Connect with us

Svijet

TRAMP PRIJETI HARVARDU GUBITKOM AKREDITACIJE: Optužbe za antisemitizam i “woke” ideologiju

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa upozorila je Univerzitet Harvard da bi ta visokoškolska ustanova mogla da ostane bez akreditacije, uz obrazloženje da je moguće da više ne ispunjava neophodne standarde.

Takođe se navodi da bi Harvardu mogla biti izdata sudska naredba za dostavljanje dokumentacije o stranim studentima.

Ovaj potez predstavlja dio šireg nastojanja Trampove administracije da se, kako objašnjava Fajnenšl Tajms, postigne nagodba kojom bi Harvard pristao na reorganizaciju svog upravljanja i rada, što univerzitet ocjenjuje kao napad na akademske slobode i osporava pred sudovima.

Upitan da li očekuje postizanje dogovora sa Harvardom nakon najnovijih poteza Bijele kuće, predsjednik Tramp je izjavio da misli da bi to bilo moguće.

„Mislim da da. Harvard je bio veoma loš, potpuno antisemitski nastrojen, i da, apsolutno će pristati na dogovor“, rekao je Tramp.

Sekretarijat za obrazovanje i Sekretarijat za zdravstvo i socijalne usluge saopštili su da su obavijestili akreditaciono tijelo, Komisiju za visoko obrazovanje Nove Engleske, da je Harvard prekršio savezni zakon o zabrani diskriminacije, jer nije obezbijedio zaštitu za jevrejske i izraelske studente na kampusu.

„Postoje ozbiljni dokazi da univerzitet možda više ne ispunjava akreditacione standarde komisije“, navedeno je u saopštenju, pozivajući se na nalaz Kancelarije za građanska prava Sekretarijata za zdravstvo.

Sekretarka za obrazovanje Linda Mekmahon izjavila je da očekuje da komisija redovno informiše Ministarstvo o svojim koracima ka osiguranju da Harvard poštuje savezni zakon i akreditacione norme.

Harvard tvrdi da je riječ o političkoj odmazdi i pokušaju ograničavanja prava na slobodu govora, nakon što je univerzitet odbio zahtjeve administracije da prepusti kontrolu nad nastavnim planom i politikom upisa, a univerzitet je ranije podnio i tužbu protiv savezne vlade nakon što su mu uskraćena sredstva u iznosu od više milijardi dolara.

Administracija predsjednika Trampa navodi da nastoji da izvrši pritisak na Harvard i druge elitne univerzitete u zemlji, optužujući ih da su postali „uporišta lijevo orijentisane ‘woke’ ideologije i antisemitizma“, ocjenjuje Rojters, a prenosi Tanjug.

Related Topics:

Svijet

PORAZ TRAMPA U SENATU: Usvojena rezolucija o Iranu

Američki Senat usvojio je rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, čime je iskazao zabrinutost zbog poteza predsjednika SAD Donalda Trampa tokom sukoba sa Teheranom.

Tramp je nakon glasanja oštro napao Senat i republikance koji su podržali mjeru, optuživši ih da su “pružili pomoć i utjehu neprijatelju”.

Senat je usvojio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom sa 50 glasova “za” i 48 “protiv”, nakon što ju je ranije ovog mjeseca odobrio Predstavnički dom, objavio je ABC, prenosi Tanjug.

Za rezoluciju su glasali republikanski senatori Bil Kasidi, Suzan Kolins, Lisa Murkovski i Rend Pol, dok je demokratski senator Džon Feterman bio protiv.

Bijela kuća umanjila značaj glasanja

Bijela kuća umanjila je značaj glasanja, ocijenivši da rezolucija “nema značaj” i navodeći da je njen prolazak omogućen zbog odsustva pojedinih republikanskih senatora.

Republikanci Mič Mekonel i Dejv Mekormik nisu učestvovali u glasanju.

U saopštenju Bele kuće navedeno je da rezolucija nalaže američkom predsjedniku Donaldu Trampu da povuče američke oružane snage iz neprijateljstava protiv Irana, ali da takvih operacija više nema jer su, prema tvrdnjama administracije, okončane primirjem postignutim 7. aprila.

Četvoro republikanskih senatora koji su podržali rezoluciju ranije su se pridružili demokratama u glasanju o pitanjima ratnih ovlašćenja u vezi sa Iranom.

Iako nema snagu zakona, rezolucija se smatra pokazateljem rastuće zabrinutosti u oba doma Kongresa zbog Trampovog postupanja tokom sukoba.

Očekuje se da će se Tramp danas sastati sa republikanskim senatorima, a pojedini članovi njegove stranke najavili su da žele dodatne informacije o pregovorima sa Iranom.

Tramp oštro reagovao

Oglasio se i predsjednik SAD, koji je oštro kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije.

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da je Iran bio spreman na ustupke i da je prvi put poslije više decenija pokazivao poštovanje prema Sjedinjenim Američkim Državama i američkom predsjedniku

“Iran je na ‘konopcima’, spreman da padne, spreman da nam da praktično sve, i po prvi put u decenijama, poštujući SAD i njihovog predsjednika, mene, i američki Senat odlučuje da glasa o Zakonu o ratnim ovlašćenjima, u loše vrijeme i bez smisla, govoreći sponzoru terora broj jedan u svijetu da se Sjedinjenim Američkim Državama ne sviđa ono što im radim i da moram da prestanem, i time sam pružio pomoć i utjehu neprijatelju”, naveo je Tramp.

On je ocijenio da je usvajanje rezolucije poslalo signal Iranu da se dio američkog političkog establišmenta protivi njegovoj politici prema toj zemlji.

Tramp je posebno kritikovao četvoricu republikanskih senatora koji su glasali zajedno sa demokratama za rezoluciju, navodeći da su mu otežali posao, ali je poručio da će ostvariti svoje ciljeve “na ovaj ili onaj način”.

“Četiri republikanska gubitnika su glasala sa demokratama, a Iran je pitao moj narod: ‘Šta sve to znači?’ Ovi senatori su mi samo otežali posao, ali ja ću ga završiti, na ovaj ili onaj način, jer ga uvijek završim”, naveo je on.

Tramp je takođe optužio velike naftne kompanije da ne snižavaju cijene goriva na benzinskim pumpama uprkos, kako je naveo, značajnom padu cijena nafte na tržištu.

On je ocijenio da su potrošači na taj način oštećeni i saopštio da je naložio Ministarstvu pravde SAD-a da odmah pokrene istragu o tom pitanju.

Tramp je dodao da očekuje da cijene benzina počnu da padaju znatno brže nego što je to trenutno slučaj.

Nastavi čitati

Svijet

STIGAO RAČUN NA NAPLATU! Njemačka policija češlja više od 1.000 korisnika IPTV-a, prijete im ogromne kazne i zatvor!

Više od 1.000 korisnika ilegalnih IPTV servisa našlo se pod lupom njemačkih istražilaca nakon opsežnih akcija protiv mreža koje su neovlašteno distribuisale televizijski sadržaj. Za dio njih sada se spominju novčane kazne, dok zakon predviđa i zatvorske sankcije.

Kako prenose njemački mediji, problem raste iz godine u godinu, te sada prema Njemačkoj fudbalskoj ligi (DFL), više od šest miliona ljudi u toj zemlji koristi ilegalne prenose uživo.

Procjenjuje se da je godišnja štetu oko 1,8 milijardi evra.
Dva velika slučaja

Dugo su se istrage bile fokusirane na kriminalne operatere, ali policija i tužioci širom Evrope sada sve više progone i korisnike. Tako je i u Njemačkoj. Bavarska Centralna kancelarija za kibernetički kriminal (ZCB) preduzela je 2025. godine mjere u dva velika slučaja.

Kako prenosi Fenix Magazin, u jednom slučaju osumnjičeni su više od 30.000 korisnika širom svijeta ilegalno prodavali pristup kanalima i sadržajima koji se inače plaćaju, čime je pričinjena višemilionska šteta. Tokom racija ugašeni su serveri, izvršena hapšenja te zaplijenjeni gotovina i kriptovalute.
Linker
U drugoj akciji istražioci su oduzeli imovinu vrijednu oko 500.000 evra.

Tokom racija istražioci su došli do podataka o korisnicima, uključujući njihove naloge, prepiske i informacije o uplatama. Upravo ti podaci sada služe za identifikaciju i pokretanje postupaka protiv korisnika.

Identifikovano više od 1.000 korisnika

Kako pišu njemački mediji, u okviru istrage već je identifikovano više od 1.000 korisnika ilegalnih IPTV usluga u dva tekuća slučaja.

“Sporna optužba je neovlašteno kršenje srodnih prava. Zakon predviđa novčanu kaznu ili zatvorsku kaznu do tri godine za ovo krivično djelo”, rekao je glavni javni tužilac u Kancelariji javnog tužilaštva.

Međutim, pravni stručnjaci predviđaju da će se novčane kazne izricati putem naloga za prekršaje, a ne putem većih sudskih postupaka. Navodno se kazne mogu kretati između 300 i 500 evra, ali u pojedinačnim slučajevima mogu biti i više.

Nastavi čitati

Svijet

“NE VIDIM RAZLOG DA ODSTUPIMO!” Putin poslao jasnu poruku Kijevu i Zapadu o kraju rata

Rusija je spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom na osnovu sporazuma postignutih u Istanbulu 2022. godine, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin. ao što je više puta rečeno, Rusija je spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom, na osnovu sporazuma koji su postignuti još u Istanbulu i, da podsjetim, parafirani od strane ukrajinske delegacije u to vrijeme. Dakle, sa njima je sve bilo u redu. Ne vidim razlog da odstupimo od ovih sporazuma, rekao je Putin na sjednici Vlade.

On je dodao da “mirovne pregovore sa Ukrajinom treba voditi na osnovu realne situacije na terenu”.

Putin je rekao da ruske vojne jedinice svakodnevno napreduju i da Kijev gađa civilne mete u Rusiji da bi stvorio utisak navodno jake pozicije za nastavak pregovora.

On je istakao da ukrajinski teroristički napadi, uključujući udare na civilne ciljeve, ne mogu da utiču na situaciju na frontu, gdje ruske oružane snage oslobađaju teritoriju za teritorijom, te dodao da se režim u Kijevu može opisati samo kao neonacistički. – Ovakvi napadi, posebno napadi na djecu, svakako podstiču naše vojnike na bojnom polju da izvršavaju zadatke koje im je postavila zemlja, jer oni vide i shvataju s kim imamo posla – rekao je ruski predsjednik.

Nastavi čitati

Aktuelno