Connect with us

Društvo

NETAČAN BROJ UBIJENIH NA TABLI U KAZANIMA: Ćosić ukazao na pokušaje Bošnjaka da minimizuju ubistva Srba

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je da Bošnjaci na sve načine pokušavaju da minimizuju ulogu pripadnika svog naroda koji su ubijali Srbe i upozorio da se sistemski plan da se Srbi sklone iz Sarajeva danas sprovodi istom metodologijom, ali samo na perfidniji način.
Ćosić je, povodom 29 godina od monstruoznih zločina na Kazanima, rekao da je ova godišnjica samo primjer jednog od mnogih mjesta na kojima su sarajevski Srbi ubijani, i to na najgnusniji način.
On je ukazao da lokacija na kojoj su stradali sarajevski Srbi govori o tome da oni nisu ubijani samo u Sarajevu, koje je bilo pod kontrolom takozvane Armije BiH, nego i na padinskim dijelovima grada.
Broj od nekih dvadesetak Srba, koliko kažu da je ubijeno na Kazanima, istakao je Ćosić, samo je kap u moru stvarnog broja Srba koji su pobijeni u ovom gradu.

– Zvanični podaci kažu da je stradalo od 3.500 do 4.000 sarajevskih Srba kao civila. Vjerovatno se nikada neće utvrditi tačan broj, jer su sistematski ubijane cijele porodice. Na ozbiljan, planski način se vodilo računa da se svi tragovi zločina zametnu. Činjenica da je vrlo mali broj odgovarao za taj zločin govori u prilog tome – istakao je Ćosić.

On je podsjetio da su Kazani postali evidentni samo zbog toga što su na tom mjestu ubijali pripadnici Cacine Devete motorizovani brigade koji su ušli u sukob sa tadašnjim vlašću u Sarajevu, te da nije bilo tog sukoba ni to mjesto nikad ne bi bilo otkriveno kao mjesto gnusnih zločina.

– Ono što danas vlast u Sarajevu radi je sramotno i tužno, da nas ponižavaju na takav način, da imamo sraman tekst na toj tabli, da imamo netačan broj ubijenih. Željeli su samo da se predstave kao neko ko je spreman da osudi zločine sopstvenog naroda – ocijenio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

Ćosić kaže da treba osuditi sve one koji su počinili neki zločin, bez obzira o kome je riječ.

– Mi, kao narod, treba tako da gledamo, bez obzira što Bošnjaci pokušavaju da minimizuju ulogu pripadnika svog naroda koji su ubijali Srbe – poručio je Ćosić.

On je naglasio da je danas sreća što postoji Republika Srpska, kao i grad Istočno Sarajevo, jer su to istinski institucionalni mehanizmi zaštite srpskog naroda.

– Dok god Srbi imaju zaštitu kroz svoju državu, opštine i grad do tada će funkcionisati, a nikada nećemo dozvoliti da one koji žive sa nama, a u manjini su na takav način progonimo ili, ne daj Bože, ubijamo kao što je tadašnje Sarajevo radilo – rekao je Ćosić.

Bošnjački političari Sarajeva gotovo tri decenije skrivaju tačan broj ubijenih Srba iz ovog grada, koji su odvedeni iz svojih domova u ratnim godinama i ubijeni na Trebeviću na lokalitetu Kazani, pa bačeni u neku od jama.

Na Kazanima, na području Starog Grada u Sarajevu, prošle godine otkriveno je spomen-obilježje posvećeno ubijenim sarajevskim Srbima tokom 1992. i 1993. godine.

Predstavnici iz Republike Srpske ocijenili su tada da je spomen-obilježja Kazani sa predloženim tekstom i brojem žrtava sramotan i nedostajan, te da se, iz poštovanja prema žrtvama, moralo bar navesti ko ih ubijao tokom 1992. i 1993. godine.

Iz nepristupačne jame na padinama Trebevića ekshumirani su posmrtni ostaci 29 lica, uglavnom srpskih civila, a postoje sumnje da ih je više ubijeno i bačeno u nju jer su ubijeni civili bacani u jame, posipani krečom i postoji nekoliko slojeva koji nikada nisu iskopani.

Za zločine počinjene na toj lokaciji osuđeno je 14 pripadnika takozvane Armije BiH na kazne zatvora od deset mjeseci do šest godina.

(Srna)

Društvo

MUKE MJEŠTANA: Medvjed kod Bugojna rastrgao kravu

U selu Rovna, nadomak Bugojna, medvjed je u petak usmrtio jednu kravu vlasnika Kemala Muslimovića.

Goveda su, kako je ispričao za “Agroklub”, bila na ispaši, na oko kilometar i po od naselja.

“U sred dana se to desilo, ja sam došao oko 15 sati da ih tražim, a čule su i komšije kada se tamo to dešavalo”, kaže Muslimović.

Goveda koja su uspjela pobjeći od medvjeda su, sudeći prema opisima Muslimovića, doživjela veliki stres. Sinoć su, priča, došle do napadnute krave, te su ih jedva uspjeli otjerati.

“Tuguju za njom, ne možete vjerovati. To ne bi čovjek ovako oko nje”, kaže Kemal, dodajući da su na istom mjestu, prije nekoliko godina, ubijene tri-četiri krave.

Par dana ranije medvjed je viđen u obližnjem Kopčiću:

Inače, nakon što je vijest da je medvjed ubio kravu na Fejsbuku objavio lokalni portal Bugojno Danas, reagovali su brojni korisnici ove društvene mreže, navodeći kako država treba nadoknaditi štetu, kao i da su “medvjedi više zaštićeni nego ljudi”. Drugi ‘pak kažu kako se “nema kome žaliti”.

Pored ostalog, pozvali su i da se organizuje prikupljanje pomoći za ovog domaćina kako bi kupio novu kravu.

“Ja ne tražim ništa ni od koga. Meni je šteta velika. Pitaju me ‘koliko ona vrijedi’, pa ne vrijedi ništa sad, nje nema”, poručuje Muslimović.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS NA RAČUNIMA: Isplata naknade za borce, invalide i roditelje četvoro i više djece

Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće danas 46 miliona KM za korisnike socijalnih davanja i martovske naknade korisnicima prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite u Srpskoj.

Isplatom će biti obuhvaćene i višečlane porodice koje su pravo naknade stekle na osnovu Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Danas će biti doznačena i sredstva koja su za mart namijenjena opštinama i gradovima za isplatu mjesečne naknade korisnicima tuđe njege i pomoći u Republici Srpskoj, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Društvo

PRIJE 102 GODINE OTKRIVEN INSULIN: Kako su Banting i psi spasili milione života

Insulin, koji je otkrio kanadski ljekar Frederik Grant Banting, postao je dostupan pacijentima oboljelim od dotad neizlječive šećerne bolesti 15. aprila 1923. godine.

Grant Banting je bio kanadski naučnik, ljekar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu.

U noći 31. oktobra 1920. godine za vrijeme rutinskog čitanja medicinskih časopisa Banting je zapisao ideju o tome kako izolirati sekret gušterače, što je bio odlučujući korak za liječenje dijabetesa.

Nezadovoljan svojim dotadašnjim radom i oduševljen novom idejom Banting je napustio London i preselio se u Toronto.

Tokom ljeta 1921. godine, Banting je isprobavao svoju ideju. Psima bi podvezao glavni vod gušterače koja bi djelimično atrofirala.

Nekoliko sedmica kasnije, on bi odstranio gušteraču, koja bi, po njegovim idejama, tada bila puna čistog sekreta. Ekstrakt toga sekreta davao je psima sa dijabetesom i promatrao nivo šećera u krvi.

Nakon nekoliko mjeseci intenzivnog rada, metoda koju je Banting koristio pokazala se uspješnom – psi sa dijabetesom živjeli su uz pomoć ekstrakta.

Prvi pacijent koji je uspješno liječen insulinom bio je Leonard Tompson, 14-godišnji dječak iz Toronta koji je imao dijabetes tip 1. Nakon injekcije pročišćenog insulina, njegovo stanje se znatno poboljšalo. Iste godine kada je insulin postao dostupan svim oboljelima, Banting je dobio Nobelovu nagradu, koju je podijelio sa pomoćnikom Čarlsom Bestom.

Nastavi čitati

Aktuelno