni za promjene, ali ne i za nova lažna obećanja. Stanivukovićeva najveća odgovornost biće upravo u tome: da ne bude samo smjena na vrhu, već početak nove političke kulture u kojoj se znanje, rad i odgovornost vrednuju više od partijske knjižice.

Draško Stanivuković danas ima potencijal da postane lider nove Republike Srpske – one koja se neće bojati da se suoči sa istinom, da se odrekne privilegija i da konačno počne da radi u korist svih građana. Pred njim je istorijska šansa, ali i istorijska odgovornost. Ako bude dosljedan principima koje danas zagovara, mogao bi biti lider koji mijenja ne samo vlast, već i paradigmu političkog djelovanja u Republici Srpskoj.

I to je ono što ovaj narod već predugo čeka.

Banjaluka24

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NITI POMPE, NITI EUFORIJE! Vlast kasni sa pripremama za proslavu 9. JANUARA

Predstojeći Dan Republike, deveti januar, dočekuje se bez euforije i velike pompe, kako je to bilo prethodnih godina. Vlast gotovo stidljivo i nevoljno govori o pripremama i to tek kada ih novinari pitaju, ili opozicija prozove. Šta je nama 9. januar? Iako je premijer Savo Minić nedavno najavio da će Dan Republike biti obilježen svečanostima otvaranja nove boilnice u Trebinju petog i spomen obilježja u Banjaluci devetog januara, gdje će najvjerovatnije biti održan i svečani defile, iz opozicije poručuju da Vlada kasni s pripremama.

– Deveti januar je dan kada je nastala Republika Srpska i to je dan svih nas, ranije su pripreme bile intenzivnije, sada toga nema, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP.

Opozicija podsjeća i da je ovaj praznik tri puta od osnivanja Republike Srpske bio osporavan, ali da se ipak slavio. U jednom periodu vlast je trošila ogroman novac na ovu manifestaciju, a danas ga dočekuje gotovo u tišini.

– Očigledno je da će 2026. godine ovaj praznik biti dočekan skromnije, da postoje pritisci i kako oni jačaju tako se i vlast povija, tvrdi poslanik SDS Mirajana Orašanin.

Pitali smo i zašto je ovaj praznik važan za građane Republike Srpske, zašto ga treba obilježavati, bez obzira na suprotne stavove.

– Svaki Srbin zna šta za njega znači krsna slava, a 9. januar je krsna slava svih nas u Republici Srpskoj, podsjeća sociolog Vladimir Vasić. Proteklih godina svjedočili smo da je 9. januar obilježavan na način da se veličaju vođa i vladajuća partija, što je manir komunističkih diktatora.

– Teško je ljude koji su do juče bili u partiji i to onoj crvenoj, sada preokrenuti na krsnu slavu i nacionalno, to će se dogoditi tek sa novim, mladim ljudima, Dodaje Vasić.

U situaciji kada se nacionalni praznik ne može oteti partijskom uticaju, a pritom se ne može zvanično proglasiti praznikom zbog pravosudnih odluka i pritisaka spolja, sudbina 9. januara i dalje ostaje u rukama srpskog naroda, bez obzira na bilo čije, pa i namjere namjere aktuelne vlasti.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno