Connect with us

Svijet

URNEBESNO! Rama zanimljivom fotomontažom odgovorio britanskom političaru

Britanski političar Najdžel Faraž kritikovao je albanskog premijera Edija Ramu zbog njegovih stavova o Bregzitu, a njihova rasprava nastavila se na društvenim mrežama na poprilično urnebesan način.

Naime, Faraž je tokom gostovanja na GB News govorio o Ediju Rami i njegovim stavovima te je rekao kako bi trebao “vratiti sve albanske kriminalce kućama”.

“Jedan od 50 Albanaca u Britaniji je u zatvoru. Albanski premijer nas kritikuje zbog Bregzita i kaže da je Britanija ‘u mračnom stanju’, tražeći mjesta za odlaganje migranata”, naveo je Faraž.

Na ovu tvrdnju Rama je odgovorio na društvenim mrežama te je rekao kako njegovi podaci nisu tačni.

“Pogodite šta? Kada se brojke zaista izračunaju – iznenađenje! – čak i ako pretpostavimo da je svaki Albanac koji je trenutno u zatvoru kriv (a zapravo, mnogi su uhvaćeni u zastarjelom i restriktivnom viznom sistemu), stopa kriminala među Albancima u Velikoj Britaniji ne bi bila veća, a vjerovatno i niža, od stope samog britanskog stanovništva”, naveo je Rama, prenosi Klix.

Međutim, Faraž se tu nije zaustavio te je ponovno odgovorio Rami.

“U Velikoj Britaniji ima 53.000 albanskih državljana, a 1.099 ih je u našim zatvorima. To je zapravo 1 od 48. Zamoliću ministra unutrašnjih poslova da organizuje da vam se svi ovi zatvorenici vrate. Hvala vam na saradnji”, naveo je Faraž.

Nakon toga, Rama je ponovno odgovorio Faražu uz zanimljivu montažu.

“Moja baka katolkinja podsjećala me je na latinsku poslovicu: Errare humanum est, sed perseverare diabolicum. Pretpostavljam da to glasi otprilike ovako: Griješiti je ljudski, ali istrajati u grešci je đavolski. Dakle, umjesto da gnjavite već zauzetog ministra unutrašnjih poslova, možda biste trebali da mi javite kada vas mogu dočekati u Tirani, kao svog počasnog gosta. Jer, dragi Najdžel, brojke očito nisu vaša jača strana i zato, budimo jasni – izgubili ste. Vaš ‘popis’ Albanaca u Britaniji je posebno smiješan. Tvrdite da ih ima 53.000. U stvarnosti, taj broj je daleko veći – višestruko veći. Ipak, držimo se vašeg vlastitog izvora: The Telegrapha, koji je prvi trubio o teoriji ‘jednog od 50’, a kasnije je priznao: ‘Analiza je vjerovatno potcijenila veličinu albanske populacije jer ne uzima u obzir ilegalne migrante, uključujući više od 12.000 koji su stigli malim brodovima 2022. godine. Neke procjene sugerišu da bi stvarna albanska populacija mogla biti čak 140.000 – što bi značilo da je manje od jednog od 100 u zatvoru'”, poručio je Rama.

Takođe, rekao je kako brojke mogu biti dosadne, ali i tvrdoglave. Ono što je zanimljivo, Rama je u uz svoj odgovor podijelio i fotomontažu na kojoj se mogu vidjeti on i Farage kako sjede na plaži u kupaćim kostimima.

“Albanci u Britaniji nisu statistika koju treba iskrivljavati za post-Brexit političko pozorište, uvaženi gospodine Faraž. Oni su studenti, akademici, građevinari, vozači, vlasnici preduzeća i partneri. I ako jedan od hiljadu ne uspije, to ne pretvara mnoštvo u žrtvene jarce za vašu nacionalnu konfuziju. Radili smo rame uz rame s vladom Ujedinjenog Kraljevstva u dramatičnom smanjenju ilegalnih migracija i suzbijanju kriminala. Prave brojke to dokazuju i to se zove saradnja. Ali ‘jedan od 50 Albanaca u zatvorima Ujedinjenog Kraljevstva?’ To nije činjenica – to se zove post-Brexit zabluda. Radujemo se što ćemo vas ugostiti u Albaniji, kao što je obećano, da podijelimo obilje divnog sunca, toplog gostoprimstva i stvarnih činjenica”, zaključio je Rama.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno