Bosna i Hercegovina je još jednom pokazala da je disfunkcionalna zemlja čijim se političarima rijetko može vjerovati kada su u pitanju preuzete obaveze na evropskom putu, s obzirom na to da je jedina zemlja koja još nije ušla u Plan rasta Evropske komisije.

Šest milijardi evra vrijedan Plan rasta je najambiciozniji program EU prema regionu zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina, a cilj mu je da pomogne integraciju regiona u neke važne elemente zajedničkog evropskog tržišta i olakša proces pregovaranja za članstvo u EU. Zbog unutrašnjih podjela i blokada, BiH je jedina zemlja koja još nije ušla u ovaj program, a slično se desilo i sa sporazumom o Frontexu, u koji je BiH takođe zadnja ušla i još kasni u njegovoj implementaciji. Pojednostavljeno rečeno, Plan rasta je važniji Evropskoj komisiji, jer bi njegov neuspjeh ujedno bio neuspjeh ključnih ljudi u Briselu koji se bave proširenjem, što bi moglo oslabiti autoritet cijele Evropske komisije. S druge strane, Frontex je važniji zemljama članicama jer se ovim sporazumom sa zapadnim Balkanom rješava osjetljivo političko pitanje u zemljama članicama, koje se odnosi na ilegalne migracije.

S obzirom na to da BiH još nije ušla u Plan rasta, uspjeh cijelog programa bio bi zasjenjen tim neuspjehom, što bi u lošem svjetlu pokazalo i Evropsku komisiju ne samo pred zemljama članicama, odnosno Savjetom, već i pred ostalim zemljama. Na primjer, kako će se Evropska komisija izboriti s Donaldom Trampom i carinama koje Amerika želi da nametne Evropi ako ne može da riješi problem u maloj BiH koji se direktno tiče evropske spoljnobezbjednosne politike?

Ovih dana u javnosti su se pojavili napisi da je postignut politički dogovor između EU i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, o odblokiranju evropskog puta, međutim to skoro sigurno nije tačno jer niko u Komisiji nema ni autoritet, ali ni raspoložive resurse da može da pregovara o takvim stvarima. Osim toga, evropski zvaničnici već jednom su se opekli s domaćim liderima davši BiH kandidatski status u zamjenu za reforme, koje se nisu desile.

Međutim, pojedine zemlje članice, posebno Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija i Italija, koje imaju i lične kontakte, privredne subjekte i političke veze, imaju i interes i mogućnosti da vode pregovore i posreduju kako bi olakšali postizanje dogovora. Hrvatska ima poseban uticaj na BiH, posebno na hrvatsku političku komponentu, koja i dalje pokušava održati postojeću koaliciju sa SNSD-om, čime osigurava veliki uticaj i na političku Banjaluku.

Upravo tu bi trebalo tražiti odgovor na pitanje šta je dovelo do podnošenja Nacrta reformske agende i šta je uticalo na omekšavanje pozicija iz Banjaluke, koja je do sada tvrdo osporavala državne institucije poput Suda i Tužilaštva BiH.

Međutim, koliko god ovo posredovanje bilo važno, ono neće riješiti problem, jer ključ u rukama Reformske agende ipak imaju zemlje koje daju najveći dio novca za njeno sprovođenje, poput Njemačke, Nizozemske, Švedske, Danske i drugih zemalja, a koje su i dalje skeptične. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, a Njemačka, na primjer, pod novom vladom Fridriha Merca, njemačkog kancelara, želi popraviti odnose sa Srbijom i to je stavila u svoj politički prioritet. Na taj način posredno može doći do uticaja Berlina preko Beograda na Banjaluku, ali to ne znači automatsko resetovanje odnosa imajući u vidu da je Narodna skupština RS osporila imenovanje prošlog njemačkog ambasadora, a iz RS je protjerana i njemačka ministarka, što je posebno poniženje za Njemačku.

Iako je nezahvalno prognozirati kako će završiti priča s Reformskom agendom iz BiH, sasvim je sigurno da zemlje članice neće popustiti, čak i ako bi Evropska komisija pokazala spremnost da snizi kriterijume, posebno ako BiH ne bude implementirala sporazum sa Frontexom, koji je, kako smo rekli, za EU trenutno mnogo važnije političko pitanje. Sve to znači da će BiH, ukoliko uskoro politička scena u BiH ne postane ozbiljnija, naredne godine sasvim sigurno izgubiti podršku Brisela, što će imati katastrofalne posljedice za cijelu zemlju.

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, rekao je da predsjedavajuća NS RS Anja Ljubojević stalno drži ruku na tipci kako bi prekinula poslanike opozicije čim spomenu Prointer ili eventualno to što se Milorad Dodik “ušunjao u Sud BiH i dao izjavu”.

“Nemojte to da radite“, naveo je on.

“Da vam je neko prije pet godina rekao da će se Prointer žaliti na vlast ovdje, rekli bi mu da je lud. A evo to se sada dešava“, dodao je Crnadak.

On je istakao da ovo nije lični stav prema Bojanu Vujiću, kao predlagaču.

“Kada smo imali sankcije, ova ekipa izašla je sa presom i rekli da je napad na njih napad na Republiku Srpsku. Tad ste rekli da 95 odsto poslova koje imate, radite sa državom, što je zastrašujuće. Umjesto da se pokrijete ušima vi to tvrdite“, kaazao je Crnadak.

On je potom dodao:

“Evo demantujte me ako nije tako, ali mi smo našli podatke da ste preko 99 odsto poslova koje ste imali, vi bili jedini ponuđač na tenderima. Zato sam želio da napravim uvod ko je ovdje danas došao pred nama. Dakle, radilo se isključivo o izvlačenju budžetskog novca putem jedne firme“.

Bojan Vujić, predsjednik inicijativnog odbora po pitanju dopuna Zakona o unutrašnjem platnom prometu, kojim se traži način da se osobama i firmama koje su stavljene na listu OFAC-a pri Ministarstva finansija SAD, otvore računi u bankama u Srpskoj, kazao je da su prikupili oko 9.000 potpisa za ovo pitanje jer su izostale reakcije Agencije za bankarstvo RS i drugih institucija i tako udareno na osnovna prava tih ljudi.

“Jako dobro znam šta znači dočekati prvi u mjesecu, kako je teško zaraditi svaku marku i obezbijediti platu sebi i porodici”, rekao je Vujić.

Poručio je da je pravnim licima oduzeta šansa da posluju, a fizičkim licima osnovno pravo.

“Bez banaka nema platnog prometa, propisa, niti sistema. Takva samovolja banaka je direktno odgovorna za prestanak rada naše tehnološke grupacije. Banke su onemogućile da se otvore računi čak i ljudima koji su otišli iz sankcionisanih firmi samo zato jer su eto radili u tim firmama”, istakao je on.

Pozvao se na zakone koji kažu da su banke dužne da otvore račune pravnim licima, ali da nigdje ne piše da ne mogu otvoriti račun bez zakonskog osnova.

“Zato se želimo zaštititi od samovolje banaka. Ovdje ne govorimo o zašititi nekih firmi, već o zaštiti prava na poslovanje, prava na rad firmi i svakog građanima Republike Srpske. Govorimo o tome dali će banke mogu same donijeti odkluku na osnovu inostranih sankcija da ukinu pristup i pravo fizičkim i pravnim licima, da banke donesu odluku da ne otvore račun na osnovu rekla- kazala. Nema suvereniteta ako se naši zuakoni ne primjenjuju, a to su banke uradile, stavile su van snage zakone Republike Srpske. Danas ne odlučujete o jednoj firmi i jednom zakonu, već o zaštiti osnovnih principa, institucija prava”, poručio je Vujić.

Mirjana Orašanin, poslanik u Klubu SDS-a u NS RS, istakla da je da nema ništa protiv ovoga, ali da je očigledno zakon pisan za firme bliske vlasti.

“Treba naći banku koja će obavljati unutrašnji platni promet za sankcionisana lica, i to treba regulisati u članu 10. Tražićemo da Agencija za bankarstvo da svoje mišljenje na ovaj nacrt zakona jer ga u inicijativi nema“, rekla je Orašanin.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red, rekao je da su građanske inicijative uvijek dobrodošle, ali da se iza ovog nacrta krije politika i da nema nekih građanskih pobuda.

“Ovaj zakon se već zove Prointer zakon. Ovim se pokušava zaobići međunarodna intervencija, banke treba da se prisile da rade sa sankcionisanim licima, pa se postavlja pitanje da li je to dobro rješenje. Ovdje su predlagači naružili Agenciju za bankarstvo RS. Imamo situaciju da banke funkcionišu po međunarodnim pravilima i regulatorima i postoji veliki rizik od nekih blokada ako se ovo usvoji, pa se pitam kako mislite da natjerate banke da na ovaj način rade. Banke ovim gube diskrediciono pravo da raskidaju ugovore i rekli ste ako nema presude u BiH, banka mora otvoriti račun ako je Agencija tjera na to što je apsurdno jer onda bilo ko može napraviti neko krivično djelo vani, poput pranja novca negdje u inostranstvu, a da ovdje nema problema da se to riješi. Mislim da su i bankari lobirali da se ovo ne usvoji”, naveo je Vučinić.

Iz PDP su se najviše osvnuli na to da ni Vlada Srpske nije javno podržala nacrt dopuna ovog zakona.

“Imam besplatan savjet za predlagača, da se predloži zakon kojim će biti zabranjeno da se ljudima sa crne liste otvori račun. Jer smo imali situaciju da se nakon bilo kojeg usvojen zakona u NS RS radi suprotno, odnosno da se ne primjenjuju. Da li vi sad želite da se ovdje donese još jedan zakon koji se neće primijeniti?”, pitao je Bojan Kresojević, poslanik u Klubu PDP-a.

Njegov kolega, Slaviša Marković, kazao je da je ovo nastavak loše prakse da se ide u korist pojedincima.

“Sve sam očekivao, ali da se Prointer žali na vlast ovdje, i to firma koja je dosad dobila preko 1.000 ugovora, preko 320 miliona KM, to zaista nisam mislio da ćemo dočekati. Od kad ste se vi iz Prointera povukli, mi nismo imali problema sa IT sistemom ovdje. Da li je normalno da neko ko ima 80 odsto ugovora ovdje sa IT sektorom, nakon sankcija, više nema nijednog poremećaja od kad ste na crnoj listi?”, konstatovao je Marković.

On je upozorio i na mogućnost da banke tuže Srpsku.

“Ako bi usvojili ovaj nacrt dovodimo se u situciju da dođemo pred novu arbitražu, tužbu, pogotovo od strane banaka čije je sjedište van BiH. Tu smo imali primjer iz Hrvatske, gdje su imali želje da zaštite svoje klijente, a francuska banka koja je tužila Hrvatsku dobila je tužbu i preko 30 miliona evra”, rekao je Marković.