Connect with us

Svijet

NJEMAČKI VOJNICI OSTAJU U BIH, okrivili vlast RS i nove zakone

Njemački vojnici će još najmanje godinu dana biti dio misije EUFOR “Althea” u BiH, zaključio je Bundestag većinom glasova, a kao glavni razlog za ovu odluku navedena je politička situacija u BiH, posebno u Republici Srpskoj.

Njemačka vlada smatra, a sa čim se saglasio i Bundestag, da vlasti Republike Srpske sprovode secesionističku politiku koja izaziva ustavnopravni poredak BiH. Dok su stranke koje čine njemačku vladu i Zeleni uglavnom saglasni s mišljenjem zvaničnog Berlina, ovo mišljenje ne dijele poslanici ljevice i desnice, koji su s jedne strane kritikovali međunarodni intervencionizam i zahtijevali više domaćeg upliva u rješavanje krize u BiH, a s druge strane smatraju da se previše novca daje za vojna pitanja.

Predstavnici vlasti i ostalih parlamentarnih stranaka smatraju da akcije vlasti Srpske mogu dovesti do šire destabilizacije zapadnog Balkana, a osim toga, njemačka vlada smatra da Njemačka angažovanjem u BiH na simboličan način doprinosi jačanju bezbjednosti evropskog kontinenta.

Kao osnova za ovo angažovanje naveden je član 24, stav II Ustava Njemačke, u kojem je istaknuto da se Njemačka može pridružiti sistemu kolektivne bezbjednosti radi očuvanja mira u Evropi i među svjetskim narodima.

Kada je riječ o djelovanju Republike Srpske, u materijalima Vlade Njemačke naglašeno je da težnje ka većoj autonomiji njenog rukovodstva dovode do potkopavanja funkcionalnog integriteta zajedničke države.

“Nedavno usvajanje zakona u RS dovelo je do najteže ustavne krize u zemlji u posljednjih 30 godina. Situacija je dodatno otežana političkim sistemom u BiH koji omogućava podjele i koji značajno ograničava mogućnosti djelovanja i oblikovanja politike kroz razne mogućnosti veta na nivou zajedničke države i entiteta”, istaknuto je. U ovom dokumentu Vlada je Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku čiji legitimitet osporavaju u RS, pružila punu podršku.

“Angažman Savezne vlade Njemačke vidljiv je u BiH i kroz podršku radu visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita”, naglašeno je u dokumentu.

Rusija je navedena kao značajan razlog za njemački angažman u BiH, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i bezbjednosnoj situaciji u Evropi.

“Usljed ruske agresije protiv Ukrajine povećan je rizik destabilišućeg djelovanja usmjeren protiv BiH, kandidata za članstvo u EU. Angažman Njemačke i EU u BiH usmjeren je i na jačanje rezilijentnosti zemlje u odnosu na pokušaje destabilizacije od stane trećih država”, pojašnjeno je.

U svjetlu treće uloge, koja se odnosi na jačanje učešća Njemačke u evropskoj bezbjednosnoj politici, navedena je i važnost saradnje s NATO alijansom.

Njemačkim vojnicima dozvoljeno je korištenje oružja u odbrani osoblja EUFOR-a i u samoodbrani.

“Osnovna misija operacije EUFOR ‘Althea’ je podrška BiH u stvaranju i održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Za to je neophodno vojno prisustvo u zemlji. Iako se sigurno i stabilno okruženje održivo i dugoročno može stvoriti samo kroz političku aktivnost i saradnju civilnog društva, vojno prisustvo i odgovarajuća sposobnost djelovanja su od ključne važnosti”, naglasili su.

Svijet

PLANETA „GORI“: Najtoplije u Iranu, grad u BiH među rekorderima Evrope

Dok se Evropa bori sa prvim velikim toplotnim talasom ovog ljeta, podaci meteorološkog servisa Ogimet pokazuju da su temperature u posljednja 24 časa u pojedinim dijelovima svijeta dostigle ekstremne vrijednosti.

Među najtoplijim gradovima Starog kontinenta u posljednja 24 časa našao se i Mostar, sa prosječnom temperaturom od 35,6 stepeni. Istovremeno, najviše temperature na svijetu zabilježene su u Iranu, gdje je živa u termometru dostigla čak 49,8 stepeni.

Omidije najtopliji grad na planeti
Naime, najtopliji grad na svijetu u posljednja 24 časa bio je Omidije u Iranu, gdje je izmjereno 49,8 stepeni, a najhladnije je bilo na Polarnoj stanici Amundsen-Skot na Antarktiku, gdje je zabelježeno minus 69,8 stepeni.

Najviše kiše palo je u Čearpunji u Indiji – 428,6 mm, a najsnažniji vjetar duvao je na Antarktiku brzinom od 145,7 km/h.

Toplotni talas u Evropi
Evropu je tokom posljednjih nekoliko dana zahvatio toplotni talas, izdata su mnogobrojna upozorenja na vrućinu.

Najtoplije mjesto u Evropi je Anduhar u Španiji sa 42,7 stepeni, a Španija i Francuska su zemlje u kojima je bilo najtoplije tokom posljednja 24 sata, prenosi Tanjug.

Juvashje u Norveškoj sa -2,9 stepeni je najhladnija tačka Evrope, a Norveška je ujedno i najhladnija država na evropskom kontinentu.

Mostar na drugom mjestu
Najviša prosječna temperatura u posljednja 24 sata izmjerena je u Pjačenci u Italiji, 35,9 stepeni, na drugom i trećem mjestu su Mostar u Bosni i Hercegovini i Don Benito u Španiji sa 35,6 stepeni, pa Senj u Hrvatskoj sa 33,4 stepena, a na petom mjestu je Daks u Francuskoj sa 33,4 stepena.

Najviše kiše u posljednja 24 sata palo je u Embrunu u francuskim Alpima – 71,0 mm.

Najjači vetrovi duvali su u Norveškoj, 83 km/h, i Švedskoj 65,6 km/h, podaci su koje je objavio Ogimet.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA UPOZORAVA: NATO i EU se pripremaju za rat do 2030. godine, cilj je strateški poraz Moskve

NATO i Evropska unija ubrzano se pripremaju za mogući vojni sukob sa Rusijom do 2030. godine, a njihov glavni cilj ostaje postizanje strateškog poraza Moskve, izjavio je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško.

Gruško je rekao za list “Izvestija” da zemlje članice NATO sprovode ozbiljne pripreme za vojni sukob sa Rusijom oko 2030. godine.

“Ako pogledamo suštinu politike, njihove akcije na međunarodnoj sceni, prioritete koje su artikulisale zemlje NATO i EU, a razlika između njih iz vojne perspektive je već mala, mislim na njihove agresivne težnje prema Ruskoj Federaciji, a njihov primarni cilj je postizanje strateškog poraza Rusije. Naravno, pretpostavljamo da se oni zaista spremaju za vojni sukob sa Rusijom negde oko 2030. godine”, naveo je Gruško, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

“OHRABRUJUĆI NAPREDAK” U PREGOVORIMA IRANA I SAD: Postavljen okvir za dalje tehničke razgovore u Švajcarskoj

Prvi krug pregovora između američkih i iranskih zvaničnika u Švajcarskoj završen je uz, kako navode posrednici, ohrabrujući napredak.

Prvi krug razgovora između visokih američkih i iranskih zvaničnika u Švajcarskoj je završen, saopštili su posrednici, nakon početka koji je obilježila objava Teherana da je ponovo zatvorio Ormuski moreuz, kao i ponovljene prijetnje Donalda Trampa da će obnoviti napade na Iran.

U zajedničkom saopštenju posredničkih država Katara i Pakistana navodi se da su SAD i Iran dogovorili plan puta ka konačnom sporazumu u roku od 60 dana. Istaknuto je da je postignut “ohrabrujući napredak, uključujući uspostavljanje mehanizma za dalje tehničke razgovore”.

Tehnički razgovori nastaviće se tokom ostatka sedmice u švajcarskom planinskom odmaralištu Birgenštok, koje je u katarskom vlasništvu, navodi se u saopštenju koje je objavilo Ministarstvo spoljnih poslova Katara.

Strane su se dogovorile o mehanizmu za okončanje sukoba u Libanu i uspostavile komunikacionu liniju radi obezbjeđivanja bezbjednog prolaza trgovačkih brodova kroz sporni moreuz.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči objavio je na društvenim mrežama da je njegova zemlja obezbijedila izuzeća za izvoz nafte i petrohemijskih proizvoda, oslobađanje dela zamrznute imovine, kao i pokretanje plana obnove i razvoja Irana.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens započeo je razgovore sa iranskim zvaničnicima u nedjelju, na osnovu memoranduma o razumijevanju postignutog prošle sedmice, kojim je krhko primirje iz aprila produženo za najmanje dodatnih 60 dana.

Tramp je rekao da je pristao na memorandum o razumijevanju postignut prošle sedmice kako bi spriječio globalnu ekonomsku depresiju izazvanu visokim cijenama nafte zbog zatvaranja moreuza.

Cijene nafte tokom protekle sedmice pale su na najniže nivoe od početka rata 28. februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran. Nakon objavljivanja zajedničkog saopštenja, terminski ugovori za naftu Brent dodatno su pali za više od jednog dolara, na 79,44 dolara po barelu.

Pregovori dugo u noć?
Rojters navodi da su američki i iranski izvori dali različite prikaze razgovora. Iranska poluzvanična novinska agencija Tasnim, pozivajući se na dobro obaviješten izvor, navela je da je iranska delegacija odbila da se vrati u prostoriju za pregovore nakon što su Trampove prijetnje postale javne, iako su se poruke i dalje razmjenjivale preko pakistanskih i katarskih posrednika.

Prema istom izvoru, Iranci su poručili da početak pregovora o nuklearnim pitanjima zahtijeva sprovođenje drugih dijelova memoranduma, uključujući oslobađanje zamrznute imovine i američka odobrenja za izvoz iranske nafte.

“Iranci nikada nisu otišli i još su ovdje i pregovaraju duboko u noć. Razgovarali smo o Ormuskom moreuzu, Libanu, nuklearnim pitanjima i detaljima sprovođenja memoranduma, između ostalih tema”, rekao je za Rojters američki diplomata uključen u razgovore.

Američki diplomata rekao je kasno u nedjelju da su razgovori uključivali “razjašnjavanje nekih zbunjujućih poruka Irana o moreuzu i uspostavljanje mehanizama za sprečavanje sukoba kako bi Ormuski moreuz ostao potpuno otvoren”.

Nastavi čitati

Aktuelno