Connect with us

Društvo

ŠTEDNJA NIJE OGRANIČENJE, VEĆ OSLOBOĐENJE: Finansijski stručnjak otkrio koliko bismo trebali uvijek IMATI U ŠTEKU

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, a da se ostatak pametno investira. Štednja, u svojoj osnovi, nije samo radnja već način razmišljanja i odnos prema novcu.

Suština je u tome da mi upravljamo novcem, a ne obrnuto. Finansijski stručnjak Dušan Uzelac naglašava da bi svaka osoba trebalo da ima finansijsku rezervu dovoljnu za pokrivanje troškova života u trajanju od dva do pet mjeseci, u slučaju nepredviđenih situacija.

Takva sigurnosna mreža pruža slobodu, omogućava da promijenite posao, izbjegnete zaduživanje ili jednostavno sačuvate mir ukoliko dođe do krize. Štednja nije ograničenje, već oslobođenje. Ona vas štiti od finansijskih stresova i daje vam mogućnost da sami birate svoj ritam života. Na primjer, ako imate stambeni kredit, štednja vam može pomoći da bez straha promijenite posao i izbjegnete finansijski pritisak dok ne pronađete novi izvor prihoda – objašnjava Uzelac.

– Inflacija i rast cijena postepeno umanjuju kupovnu moć novca, pa je važno da štednja ne stoji neiskorišćena, već da se plasira u investicije koje čuvaju njenu vrijednost – dodaje on.

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, dok se ostatak uloži u vidu investicija koje mogu donijeti prinos i zaštititi novac od inflacije.

Gdje i kako ulagati?
Uzelac ističe da su investicije lična stvar, neko vjeruje bankama, neko ulaže u zlato, drugi u nekretnine, berzu ili investicione fondove. Nivo sigurnosti, kaže, zavisi od toga koliko je osoba spremna da prihvati rizik.

– Najsigurnija investicija je ona koju razumijete. Ako vas ulaganje čini nervoznim ili ne spavate mirno zbog njega, to nije prava opcija za vas. Kao što vožnju čamcem drugačije doživljava plivač i neplivač, tako i svako drugačije doživljava rizik. Najbolje je kada imate osjećaj kontrole nad svojim novcem. Biznis je najisplativiji vid ulaganja, ali pošto nisu svi preduzetnici, logično je novac povjeriti onima koji jesu bankama, fondovima ili projektima koji stvaraju profit – objašnjava stručnjak.

Strah od investiranja
Iako mnogi građani zaziru od ulaganja, investiranje ne mora biti opasno ni nepredvidivo. Danas su dostupni različiti oblici ulaganja, od investicionih fondova i berze, do kolektivnih projekata u oblasti nekretnina i proizvodnje.

– Takvi modeli sve su popularniji i kod nas. Na primjer, projekat Investiram na kvadrat omogućava građanima da ulože u jedan, nekoliko kvadrata ili cijeli stan. U okviru tog projekta oko 500 ljudi zajednički finansira izgradnju stambene zgrade i kasnije deli profit. To je oblik kolektivnog investiranja koji postaje sve zastupljeniji – navodi Uzelac.

Tradicionalna Nedjelja štednje, koja se obilježava krajem oktobra, nekada je bila vreme kada su banke nudile visoke kamate i privlačne ponude. Danas to više nije slučaj, period visokih kamata je iza nas, a banke više nemaju potrebu da se bore za depozite klijenata.

– Ako kamata na štednju ne može da prati inflaciju, vi zapravo ne napredujete, samo stojite u mestu. Banka može biti opcija samo ako ne znate gdje da usmjerite novac – kaže Uzelac, prenosi Mondo.

U Srbiji su trenutno dinarske štednje nešto isplativije jer nude više kamate i oslobođene su poreza. Na primjer, na štednju od 100.000 dinara možete godišnje zaraditi oko 4.000 dinara bez oporezivanja. Kod devizne štednje, situacija je drugačija, ako položite 1.000 evra, banka će vam za godinu dana isplatiti oko 40 evra kamate, ali će se na taj iznos obračunati porez od 15%.

Društvo

SARAJEVSKA KLINIKA ZATVORENA PREKO NOĆI! Očajni parovi ne znaju šta je sa embrionima

Klinika Northwestern Medical Centar u Sarajevu iznenada je početkom oktobra zatvorila vrata, bez ikakvog prethodnog obavještenja pacijentima.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva potvrđeno je da su sredinom oktobra 2025. godine zaprimili informaciju o mogućem zatvaranju Poliklinike za vantjelesnu oplodnju Northwestern Medical Centar te da su odmah poduzeli mjere u okviru svojih nadležnosti.

Za N1 je govorila Danja Bajtarević-Bašić, pacijentica iz Zenice, čiji se biološki materijal nalazi u zatvorenoj klinici.

– Suprug i ja smo pokušavali da dobijemo bebu, ali smo vidjeli da nešto nije u redu. Nakon niza pretraga ustanovljeno je da moramo raditi potpomognutu oplodnju. Tražili smo najbolju kliniku i izabrali ovu, jer su nudili sve što nam je bilo potrebno – priča Bajtarević-Bašić.

 

Danja Bajtarević-Bašić, FOTO:N1

Potom je, dodaje, prošla kroz dva postupka.

– Nakon toga sam odlučila da se malo odmorim. Tokom tog perioda sam u neformalnoj grupi saznala da je ‘New Life’ prodan i da se promijenio doktor. Otišla sam na pregled, i to me tada nije mnogo uzdrmalo. Čekala sam da vidim šta će se dalje dešavati – pri;a ona.

Međutim, kako kaže sve se promijenilo 7. novembra.

– Tada sam saznala da je klinika zatvorena. Bila sam šokirana. U subotu naveče saznate da je klinika zaključana, a tamo vam se nalazi genetski materijal, vaša jedina šansa da postanete roditelj. Nisam znala kome da se obratim, jer je bio vikend. Pisala sam u neformalnu grupu da vidim znaju li druge žene nešto više. Sve informacije koje imam, dobila sam isključivo tim putem – kaže Bajtarević-Bašić.

“Niko nas nije pozvao”

– U ponedjeljak je, kako smo čule, trebao biti sastanak Ministarstva, Federalnog zavoda i inspekcije sa doktorom iz klinike, da se razmotri situacija. Jedna članica naše grupe, koja živi u Sarajevu, otišla je do klinike. Igrom slučaja, sastanak se baš tada održavao i ona je uspjela ući – kaže Bajtarević-Bašić.

Kako kaže uspjela je da razgovara sa medicinskom sestrom.

– Čim je napisala da su joj otvorili vrata, odmah sam je nazvala. Razgovarala sam s medicinskom sestrom koja mi je rekla da je moj karton tu, da ne brinem o materijalu i da je sve pod kontrolom. Rekla je da se materijal održava i da je sastanak u toku. Međutim, ni klinika, ni Ministarstvo, ni bilo koja institucija nas nisu službeno kontaktirali – navela je ona.

“To je nada za roditeljstvo”

– Svi koji prolazimo kroz ovo znamo da to nisu samo embrioni. To je naša nada da ćemo postati roditelji. Sam proces je izuzetno stresan, a kada saznate da je sve što imate, zaključano u klinici, panika je neopisiva. Samo oni koji prolaze kroz ovo mogu shvatiti koliki je to teret – objašnjava kroz suze Bajtarević-Bašić.

Navela je i kako izgleda cijeli proces.

– Uzimate hormone, prolazite kroz injekcije, pripreme, preglede… sve to već nosi ogroman stres, a onda se desi ovo. Osjećamo se razočarano u sistem. Zar nije neko trebao da nas obavijesti? Sve što znamo, svodi se na rekla-kazala – ističe ona.

Pacijentice, kaže, sada traže samo jedno – da materijal bude siguran i očuvan te da se omogući njegov premještaj u druge klinike.

– Prioritet nam je da se potvrdi da je materijal sačuvan. Želimo da se zna gdje se nalazi i da budemo uključene u odluku o njegovom premještanju – poručuje.

Dodaje da većina parova sama snosi troškove postupaka.

– Imali smo jednokratnu pomoć od opštine, ali većina troškova je na nama. Mogu samo zamisliti kroz šta prolaze parovi koji čekaju sredstva od Zavoda za sufinansiranje, a vrijeme im prolazi. Mi smo skupljali novac i sve sami platili, a onda se ovo dogodilo. Nakon godinu i po, Zavod nam je uplatio iznos koji ne pokriva ni pola troškova – kazala je.

Tužilaštvo mora reagovati

– Svi pričaju o tužbama, i iskreno, voljela bih da se udružimo i podnesemo kolektivnu tužbu. Ovo nije samo građanska stvar, vjerujem da bi Tužilaštvo trebalo pokrenuti postupak – kaže Bajtarević-Bašić.

Na kraju je navela kako samo žele da znaju da je materijal očuvan i da nije ugrožen.

– Ipak, svima nam je sada najvažnije da se riješi pitanje preuzimanja materijala i da se to uradi što prije. Da znamo da je materijal očuvan i da nije ugrožen – navodi Bajtarević-Bašić.

Zatvaranje klinike Northwestern Medical Centar otvorilo je brojna pitanja, od nadzora nad privatnim zdravstvenim ustanovama, do zaštite prava pacijenata koji su u najosjetljivijem procesu svog života ostali bez informacija i bez pristupa onome što za njih predstavlja nadu da će postati roditelji.

Nastavi čitati

Društvo

EU UVODI NOVO PRAVILO OD 1. JANUARA! Vozači jednu stvar moraju da imaju u gepeku

Bliži se datum kada u zemljama Evropske unije stupa na snagu novo pravilo i tiče se obavezne opreme u automobilu.

više evropskih zemalja sigurnosni trougao već odlazi u istoriju, a njegov nasljednik je nova bezbjednosna naprava V16 svjetlosni signalizator, koji će od 1. januara 2026. godine postati obavezan za sva vozila.

Međutim, u Srbiju se o ovom proizvodu još uvijek ne govori, jedini trag smo uspjeli da nađemo na jednom sajtu za onlajn kupovinu, a njegova cijena je 2.500 dinara (oko 40 KM). U Evropi košta oko 40 evra. Ako ste ikada imali saobraćajnu nesreću, znate koliko može biti rizično kada vozač mora da izađe iz automobila i postavi trougao pored puta, kako bi upozorio druge učesnike u saobraćaju.

Trougao se obično nalazi u gepeku, pa samim tim vozač mora da izađe iz vozila i kreće se kolovozom, što predstavlja veliku opasnost, naročito na auto-putevima i prometnim saobraćajnicama.

Upravo zbog toga, brojne evropske zemlje odustaju od obaveznog korišćenja trouglova i prelaze na novi sistem – V16 uređaj, mali svjetlosni svetionik koji se postavlja na krov automobila i daleko ranije upozorava vozače, prenosi Blic.

Zašto V16 zamjenjuje trougao

Razlog za ovu promjenu leži u zabrinjavajućim statistikama. Samo u Španiji je između 2019. i 2022. godine 42 osobe izgubilo život dok su pokušavale da postave trougao pored puta na auto-putevima i brzim saobraćajnicama.

V16 svetionik, sa druge strane, omogućava da vozač ne mora da napušta automobil. Nakon aktiviranja, uređaj emituje snažan svjetlosni signal vidljiv na velikoj udaljenosti, ali i automatski šalje tačne GPS koordinate vozila u sistem saobraćajne policije i nadležnog ministarstva.

Na taj način stvara se mreža informacija u realnom vremenu koja povećava bezbjednost na putu.

Važno upozorenje za vozače

Treba, međutim, naglasiti da nisu svi V16 uređaji odobreni za upotrebu. Vozači će morati da kupuju isključivo modele koji ispunjavaju zvanične tehničke standarde, kako bi uređaj bio priznat i kako bi mogao da šalje podatke u sistem.

Suština uvođenja V16 signalizatora je jednostavna – vozači više ne moraju da rizikuju živote izlaskom iz vozila usred saobraćaja.

V16 u Srbiji

Novi sistem omogućava brže, efikasnije i bezbjednije upozoravanje, čime se stvara sigurnije okruženje za sve učesnike u saobraćaju.

I dok se Španija sprema, prema navodima pojedinih medija, da od 1. januara 2026. godine, sigurnosni trougao “pošalje u istoriju”, u Srbiji se o njegovoj zamjeni još ne priča.

Jedini trag o V16 uređaju u Srbiji može naći na jednom onlajn sajtu za kupovinu. Tamo u ponudi ima njih par, a cijena iznosi 2.500 dinara (oko 40 KM).

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Topao i sunčan jesenji dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Svježije će biti u mjestima oko rijeka i u kotlinama gdje se, nakon hladnijeg i pretežno vedrog jutra, duže zadrži jutarnja magla.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od nula do šest, na jugu do osam, dok će se maksimalna kretati od 13 do 19, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar poslije podne i uveče na jugozapadu i umjeren, promjenljiv ili južnih smjerova.

Nastavi čitati

Aktuelno