Connect with us

Društvo

KOLIKO DUGUJE BIH, a koliko zemlje u regionu, ko je najveći dužnik?

Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine je na kraju prošle godine iznosio 13,74 milijardi KM i veći je za šest odsto nego krajem 2023. godine, piše u podacima Ministarstva finansija i trezora BiH.

Kako se navodi, u porastu su i vanjski i unutrašnji dug.

“Unutrašnji dug iznosio je ukupno 4,50 milijardi KM i veći je za 11,6 odsto nego 2023. godine. Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, Federacija BiH 1,82 milijardi KM, a Brčko distrikt 8,91 milion KM”, stoji u podacima.

Tako je spoljni dug na kraju prošle godine iznosio 9,23 milijarde KM i povećan je za oko 3,5 odsto u odnosu na 2023. godinu.

Spoljni dug RS je iznosio četiri milijarde KM, a Federacije BiH pet milijardi KM. Brčko distrikt dugovao je 49,9 miliona KM, a institucije BiH 43,4 miliona KM.

Udio spoljnjeg duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) je krajem prošle godine iznosio 17,2 odsto.

Koliki su dugovi zemalja u regionu?

Iz Ministarstva finansija Srbije su ranije saopštili da je učešće javnog duga Srbije u BDP-u krajem prošle godine bilo 47,4 odsto.

“Ukupan javni dug Srbije na kraju 2024. bio je 38,87 milijardi evra (76,02 milijardi KM), od čega su ukupne direktne obaveze bile 37,04 milijardi, a ukupne indirektne obaveze 1,83 milijarde evra”, piše u ovom dokumentu.

Iz Vlade Crne Gore saopšteno je ranije da je ukupan javni dug na kraju prošle godine iznosio 4,12 milijardi evra (8,06 milijardi KM), odnosno 60,24 odsto bruto domaćeg proizvoda.

“Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, a koji su, na kraju prošle godine, iznosili 152,41 milion evra, neto javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 3,97 milijardi evra, odnosno 58,04 odsto BDP-a”, stoji u saopštenju Vlade Crne Gore.

Prema podacima Ministarstva finansija Hrvatske, konsolidovani dug opšte države na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio je 49,28 milijardi evra (96,38 milijardi KM) i bio je manji za 690 miliona evra na kraju trećeg tromjesečja.

“Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine na 57,6 odsto”, piše u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je za analizu zaduženosti zemalja relevantan podatak o relativnoj zaduženosti, odnosno učešću javnog duga u BDP-u, u odnosu na apsolutnu visinu duga iz dva razloga.

“Prvi se odnosi na činjenicu da učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu daje uvid u kapacitete određenih država da generišu prihode za servisiranje javnog duga. Drugi razlog je vezan za praćenje podataka o relativnoj zaduženosti kroz vrijeme, što omogućuje analizu efekata zaduženja na privredni rast. Naime, čak i usljed rasta apsolutnog iznosa duga u određenom periodu moguće je da učešće duga u BDP-u pada kao rezultat većeg rasta BDP-a u odnosu na rast javnog duga. U tom slučaju se izvodi zaključak o svrsishodnoj upotrebi zaduženja koje je podstaklo privredni rast”, kazao je Mlinarević.

On kaže da podatak da je u nekoj zemlji malo učešće javnog duga u BDP-u nije nešto što se može smatrati pokazateljem kvaliteta ekonomije.

“Najrazvijenije zemlje svijeta su ujedno i najzaduženije zbog percepcije investitora o snazi njihovih ekonomija i malim rizikom nenaplativosti potraživanja. Zato se oni i utrkuju da njima pozajme sredstva. Sa druge strane, manje razvijene zemlje sa slabim ekonomskim potencijalom relativno teško dolaze do investitora koji su spremni da im pozajme sredstva, zbog čega im je javni dug nizak. Iz ovih razloga je jasno da se BiH, koja teži ekonomskoj konvergenciji razvijenim zemljama, ne može osloniti na raspoložive javne finansije, već mora posegnuti za zaduživanjem. Da bi javni dug bio podsticaj rastu, a fiskalno održiv, potrebno ga je usmjeriti na prave stvari”, naglasio je Mlinarević.

Društvo

EVO KAKAV NAS VIKEND OČEKUJE Pretežno sunčano, popodne ponegdje moguća kiša!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti pretežno sunčano i toplije vrijeme, a u drugom dijelu dana ponegdje će postojati uslovi za prolaznu kišu ili pljuskove.

Sredinom dana na zapadu će doći do razvoja oblaka koji će samo ponegdje donijeti prolaznu kišu ili pljuskove, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom popodneva oblačnost sa slabom kratkotrajnom kišom će se premještati ka sjeveru i istoku.

Maksimalna temperatura vazduha od 26 do 32, u višim predjelima 22 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar jugozapadi i zapadni.

Temperatura vazduha u 8.00 časova: Sokolac 11, Sarajevo 14, Zenica 15, Banjaluka, Doboj i Tuzla 16, Prijedor 17, Bijeljina 18, Trebinje 19 i Mostar 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE PETROVDAN Praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu!

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ danas proslavlja Petrovdan, praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu.

Ovaj praznik je pomen na stradanje Svetih apostola Petra i Pavla, koje se dogodilo u Rimu 67. godine nove ere, a prema nekim izvorima 69. godine nove ere.

Petar je rođen u mjestu Vitsaida, na obalama Galilejskog jezera. Bio je jedan od 12 apostola i nerazdvojni Hristov prijatelj i sljedbenik.

NJegovo pravo ime bilo je Simon, a ime Petar /na grčkom znači “kamen” ili na hebrejskom Kifa/ dao mu je Hristos zbog njegove tvrde vjere.

“Ti si, Petre, stijena na kojoj ću sagraditi crkvu svoju i vrata paklena neće joj ništa moći”, kaže Jevanđelje po Mateju.

Nakon Hristovog vaznesenja i silaska Svetog Duha na apostole, propovijedao je vjeru po Palestini, Siriji, Antiohiji, Maloj Aziji i Rimu, gdje je dva puta boravio.

Kao episkop proveo je sedam godina u Antiohiji i tada je za sljedbenike Hristovog učenja nastao pojam hrišćani.

Za vrijeme vladavine imperatora Nerona u progonu hrišćana uhvaćen je i bačen u tamnicu.

Pavle, koji se prije krštenja zvao Savle, rođen je u Tarsu. Bio je veoma obrazovan i imao je status građanina Rima. Pavle nije spadao u grupu prve dvanaestorice apostola, već u grupu sedamdeset drugih apostola.

U mladosti je bio revnosan progonitelj hrišćana, vjere koju su tadašnji Judejci smatrali za jeres.

Kada je krenuo u Damask, na putu je sijevnula munja i začuo se glas s neba: “Savle, Savle, zašto me progoniš?”, nakon čega je oslijepio. Savle je tri dana bio slijep, ali mu se vid vratio poslije krštenja.

Uzevši ime Pavle, od riječi “paulus” što znači mali, propovijedao je hrišćanstvo na većem području Mediterana.

Dvanaest poslanica Svetog Pavla čini dio Novog zavjeta.

Pavle je uhapšen u Rimu i bačen u tamnicu. Pogubljen je zajedno sa Petrom. Pavlu je odrubljena glava, a Petar je raspet na krst naopačke.

Na ikonama ova dva sveca predstavljaju se zajedno – Petar drži ključeve u ruci, a Pavle mač.

Petrovdanskim slavljem završava se Petrovski post i počinje pričešće vjernika koji su poštovali pravila predviđena kanonom Crkve.

Kod Srba postoji običaj da se uoči ovog velikog praznika pale lile, koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Obično se to radi na mjestima gdje se narod okuplja, na trgovima, raskršćima i u tome učestvuju djeca i omladina.

Paljenje vatre i lila simbolizuje vrijeme kada su hristoborni carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih. NJihova tijela su tada gorela kao buktinje, osvjetljavajući trgove kao danas simbolične vatre i lile.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ NASTAVLJA PO SVOM, BEZ OBZIRA NA SVE! “Nema uslovljavanja cijene pšenice!”

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske je partner sa poljoprivrednim proizvođačima, ali ne može usloviti bilo koga da odredi cijenu berzanske robe, kao što je pšenica, kazao je Savo Minić, ministar ovog ministarstva.

– Bilo bi najnormalnije i najkorektnije da se donese neka mjera koja će usloviti davanje podsticaja i kada je u pitanju mlinsko-pekarski sektor i prerađivači u Republici Srpskoj da imaju obavezu da u okviru svog poslovanja u jednoj godini otkupe 10 do 25 odsto domaćeg proizvoda – naveo je Minić.

Minić je poslije sastanka kojem su pristvovali ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić, te predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara i Grupacije ratarstvo i mlinsko-pekarska industrija, rekao da bi time ostvarili nephodnu vezu proizvođača pšenice i mlinsko-pekarskog sektora.

Naveo je da je na sastanku informisan da se trenutna cijena pšenice kreće od 34 do 45 feninga, te da taj dijapazon dovoljno govori da je u pitanju berzanska roba, da je kvalitet nešto što određuje cijenu i u mlinsko-pekarskom sektoru i kod onih koji proizvode za vlastite potrebe.

– Svi oni koji imaju prinos 4,5 tone po hektaru na nuli su sa proizvodnjom, a sve preko toga predstavlja zaradu i oni koji su primjenjivali agrotehničke mjere i ozbiljnije se banili poljoprivrednom proizvodnjom imaju prinose od sedam do osam tona po hektaru – rekao je Minić.

Naglasio je da će se Ministarstvo potruditi da se podsticaji za pšenicu isplate u julu.

Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Branimir Andrić rekao je da je proizvodnja pšenica strateška stvar svake države, pa i Republike Srpske, koja na prijavljenih 50.000 hektara i sa prosječnim prinosom od šest tona, može zadovoljiti svoje potrebe.

– S druge strane, Federacija BiH neće moći da zadovolji svoje potrebe jer zavisi od uvoza i manja je proizvodnja nego u Republici Srpskoj – rekao je Andrić, koji je i direktor Poljoprivrednog dobra “Semberija”.

Smatra neprihvatljivom inicijativa da se zabrani uvoz pšenice, ali i da se na sastancima može usaglasiti zadovoljavajuća cijena i za proizvođače i za otkupljivače.

Nastavi čitati

Aktuelno