Prelazak granice između BiH i Hrvatske je onemogućen zbog pada sistema na hrvatskim graničnim prelazima, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

Kako navode na AMS RS u toku je otklanjanje kvara.

Na sajtu AMS RS navode se i da zbog tehničkih poteškoća trenutno nije dostupan prenos sa kamera koje prikazuju stanje saobraćaja na graničnim prelazima.

To znači da građani trenutno ne mogu putem kamera na zvaničnoj internet stranici AMS-a RS provjeriti kakvo je stanje na graničnim prelazima.

Dok se problem ne riješi, umjesto snimaka sa kamera prikazuje se logotip AMS-a RS.

Na račune građana Bosne i Hercegovine i ove godine stizao je novac iz inostranstva, a za prvih šest mjeseci, prema podacima Centralne banke BiH, zabilježene su novčane doznake u iznosu od 2,17 milijardi maraka.

Koliko je novca iz inostranstva stiglo u BiH?
U prvom kvartalu ove godine, kada je riječ o novčanim doznakama iz inostranstva, stiglo je 956,6 miliona maraka, dok je u drugom kvartalu ta brojka iznosila 1,2 milijarde KM.

Poredeći sa istim periodom lani, može se vidjeti rast, jer je u prvom kvartalu 2025. ta brojka bila 934,07 miliona, a u drugom 1,1 milijarda KM.

Prema podacima Centralne banke BiH, u ovoj godini ukupni tekući transferi iznosili su skoro tri milijarde maraka, odnosno 2,97 milijardi.

Kada je riječ o socijalnim davanjima, po ovoj osnovi u prvom kvartalu ove godine stiglo je 339,5 miliona maraka, a u drugom 372 miliona KM.

Zašto rastu doznake iz dijaspore?
Admir Čavalić, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je sasvim očekivano da imamo rast doznaka iz inostranstva.

“Prije svega, jer se i dalje povećava broj radnika koji odlaze vani i ta novoformirana radna snaga kao dio dijaspore pokušava da se oduži stanovništvu koje je ostalo ovdje, prije svega svojim roditeljima, bližnjim, porodici i slično. Ove doznake su bitne za ekonomiju. Spadamo među red zemalja koje najviše ovise o dijaspori u svijetu. Bitne su, također, u kontekstu održavanja postojećeg socijalnog sistema, sistema socijalne zaštite. Bez doznaka iz dijaspore vrlo teško da bismo mogli održati postojeći socijalni mir”, kaže Čavalić.

Može li novac dijaspore pokrenuti domaću privredu?
Kako dodaje, tu je i kulturološki aspekt, jer dijaspora želi da održi kontakt sa matičnom zemljom.

“Ključni izazov je kako tu socijalno osjetljivu dijasporu transformisati da postane investiciona, ali ne na način kupovine mrtvog kapitala, odnosno nekretnina, već investiciona na način da se pokrene veći broj privrednih subjekata sa svježim kapitalom, novim idejama…”, objašnjava Čavalić za “Nezavisne novine”.

Koliko građani BiH zavise od pomoći iz inostranstva?
Da nema ljudi iz inostranstva koji pomažu one koji su ostali u BiH, građanima bi bilo teško živjeti, smatra Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj.

“Cijene iz dana u dan rastu. Međutim, plate i penzije, iako rastu, ne prate rast cijena. Vjerujte, građani BiH apsolutno nemaju nikakav životni standard. Žive ispod svakog standarda. Sve je poskupjelo”, kaže Kulovićeva.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, ranije je istakla da svaka druga porodica primi barem jednu doznaku iz inostranstva mjesečno.

“Mislim da smo zaista došli u onu fazu o kojoj smo pričali prije četiri ili pet godina da ćemo doživjeti to da nas izdržavaju prijatelji i porodica koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, kaže ona, navodeći da mnoge porodice primaju i više od jedne doznake svakog mjeseca.

Dok najbogatijih 10 odsto stanovništva BiH ostvaruje više od trećine ukupnog nacionalnog dohotka, najveći dio budžeta prosječnog domaćinstva odlazi na hranu, stanovanje i energente.

Posljednja dostupna anketa o potrošnji domaćinstava pokazuje koliko novca građani izdvajaju za osnovne potrebe, dok međunarodne procjene ukazuju na koncentraciju prihoda na vrhu društvene ljestvice.

Prema procjeni Svjetske baze podataka o nejednakosti (World Inequality Database – WID), najbogatijih 10 odsto odraslih stanovnika BiH ostvarivalo je 34,6 odsto nacionalnog dohotka u 2024. godini.

Ovaj podatak odnosi se na dohodak prije poreza i transfera, a ne na platu ili novac koji građani neposredno primaju. Riječ je o modeliranoj procjeni koja uključuje i prihode koji nisu obuhvaćeni klasičnim anketama domaćinstava.

Podaci Svjetske banke, zasnovani na anketi domaćinstava iz 2021. godine, pokazuju drugačiju sliku: najbogatijih 10 odsto stanovništva ostvarivalo je 23,6 odsto ukupne potrošnje po stanovniku.

Razlika između ove dvije procjene posljedica je različitih metodologija i kategorija koje se mjere, ali obje ukazuju na značajnu koncentraciju ekonomskih resursa.

Koliko troši prosječno domaćinstvo u BiH?
Prema posljednjoj objavljenoj Anketi o potrošnji domaćinstava Agencije za statistiku BiH, sprovedenoj od aprila 2021. do marta 2022. godine, prosječno domaćinstvo u BiH mjesečno je trošilo 1.778,76 KM.

Prosječno domaćinstvo imalo je 2,8 članova, a najveći dio novca odlazio je na osnovne životne potrebe.

Za hranu i bezalkoholna pića izdvajano je prosječno 548,59 KM mjesečno, dok su troškovi stanovanja, električne energije, gasa i drugih energenata činili 24,1 odsto ukupne potrošnje.

Struktura mjesečnih izdataka izgledala je ovako:

Hrana i bezalkoholna pića – 30 odsto
Stanovanje, električna energija, gas i energenti – 24,1 odsto
Prevoz – 14,3 odsto
Informacije i komunikacije – 6,5 odsto
Ove četiri kategorije čine gotovo tri četvrtine ukupne potrošnje domaćinstava.

Koliko troše domaćinstva sa jednim, dva ili četiri člana?
Statistika pokazuje i značajne razlike u mjesečnim izdacima u zavisnosti od broja članova porodice.

Jednočlano domaćinstvo u BiH trošilo je prosječno 1.012,44 KM mjesečno, dok su bračni parovi bez djece izdvajali 1.524,31 KM.

Troškovi tročlanih domaćinstava iznosili su prosječno 1.999,61 KM, a četvoročlanih 2.311,79 KM.

Domaćinstva sa pet ili više članova trošila su prosječno 2.715,95 KM mjesečno.

Zanimljivo je da jednočlana domaćinstva najveći dio novca izdvajaju za stanovanje i energente (32,8 odsto), dok kod četvoročlanih porodica najveće učešće imaju hrana i bezalkoholna pića (28,8 odsto).

Koliki dio nacionalnog dohotka pripada najbogatijima?
Prema podacima World Inequality Database, udio najbogatijih 10 odsto odraslih u nacionalnom dohotku BiH iznosio je 34,6 odsto u 2024. godini.

Ista baza procjenjuje da je udio najbogatijih jedan odsto stanovništva u nacionalnom dohotku iznosio oko 9,93 odsto.

Važno je naglasiti da se ovi podaci odnose na udio u ukupnom nacionalnom dohotku, a ne na prosječnu mjesečnu zaradu pojedinaca.

Za precizno poređenje primanja najbogatijih i najsiromašnijih jedan odsto stanovništva potrebni su detaljni podaci o raspodjeli dohotka po percentilima, koji nisu dostupni u posljednjoj objavljenoj anketi o potrošnji domaćinstava u BiH.