Japan se priprema za parlamentarne izbore Gornjeg doma koji bi trebalo da se održe 20. jula, u trenutku kada zemlja proživljava značajne političke, ekonomske i društvene potrese. Iako ovi izbori naizgled predstavljaju rutinsku obnovu polovine mandata (124 od ukupno 248 mjesta), kontekst je daleko od rutinskog.

Ova izborna runda ima potencijal da preoblikuje politički pejzaž zemlje – i to vrlo brzo, ali i da utiče na geopolitička zbivanja. Gornji dom japanskog parlamenta ima važnu zakonodavnu funkciju, iako njegova moć nije simetrična s Donjim domom.

Međutim, s obzirom na to da vladajuća koalicija Liberalno-demokratske stranke (LDP) i budističke stranke Komeito trenutno više nema većinu ni u Donjem domu, rezultati u Gornjem postaju pitanje političkog preživljavanja. Izbori za Gornji dom Japana u julu 2025. nisu, dakle, samo domaća politička priča. Oni imaju potencijal da oblikuju ne samo unutrašnji razvoj zemlje, nego i njenu ulogu na globalnoj sceni. Ako LDP zadrži većinu, očekuje se nastavak dosadašnjih politika – stabilnost, ali i stagnacija u reformama. Išiba bi mogao pokušati da polako uvodi promjene poput ustavnih reformi i dodatnih bezbjednosnih mjera, ali bez drastičnih pomaka, prenosi Dnevno.

Suprotno tome, gubitak većine otvorio bi vrata fragmentisanoj opoziciji za pregovore o koalicijama, što bi moglo da dovede do nestabilnih vlada i nesigurnosti u donošenju odluka. S obzirom na staru paradigmu japanske politike koja naglašava kontinuitet, takav scenario mogao bi iznenaditi i iznutra i spolja. Na kraju, izbori pokazuju kako Japan balansira između tradicije i modernizacije. Teme poput demografskog pada, useljeničke politike, rodne ravnopravnosti i rada mladih reflektuju se i na njegov globalni imidž.

Oblikovanje stvarnosti
Japanska sposobnost da se prilagodi “novoj normalnosti” može biti ključna za njenu meku moć, odnosno sposobnost da utiče na druge zemlje kroz kulturu, tehnologiju i diplomatiju. Premijer Šigeru Išiba i njegovi rivali bore se za budućnost Japana u vremenu punom izazova i neizvjesnosti. Rezultati izbora neće biti samo odraz trenutnih preferencija nego i indikatori pravca u kojem će se Japan kretati u narednoj deceniji. Na geopolitičkom planu, ovi će izbori signalizirati i saveznicima i protivnicima koliko je Japan spreman ili sposoban da odgovori na nove bezbjednosne i ekonomske izazove.

Za novinare, analitičare i posmatrače, ovi su izbori pravo polje za praćenje: politička scena koja se razvija, društvene promjene koje dolaze i pozicija Japana u globalnoj areni – sve to oblikuje našu stvarnost. Išiba, bivši ministar odbrane i nekada popularni glas unutar LDP-a, preuzeo je vlast krajem 2024, nakon što je njegov prethodnik Fumio Kišida podnio ostavku usljed političkih i etičkih skandala. Do kraja 2023. otkriveno je da su članovi moćnih frakcija LDP-a — uključujući Seiwakai (Abeova frakcija), Shisuikai i čak Kišidinu Kōchikai — prikrivali stotine miliona jena (4 – 6 miliona USD) kao “neprijavljene” prihode iz fondova za političko finansiranje. Išiba je imao zadatak da konsoliduje redove i vrati povjerenje javnosti, ali u tome nije uspio.

Prema najnovijem istraživanju koje je sproveo NHK u junu 2025, nivo podrške vladi iznosi 39%, što je skroman porast u odnosu na rekordno niskih 33% u maju. Reuters izvještava da 92% velikih japanskih kompanija smatra da Išiba nije dorastao izazovima s kojima se Japan suočava, uključujući inflaciju, pad kupovne moći i demografsku krizu. U razgovoru za Nikkei Asia, anonimni zvaničnik Komeita izjavio je: „Ovo nije obična izborna sezona. Ako ne pređemo prag, pitanje nije hoće li vlada pasti – nego kad.“

Fiskalne mjere
Posebno je upečatljiv porast cijena hrane – osnovna roba poput riže poskupjela je za više od 90% u odnosu na prošlu godinu, dijelom zbog geopolitičkih poremećaja, dijelom zbog monetarne politike Banke Japana. Vlada je najavila jednokratne subvencije i privremeno smanjenje poreza na osnovne prehrambene proizvode, ali kritičari kažu kako je to „gašenje požara benzinom“. U prilog tome ide i anketa Mainichi Šinbuna, u kojoj se 61% ispitanika izjasnilo kako ne vjeruje da će predložene mjere „imati stvaran učinak na trošak života u narednih šest mjeseci“.

Na izborima se bira 74 člana u većinskim izbornim jedinicama (jedan ili dva mandata po prefekturi) i 50 članova na osnovu nacionalne proporcionalne liste. Za razliku od Donjeg doma, Gornji dom ne može izglasati nepovjerenje vladi, ali ima ključnu ulogu u prihvatanju zakona. Ako stranke koje nisu u vladi preuzmu kontrolu, mogu spriječiti donošenje budžeta, reforme penzionog sistema i ključnih fiskalnih mjera. U političkoj teoriji Japana postoji termin koji se sve češće spominje – nejire kokkai, „uvrnuti parlament“, kada jednu komoru kontroliše vlast, a drugu opozicija. Išiba bi mogao postati najnovija žrtva te konfiguracije ako izbori ne završe u korist LDP-a.

Na kocki nije samo politička stabilnost – ulog su i međunarodni odnosi, bezbjednosna saradnja sa SAD-om, reforma penzionog sistema i strategija digitalizacije koja je dosad imala više PR-a nego stvarnih rezultata.

Japanski Gornji dom (Sangiin) nije specifičan samo po svojim ovlašćenjima nego i po načinu na koji se bira. Ovi izbori nisu parlamentarni spektakl u američkom stilu, već tiha, tehnički komplikovana bitka, koja se često odlučuje u ruralnim okruzima koje urbani birači jedva prepoznaju. I upravo su zato zanimljivi. Gornji dom ima ukupno 248 poslanika, od čega se 124 mjesta bira svake tri godine (mandat traje šest godina). Ova godina je „redovna“, što znači da se obnavlja tačno polovina poslaničkih mjesta.

Dvostruki glasovi
Od ta 124 mjesta, 74 se biraju u 45 izbornih okruga, većinom prefektura (ili grupa prefektura), koristeći većinski sistem: jedan ili dva mandata po okrugu. Ostalih 50 mjesta bira se proporcionalno na nacionalnom nivou, putem stranačkih lista i glasova koje dobijaju pojedini kandidati. Važno je znati da Japan koristi sistem dvostrukih glasova – birači daju jedan glas za kandidata iz svoje prefekture, a drugi za preferiranog kandidata ili stranku na nacionalnoj listi.

Od ukupno 45 izbornih okruga, čak 32 su tzv. jednočlani okruzi – u njima se bira samo jedan poslanik. To su često ruralna ili manje naseljena područja u kojima pojedinačni rezultati mogu odlučiti cijeli izborni ciklus. Oni su posebno važni jer je u njima vrlo teško predvidjeti ishod – svaki glas vrijedi više. Stranke često ulaze u „nacionalne pakte“ o nenapadanju kako ne bi cijepale opozicione glasove. LDP je tradicionalno jak u ruralnim sredinama, ali i tamo demografija igra važnu ulogu – mladi odlaze, a stariji su sve manje lojalni. Na prethodnim izborima 2022, opozicione stranke su u 11 od 32 jednočlana okruga pobijedile dogovorom o zajedničkom kandidatu. Ove godine, barem zasad, takvih dogovora ima manje, što bi moglo ići u prilog LDP-u.

Na proporcionalnoj nacionalnoj listi birači mogu glasati za stranku ili za pojedinog kandidata sa liste. Ovo je posebno zanimljivo jer se ne biraju samo stranke, nego i lica. Tu se vodi tiha bitka. Stranke se međusobno takmiče za ukupan broj glasova, a kandidati na listama za bolju poziciju putem preferencijalnih glasova – što često stvara unutrašnje tenzije. Zato se mnogi istaknuti kandidati – bivši ministri, novinari, sportisti, pa čak i jutjuberi – takmiče upravo putem nacionalne liste.

Manje stranke, poput Japanske inovacione stranke (Išin no Kai), nadaju se da će preko nacionalne liste probiti prag prepoznatljivosti. Istovremeno, nezavisni kandidati u ruralnim okruzima često uspijevaju ako imaju lokalni pedigre – bivši guverneri, ljekari i profesori.

Nepredvidiv sistem
Ova „mješavina sistema“ čini japanske izbore nevjerovatno nepredvidivim: stranka može imati visok nacionalni rejting, a izgubiti u jednočlanim okruzima – i obrnuto. Ako opozicija uspije da osvoji samo deset dodatnih jednočlanih okruga i dobije nešto na listi – mogla bi preokrenuti većinu. A to znači politički šah-mat Išibi. Japanska politička scena 2025. djeluje kao partija šaha na tri ploče istovremeno: tradicionalna vladina koalicija, fragmentisana ali ambiciozna opozicija, te niz novih i manjih političkih pokreta koji vrebaju svoje prilike.

Premijer Išiba, lider Liberalno-demokratske stranke (LDP), došao je na vlast sa aurom poštenja i integriteta nakon političkog pada Fumija Kišide. Njegova vojna i odbrambena retorika dobro „sijeda“ konzervativnom biračkom tijelu – posebno u kontekstu jačanja kineske mornarice u Istočnom kineskom moru i stalnih sjevernokorejskih raketnih testova. No njegova se vlada od početka bori s niskim rejtingom i nedostatkom harizme. Išibina popularnost trenutno oscilira između 30 i 40 odsto, a mnogi ga u sopstvenoj stranci vide kao prelaznu figuru. Prema analizi koju je objavio Asahi Šimbun, više od trećine LDP-ovih poslanika „privatno sumnja da će Išiba doživjeti kraj mandata“. Njegova je prednost to što LDP, uprkos svemu, ostaje najorganizovanija politička snaga u Japanu, sa dubokim strukturama u ruralnim okruzima i jakim poslovnim vezama.

Članove Japanske inovacione stranke (Išin no Kai) smatraju „nacionalistima s urbanim pedigreom“. Ta stranka, sa sjedištem u Osaki, trenutno je najbrže rastuća politička snaga u zemlji. Njihova kombinacija ekonomskog liberalizma i društvenog konzervativizma dopada se srednjoj klasi i mladim profesionalcima. Zalažu se za reformu državne uprave, strožu fiskalnu disciplinu, izmjene Ustava, uključujući član 9 (demilitarizacija)…

Ključne regije
Išin trenutno drži 16 mjesta u Gornjem domu, ali ankete sugerišu da bi mogli premašiti 25 ako dobro iskoriste proporcionalne liste i usmjere kampanju ka urbanim regijama. Ustavnodemokratska stranka Japana (CDP) tradicionalna je ljevica u novom ruhu. CDP je glavna opoziciona stranka lijevog centra, no dugo ih prati utisak neučinkovitosti. Njihov lider Kenta Izumi ima problema sa jasnoćom poruka i dosljednošću, što je postalo očigledno u nedavnoj debati, gdje nije znao da odgovori koliko će koštati najavljena „zelena reforma“.

Ipak, njihova strategija za 2025. fokusirana je na socijalno-ekonomsku nepravdu, posebno u kontekstu rasta cijena osnovnih namirnica, stagnacije plata i demografskog sloma. Njihova najveća šansa je uspješno postizborno koaliranje. Sami teško mogu dostići većinu, ali mogu postati jezgro anti-LDP saveza. Komeito tako ostaje oslabljen, ali ključan saveznik vlasti. Ova budistička stranka, tradicionalni partner LDP-a, ima disciplinovano biračko tijelo koje je godinama činilo razliku u tijesnim okruzima. Međutim, unutrašnje tenzije i razočaranje dijela glasača njihovom „bespogovornom vjernošću LDP-u“ počinju da nagrizaju njihovu bazu. Izgubi li LDP većinu u Gornjem domu, Komeito bi se mogao pokušati repozicionirati – čak i s opozicijom – kako bi sačuvao politički uticaj.

Tu su i manje stranke – Zeleni Japan, Socijalni demokrati, stranka Reiwa Shinsengumi, pa i poneki nezavisni kandidati – svi oni ciljaju na proporcionalnu listu, nadajući se da će preći prag i obezbijediti minimalnu zastupljenost. Njihov uticaj u donošenju zakona može biti disproporcionalno velik u situaciji „uvrnutog parlamenta“, gdje nijedna velika stranka nema jasnu većinu.

Tiha ucjena
U ovom trenutku LDP i Išiba imaju najbolju infrastrukturu, ali ne i energiju. Išin no Kai ima zamah, CDP potencijal za koalicije, a Komeito snagu tihe ucjene. Ulog su više od 124 mjesta, a ishod – politička arhitektura Japana do kraja decenije. Naime, izbori u Japanu nisu samo borba za mandate nego i borba za definisanje smjera zemlje u godinama koje dolaze.

Kampanja za Gornji dom 2025. fokusira se na četiri glavna stuba: ekonomsku krizu, bezbjednosne izazove, ustavne reforme i društvene promjene koje će oblikovati tzv. „novu normalnost“. Svaka od tih tema ne samo da pokreće političke debate, nego i duboko dira u svakodnevicu japanskog čovjeka.

Ekonomija je nezaobilazan faktor i glavna briga birača. Nakon decenija stagnacije, deflacije i društvenih promjena, Japan se suočava s novim izazovima. Inflacija od gotovo tri odsto godišnje – iako globalno relativno niska – za Japan je šok, jer je decenijama bio blizu nule ili u deflaciji. Posebno su osjetljive cijene hrane i energije. Riža, simbol japanske kulture i ishrane, poskupjela je za oko 90 odsto u godini dana, a troškovi gasa i struje dosežu rekorde.

To se odražava na kupovnu moć porodica koje već osjećaju pritisak zbog stagnirajućih plata i rasta troškova života. Vlada se kritikuje zbog sporog reagovanja i nedostatka efikasnih mjera za pomoć ranjivim kategorijama. Iako se unutar LDP-a raspravlja o „Abenomici 3.0“ – nazvanoj po bivšem premijeru Šinzu Abeu, čiji je model kombinovao monetarnu ekspanziju i fiskalne podsticaje – konzervativni otpor usporava odlučne korake. Vlada insistira na „uravnoteženom rastu“, što često znači – odgađanje hitnih reformi.

Nisu efikasni
Član 9 japanskog Ustava, koji zabranjuje rat i održavanje oružanih snaga osim u svrhu samoobrane, pod stalnim je pritiskom za reviziju. Premijer Išiba i LDP zalažu se za izmjene koje bi omogućile jaču vojnu prisutnost i potencijalni angažman u međunarodnim misijama, što je kontroverzna tema u japanskom društvu, naročito zbog iskustava iz Drugog svjetskog rata i američke bezbjednosne zaštite.

Nasuprot tome, opozicija – predvođena CDP-om i dijelom Išina – zalaže se za očuvanje statusa kvo ili za opreznije promjene. Išin no Kai ima pomiješan stav, ali blago naginje ka jačanju odbrane. Ova tema posebno je važna među mlađim biračima, koji su često podijeljeni između osjećaja bezbjednosti i pacifističkih vrijednosti.

Demografska kriza i promjene u radu takođe su u fokusu. Japan je zemlja s jednim od najstarijih stanovništava na svijetu i stopom nataliteta ispod 1,3 djeteta po ženi. Povećana useljenička politika, nekada nezamisliva, sada je nužnost – ali i društveni izazov. Rad od kuće, digitalizacija javnih usluga i rastuća svijest o mentalnom zdravlju dio su tzv. „nove normalnosti“. Opozicija pokušava kapitalizovati nezadovoljstvo birokratskim zastojima i nedostatkom modernizacije.

Ove četiri teme nisu samo izborni slogani nego jezgro sukoba i potencijalnih strukturnih promjena za Japan. Izbori 2025. mogu značiti nastavak stare paradigme – ili početak nove ere. Na kraju, glasovi će odlučiti ne samo o parlamentu, nego i o identitetu japanskog društva.

Dok kampanja za izbore u Japanu 2025. ulazi u završnu fazu, fokus medija, političkih analitičara i javnosti usmjeren je na rezultate brojnih anketa. Te brojke ne garantuju ishod, ali daju uvid u raspoloženje birača i potencijalne strateške pomake koje će stranke morati napraviti.

Ciljana grupa
Prema podacima NHK-a i istraživanjima renomiranih agencija kao što su Džidži Pres i Jomiuri Šimbun, trendovi u maju i junu 2025. pokazuju da LDP ima oko 35 do 40 odsto podrške u nacionalnim anketama za Gornji dom, što je blagi pad u odnosu na prethodne izbore 2022. godine. Gubitak popularnosti ponajprije je posljedica nezadovoljstva ekonomskom politikom i percepcijom da Išiba nema viziju za budućnost.

Išin no Kai ima između 15 i 20 odsto podrške. Posebno dobro kotira u urbanim sredinama i među srednjom klasom. Ankete pokazuju da je većina novih birača, pogotovo mlađih, sklona upravo njima.

CDP-u podrška varira između 10 i 13 odsto, što ih čini trećom najvećom snagom, ali i dalje ispod očekivanja. Komeito prema anketama drži stabilnih 6–8% podrške, što je ipak pad u odnosu na ranije godine. Ostale stranke i nezavisni zajedno čine 10–15% potpore, ali zbog disperzije teško je predvidjeti koliko će pojedinačnih kandidata uspjeti ući u Gornji dom.

Šta ankete ne govore i zašto ih treba uzeti s rezervom?
U Japanu one često precjenjuju stabilne, tradicionalne stranke zbog društvene želje za „pravilnim“ odgovorima ili zbog metodologije uzorkovanja. Uz to, relativno niska izlaznost i specifični izborni sistem čine predviđanja nezahvalnim poslom. Analitičar Taro Jamamoto, poslanik Gornjeg doma, jasno je to sažeo: „Glasovi u jednom jedinom okrugu mogu promijeniti dinamiku cijelih izbora. Ovdje je važno ne samo ‘koliko’ nego i ‘gdje’ i ‘kako’ birači izlaze na birališta.“

Zbog toga je izuzetno važna geografska analiza glasova, a posebno 32 jednočlana okruga, gdje se uglavnom odlučuje ko će imati prevlast.

Većina stručnjaka slaže se da će LDP ostati najjača stranka, ali bi mogao izgubiti svoju apsolutnu većinu u Gornjem domu. Išin no Kai i CDP mogli bi ostvariti značajne pomake, ali bez svojih koalicija neće imati snage da sruše vladajuću većinu. U slučaju da LDP izgubi većinu, Komeito će postati „jezičak na vagi“ i mogao bi, zavisno od političke klime, preispitati savez s Išibom.

Izborni šokovi koje treba pratiti
Neočekivani pobjednici u jednočlanim okruzima. Lokalne kampanje i poznata imena mogu preokrenuti očekivanja. Promjene na nacionalnoj listi mogu donijeti nove „pop-zvijezde politike“, ali i aktivisti mogu povući značajan broj glasova, a ključna će biti izlaznost.

Analiza anketa pokazuje da će izbori u Japanu 2025. biti tijesni i nepredvidivi. LDP će se boriti za očuvanje moći, ali postoji realna šansa za značajnije promjene koje bi mogle redefinisati političku scenu. Sve će zavisiti od sposobnosti stranaka da mobilišu svoje birače, uspostave koalicije i odgovore na ključna društvena pitanja.

Japan želi postati regionalna vojna sila
Japan se nalazi u složenoj geopolitičkoj poziciji. Rast kineske moći, posebno u Južnom i Istočnom kineskom moru, zajedno s kontinuiranim raketnim prijetnjama Sjeverne Koreje, prisiljava Tokio da balansira između tradicionalne bezbjednosne zavisnosti o SAD-u i sopstvenih strateških interesa.

Izbori će pokazati hoće li Japan odlučno krenuti prema jačanju vojne prisutnosti i potencijalnom preispitivanju bezbjednosnih saveza, ili će se držati svoje „mirne“ politike. Američka administracija već je jasno naglasila da SAD podržava „stabilnog i pouzdanog partnera u regiji“, što implicira da promjene u japanskoj politici pažljivo prate i u Vašingtonu.

Budući da su treća najveća svjetska ekonomija, japanski izbori, dakle, utiču na globalna tržišta i investicije. Poruke koje dolaze iz Tokija o fiskalnoj disciplini, poreskoj politici i tehnološkim ulaganjima prate investitori širom svijeta. Promjene u upravljanju japanskom ekonomijom mogle bi imati domino-efekat u azijsko-pacifičkoj regiji, naročito u oblasti digitalne ekonomije, zelene tranzicije i trgovinskih partnerstava.

Kompanije i Crkva ilegalno finansiraju stranke
Tradicionalno japansko društvo bilo je šokirano brojnim aferama zbog kojih je premijer Fumio Kišida morao odstupiti i sredinom 2024. najaviti da se više neće kandidovati za premijersku funkciju. Jedan od najupečatljivijih skandala bio je onaj s „crnim fondovima“. Do kraja 2023. otkriveno je da su članovi moćnih frakcija LDP-a – uključujući Seīvakāi (Abeova frakcija), Šisuikai i čak Kišidinu Kōčikai – prikrivali stotine miliona jena (4–6 miliona USD) kroz „neprijavljene“ prihode iz fondova za političko finansiranje.

Kišida je u decembru 2023. smijenio četiri svoja ministra koji su bili direktno povezani sa skandalom (uključujući Hirokazua Macunoa i Jasutošija Nišimuru). U januaru 2024. policija je uhapsila više aktera (bivši zamjenik ministra obrazovanja i saradnici) koji su skrivali oko 48 miliona jena. Kišida je tada raskinuo svoj frakcijski položaj i pokrenuo reforme političkog finansiranja, ali je skandal već ozbiljno narušio povjerenje javnosti.

Povezanost s Južnokorejskom Crkvom ujedinjenja (tzv. Munizam) takođe ga je koštala biračkog povjerenja. Nakon ubistva Šinza Abea 2022, mediji i javnost počeli su ispitivati veze između LDP-a i kontroverzne južnokorejske Crkve ujedinjenja. Otkriveni su sastanci i finansijske veze između predstavnika LDP-a – uključujući Kišidinu vladu – i vođa Crkve, što je izazvalo bijes javnosti i dovelo do ostavki više ministara. Javnost je zahtijevala transparentnost, a LDP je krenuo s prekidanjem veza s Crkvom, ali to nije bilo dovoljno da se povrati izgubljeno povjerenje.

Kišidina vlada pretrpjela je niz ostavki visokih zvaničnika zbog raznih prekršaja. Zamjenici ministara nisu plaćali poreze, koristili su usluge prostitutki, a činilo se da je vlada u stalnom stanju „upravljanja krizom“, što joj je dodatno urušilo rejting – koji je pao ispod 20% u jednom trenutku. Nakon otkrića svih tih skandala, Kišidina popularnost se strmoglavila: u decembru 2023. pala je na 23%, a do 2024. na samo 17%, što su najniže brojke od 2012.

Pod tolikim unutrašnjim i spoljnim pritiskom, postalo je jasno da njegov ostanak više nije moguć bez ozbiljnih posljedica za stranku. Najavivši povlačenje, izjavio je da to čini kako bi „pokazao da LDP može krenuti ispočetka“, čime je pokušao zaustaviti lavinu skandala koji su potresli japansku političku scenu.
Nezavisne