Connect with us

Svijet

VUČE ZABRINJAVAJUĆE POTEZE! Gura li Tramp svijet u dužničku propast?

Put za novi Trampov poreski zakon američkog predsjednika Donalda Trampa sada je otvoren.

Nakon što je Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak odobrio paket poreskih olakšica, američku ekonomiju očekuje injekcija od 4,5 biliona dolara u narednih deset godina, većinom finansirana novim zaduživanjem. Prema pisanju njemačkog Bilda, ovaj potez gurnuće Sjedinjene Američke Države u dosad neviđen nivo državnog duga.

Dok se u Evropi, na primjer u Njemačkoj, sedmicama raspravljalo o smanjenju poreza na struju vrijednom pet milijardi evra godišnje, u SAD-u se donosi zakon koji će državni budžet koštati čak 450 milijardi dolara svake godine.

Profesor ekonomije na Univerzitetu Harvard, Kenneth Rogoff, objašnjava koliko je ovaj „veliki, predivni zakon“, kako ga naziva sam Tramp, opasan ne samo za SAD, već i za cjelokupnu svjetsku ekonomiju.

„U Vašingtonu i dalje vlada uvjerenje da živimo u zemlji nultih kamatnih stopa, gdje je dug svojevrsni ‘besplatni ručak’ (eng. free lunch)“, ističe Rogoff.

Ta je pretpostavka, međutim, daleko od stvarnosti. Prema podacima agencije Fitch, troškovi kamata već sada predstavljaju drugu najveću budžetsku stavku SAD-a, sa iznosom od 1,1 bilion dolara godišnje, što je više čak i od izdataka za odbranu. Upravo zato je plan o daljem zaduživanju ovisan o niskim kamatnim stopama. Rogoff upozorava da su mnogi vodeći američki ekonomisti priznali kako su precijenili ideju o dugoročno niskim kamatama, „ali čini se da se većina članova Kongresa i predsjednik Tramp i dalje drže te zablude“.

Ironično, nakon što je Tramp budžetske deficite bivšeg predsjednika Džoa Bajdena postavio kao jednu od glavnih tema svoje kampanje za izbore 2024. godine, sada ga planira nadmašiti.

„S deficitima od šest do sedam posto ukupnog BDP-a do kraja svog mandata, Tramp će vjerovatno premašiti Bajdena“, predviđa Rogoff.

Novi zakon podiže zakonsku granicu zaduživanja za pet biliona dolara kako bi se spriječila insolventnost SAD-a već ovog ljeta. Godišnje zaduživanje Amerikanaca već je dostiglo 6,4 posto BDP-a, što je više nego dvostruko u odnosu na prosjek evrozone. Planirano je i oslobađanje dodatnih milijardi za vojsku i zaštitu granica. Ti troškovi trebali bi se djelimično finansirati rezovima u socijalnim davanjima.

Uprkos tome, stručnjaci predviđaju da će deficit u sljedećih deset godina porasti za dodatnih 3,3 biliona dolara. Ukupan iznos američkih državnih obveznica (što je takođe dug države) nedavno je dosegao gigantskih 30 biliona dolara.

Ako Trampova politika izazove dodatno nepovjerenje međunarodnih investitora prema SAD-u i tržište obveznica uđe u turbulencije (gdje svi žele prodati, a cijene padaju), raste opasnost od izbijanja nove međunarodne finansijske krize, zaključuje Rogoff.

Slično razmišlja i njemačka ekonomistkinja, profesorica Veronika Grimm. Ona smatra da bi se ovaj problem mogao preliti i na Evropu.

„Mnoge razvijene ekonomije nalaze se u istoj dilemi: izdaci za odbranu moraju rasti, a da bi se ostalo konkurentno, porezi za preduzeća moraju biti na atraktivnom nivou.“ Istovremeno, rezanje socijalnih davanja naišlo bi na ogroman otpor javnosti.

Činjenica da teret kamata značajno premašuje izdatke za odbranu, loš je znak za stabilnost cjelokupnog Sistema, prenosi Poslovni.hr.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno