Connect with us

Politika

PLAN RASTA: Zašto je Evropskoj uniji stalo da BiH uđe u program za reforme?

Bosna i Hercegovina je još jednom pokazala da je disfunkcionalna zemlja čijim se političarima rijetko može vjerovati kada su u pitanju preuzete obaveze na evropskom putu, s obzirom na to da je jedina zemlja koja još nije ušla u Plan rasta Evropske komisije.

Šest milijardi evra vrijedan Plan rasta je najambiciozniji program EU prema regionu zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina, a cilj mu je da pomogne integraciju regiona u neke važne elemente zajedničkog evropskog tržišta i olakša proces pregovaranja za članstvo u EU. Zbog unutrašnjih podjela i blokada, BiH je jedina zemlja koja još nije ušla u ovaj program, a slično se desilo i sa sporazumom o Frontexu, u koji je BiH takođe zadnja ušla i još kasni u njegovoj implementaciji. Pojednostavljeno rečeno, Plan rasta je važniji Evropskoj komisiji, jer bi njegov neuspjeh ujedno bio neuspjeh ključnih ljudi u Briselu koji se bave proširenjem, što bi moglo oslabiti autoritet cijele Evropske komisije. S druge strane, Frontex je važniji zemljama članicama jer se ovim sporazumom sa zapadnim Balkanom rješava osjetljivo političko pitanje u zemljama članicama, koje se odnosi na ilegalne migracije.

S obzirom na to da BiH još nije ušla u Plan rasta, uspjeh cijelog programa bio bi zasjenjen tim neuspjehom, što bi u lošem svjetlu pokazalo i Evropsku komisiju ne samo pred zemljama članicama, odnosno Savjetom, već i pred ostalim zemljama. Na primjer, kako će se Evropska komisija izboriti s Donaldom Trampom i carinama koje Amerika želi da nametne Evropi ako ne može da riješi problem u maloj BiH koji se direktno tiče evropske spoljnobezbjednosne politike?

Ovih dana u javnosti su se pojavili napisi da je postignut politički dogovor između EU i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, o odblokiranju evropskog puta, međutim to skoro sigurno nije tačno jer niko u Komisiji nema ni autoritet, ali ni raspoložive resurse da može da pregovara o takvim stvarima. Osim toga, evropski zvaničnici već jednom su se opekli s domaćim liderima davši BiH kandidatski status u zamjenu za reforme, koje se nisu desile.

Međutim, pojedine zemlje članice, posebno Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija i Italija, koje imaju i lične kontakte, privredne subjekte i političke veze, imaju i interes i mogućnosti da vode pregovore i posreduju kako bi olakšali postizanje dogovora. Hrvatska ima poseban uticaj na BiH, posebno na hrvatsku političku komponentu, koja i dalje pokušava održati postojeću koaliciju sa SNSD-om, čime osigurava veliki uticaj i na političku Banjaluku.

Upravo tu bi trebalo tražiti odgovor na pitanje šta je dovelo do podnošenja Nacrta reformske agende i šta je uticalo na omekšavanje pozicija iz Banjaluke, koja je do sada tvrdo osporavala državne institucije poput Suda i Tužilaštva BiH.

Međutim, koliko god ovo posredovanje bilo važno, ono neće riješiti problem, jer ključ u rukama Reformske agende ipak imaju zemlje koje daju najveći dio novca za njeno sprovođenje, poput Njemačke, Nizozemske, Švedske, Danske i drugih zemalja, a koje su i dalje skeptične. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, a Njemačka, na primjer, pod novom vladom Fridriha Merca, njemačkog kancelara, želi popraviti odnose sa Srbijom i to je stavila u svoj politički prioritet. Na taj način posredno može doći do uticaja Berlina preko Beograda na Banjaluku, ali to ne znači automatsko resetovanje odnosa imajući u vidu da je Narodna skupština RS osporila imenovanje prošlog njemačkog ambasadora, a iz RS je protjerana i njemačka ministarka, što je posebno poniženje za Njemačku.

Iako je nezahvalno prognozirati kako će završiti priča s Reformskom agendom iz BiH, sasvim je sigurno da zemlje članice neće popustiti, čak i ako bi Evropska komisija pokazala spremnost da snizi kriterijume, posebno ako BiH ne bude implementirala sporazum sa Frontexom, koji je, kako smo rekli, za EU trenutno mnogo važnije političko pitanje. Sve to znači da će BiH, ukoliko uskoro politička scena u BiH ne postane ozbiljnija, naredne godine sasvim sigurno izgubiti podršku Brisela, što će imati katastrofalne posljedice za cijelu zemlju.

Related Topics:

Politika

NAJVEĆA IZDAJA SRPSKIH INTERESA! Kako je jedan potpis Željke Cvijanović otvorio vrata “Bosanskoj pravoslavnoj crkvi”? (VIDEO)

Odluka o Komisiji za nacionalne spomenike je najveća izdaja srpskih interesa!

Član Predsjedništva SDS-a Marinko Božović oštro je na konferenciji za novinare kritikovao odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, koja je 12. januara 2026. godine jednoglasno usvojena glasovima sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

​Božović je poručio da glasanje srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović predstavlja izuzetno težak politički potez na štetu Republike Srpske

​”Način na koji je srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, dala svoj glas za izbor članova i glasanje u Komisiji za zaštitu nacionalnih spomenika predstavlja najveću izdaju srpskih nacionalnih interesa nakon usvajanja Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH”, izjavio je Božović.

​Prema njegovim riječima, ovaj potez je direktna posljedica međunarodnih aktivnosti iz januara koje su dovedene u vezu sa skidanjem sankcija Miloradu Dodiku i SNSD-u.

Božović tvrdi da su za ukidanje sankcija napravljeni ozbiljni ustupci:

“Srpska u Komisiji za nacionalne spomenike ostaje samo formalno prisutna, bez stvarne mogućnosti uticanja na odluke, što otvara put za preglasavanje i naknadno pokretanje pitanja državne imovine”, navodi Božović i dodaje da se drugi ključni ustupak odnosi na prodaju prirodnih bogatstava na području Majevice i Ozrena.

​Božović je upozorio i na dalekosežne posljedice ovakvih odluka, ustvrdivši da bi ovo moglo otvoriti prostor za potencijalno formiranje tzv. “Bosanske pravoslavne crkve”.

Zbog svega navedenog, iz SDS-a poručuju da je neophodno hitno pokrenuti pitanje političke i pravne odgovornosti.

Otvara se mogućnost da se Komisija miješa u prostorno planiranje i mnoge druge stvari koje podrazumijevajku da se na tom prostoru ništa dalje ne može raditi.

Božović dalje navodi da to dalje podrazumijeva da se neki od vjerskih objekata u BiH mogu proglasiti nacionalnim spomenikom i da se ti vjerski objekti u budućnosti pretvaraju kroz dalja popuštanja Republike Srpske u nešto što će izgubiti vlasništvo Srpska pravoslavna crkva.

“Odluke se donose prostom većinom, a to je uvod u to da se imovina Repzblike Srpske, prirodni resursi upišu u vlasništvo BiH. To otvara dalekosežne posljedice i po SPC, naše vjekosne crkve i manastire”, naveo je Božović i dodao:

“Neko ih proglasi ukoliko već nisu proglašeni, a u narednim koracima ih oduzima zato što SPC nema nikakvih mogućnosti niti ingerencije. A zamislite koliko je takvih objekata na teritoriji FBiH. A po ovoj odluci nadležnosti za održavanje, upravljanje obezbjeđuje entitet na čijoj teritoriji se nalazi taj zaštićeni spomenik”.

“Ovo je najveća izdaja interesa Republike Srpske i Srba u cijeloj BiH s obzirom da ima posljedice na imovinu Srba koja se nalazi u FBiH. Nešto što nije prošlo u Crnioj Gori I šti je spriječeno litijama jednim glasanjem neodgovornog predstavnika vlasti iz Republike Srpske, Željkw Cvijanović u Predsjendištvu BiH na mala vrata je otvoreno”, upozorava Božović.

On je ponovio da se sve ovo dešava kada su zvaničnicima Republike Srpske skidane američke sankcije i da nije ništa slučajno što se desilo.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

CIK UDARIO PO DŽEPU STRANKE! SNSD prednjači po kaznama, od zloupotrebe resursa do maloljetnika u kampanji!

– Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) izrekla je na najnovijoj sjednici niz novih novčanih kazni političkim subjektima i kandidatima zbog preuranjene izborne kampanje, zloupotrebe javnih resursa i učešća maloljetnika u političke svrhe, a najveći iznos sankcija dodijeljen je Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). SNSD-u je izrečeno više pojedinačnih kazni na osnovu objava na društvenim mrežama:

Slučaj Prijakovci: Sankcija od 8.500 KM zbog Fejsbuk videa o obnovi doma u ovom mjestu, uz navode da je projekat realizovan zahvaljujući odbornicima te stranke.

Centar za razvoj poljoprivrede: Kazna od 8.500 KM za SNSD i 4.000 KM za v.d. predsjednika Gradskog odbora Gorana Maričića zbog posjete ovoj ustanovi i promocije podrške poljoprivrednicima.

Kozarska Dubica: Kazna od 8.500 KM zbog objave snimka sa narodnog zbora i navođenja podrške okupljenog naroda stranci.

Naselje Lazarevo: Zbog dve objave o posjeti kandidata banjalučkom naselju, neneutralnog izvještavanja i zloupotrebe djece, SNSD je kažnjen sa 9.000 KM, Maričić sa dodatnih 4.500 KM, a kandidat Nikola Šobot sa 4.000 KM.

Zloupotreba javne funkcije: Zbog Instagram objave o povećanju plata u institucijama BiH na kojoj je postavljen logo SNSD-a, stranka je kažnjena sa 6.000 KM, dok je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić kažnjen sa 3.000 KM.

Pored SNSD-a, CIK je sankcionisao i druge političke aktere:

Pokret „Sigurna Srpska” (PSS) i Draško Stanivuković: Kažnjeni sa 8.500 KM (stranka) i 5.000 KM (Stanivuković) zbog objave o posjeti Modriči u kojoj su prikazana djeca.

Ujedinjena Srpska i Nenad Stevandić: Kažnjeni sa po 4.000 KM zbog Stevandićevog gostovanja na BHRT-u, gdje je kritikovao uvođenje novih izbornih tehnologija, što je CIK okarakterisao kao širenje dezinformacija.

Stranka „Život”: Izrečena je kazna u iznosu od 3.500 KM zbog preuranjene promocije na Fejsbuku.

(BN) Foto: CIK BiH

Nastavi čitati

Politika

POSLJEDNJI ISPRAĆAJ U BEOGRADU! Objavljeni tačni datumi komemoracije i sahrane!

Komemoracija povodom smrti Ratka Mladića biće održana u subotu 5. septembra.

Komemoracija će biti održana u Domu Vojske u ulici Braće Jugovića u 12 sati.

Prema informacijama “Avaza”, tijelo Ratka Mladića biće izloženo u crkvi Svetog Luke na Vidikovcu u ponedjeljak 7. septembra u periodu od 9 do 12:30 sati. Poslije opela u 12:35 sati povorka će krenuti prema Topčiderskom groblju, gdje će Ratko Mladić biti sahranjen.

Nastavi čitati

Aktuelno