Bivši američki ambasador u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) Vilijam Montgomeri izjavio je da nema sumnje da se u Srebrenici desio zločin, ali da on ne dostiže nivo genocida.

On je rekao da je za njega genocid izuzetno snažna riječ i asocira ga na Ruandu i Jevreje tokom Drugog svjetskog rata, dok ne vidi tako i Srebrenicu.

– Tada su masovno ubijani muškarci, žene i djeca. To je bio pravi genocid. Ne vidim situaciju u Bosni na isti način. Nema sumnje da je bio veoma težak i strašan ratni zločin, ali po mom mišljenju to ne dostiže nivo genocida – istakao je Montgomeri.

Montgomeri je naglasio da bi to pitanje ostavio da raspravljaju pravni stručnjaci.

– Svi imaju različita mišljenja, a mislim da ta mišljenja više zavise od etničke pripadnosti nego od logike – rekao je on za “Večernje novosti”.

Govoreći o situaciji u BiH, Montgomeri je rekao da Dejtonski sporazum ne funkcioniše jer je od početka pogrešno postavljen, naglasivši da je Sarajevo sada muslimanski grad, a da uticaj Saudijske Arabije i Turske u BiH postaje sve jači.

– Dakle, situacija u BiH nije dobra i ne vidim da će se uskoro popraviti – naveo je Montgomeri.

Nakon što od nedjelje na vanjskim granicama stupi na snagu novi sistem EES koji će podrazumijevati davanje otisaka četiri prsta i fotografisanje, već od naredne godine Evropska unija, odnosno zemlje članice Schengena planirale su uvođenje, još jednog sistema ETIAS.

On će podrazumijevati da se prije putovanja u EU, odnosno zemlje članice Schengena pribavi takozvano odobrenje za ulazak koje će se naplaćivati prema posljednjoj odluci Evropske komisije 20 eura.

Ova nova pravila, kada je u pitanju region Zapadnog Balkana, odnosno jugoistoćne Evrope najviše će pogoditi građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, te Kosova koji su do sada bez ikakvih ograničenja i posebnih uslova mogli putovati u EU, odnosno područje Schengena i tamo boraviti do 90 dana u roku od 180 dana.

Upozorenje industrije putovanja i turizma
Na, opasnosti od takse za ETIAS već su upozorili iz evropskih udruženja i asocijacija.

Tako Evropska industrija putovanja i turizma izražava zabrinutost zbog nedavnog prijedloga Evropske komisije da se naknada za odobrenje putovanja putem ETIAS-a poveća sa 7 na 20 eura po zahtjevu, što je gotovo trostruko povećanje u usporedbi s izvornim iznosom dogovorenim 2018. godine.

“Evropski sistem za informacije i odobrenja putovanja (ETIAS), za koji se očekuje da će postati operativan krajem 2026. godine, zahtijevat će od putnika izvan EU koji su izuzeti od vize da prije ulaska u EU dobiju online odobrenje i plate naknadu prije putovanja u schengenski prostor. Predloženo povećanje naknade postavlja pitanja o proporcionalnosti i pravednosti u vrijeme kada se europski turistički sektor i dalje suočava s kombiniranim pritiscima geopolitičke nestabilnosti, visoke inflacije i rastućih operativnih troškova”, navodi se.

Ističu da iako naknada može predstavljati mali dio ukupnih putnih troškova, kumulativni utjecaj na porodice nije zanemariv, posebno s obzirom na širi kontekst povećanja poreza na noćenje.

“Ovo povećanje čini se nesrazmjernim i suprotno je izvornoj namjeri suzakonodavaca (Evropskog parlamenta i Vijeća), koji su se tokom pregovora 2018. godine dogovorili o skromnoj i razumnoj naknadi – ključnom ishodu koji je podržao sektor putovanja i turizma. Industrija je zabrinuta zbog nedostatka transparentnosti oko predloženog iznosa i poziva na pojašnjenje o tome jesu li procijenjeni alternativni modeli određivanja cijena (npr. 10 € ili 12 €). Trenutno nije ponuđeno dovoljno dokaza koji bi opravdali tvrdnju da je takva razina naknade potrebna za rad i održavanje ETIAS-a”, naglašava se.

Mjere Evropske komisije
Pominjanje drugih sistema autorizacije putovanja (npr. britanskog ETA i američkog ESTA) kao referentnih vrijednosti za određivanje cijena, ističu, postavlja zabrinjavajući presedan.

“Odluke o naknadama trebale bi odražavati stvarne operativne potrebe sistema EU i biti u potpunosti opravdane. Ne bi trebale težiti usklađivanju s nepovezanim shemama bez jasnog obrazloženja i pravne osnove”, cijene.

S obzirom na ove zabrinutosti, putnička i turistička industrija pozvala je da Evropska komisija treba objaviti procjenu učinka kojom se opravdava predloženo povećanje naknade, uključujući detaljnu raščlambu troškova i potvrdu jesu li razmatrani alternativni modeli određivanja cijena.

“Vijeće i Europski parlament trebaju odbaciti prijedlog od 20 € i zatražiti proporcionalniju naknadu utemeljenu na dokazima. Sav višak prihoda prikupljen putem ETIAS-a, nakon pokrivanja službenih troškova, trebao bi se dodijeliti posebnoj proračunskoj liniji ili idealno namijeniti sektoru putovanja i turizma, kao dio sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Ovo finansiranje trebalo bi podržati turističku infrastrukturu, osposobljavanje osoblja i inicijative održivog razvoja. Turistička industrija podržava sigurne, pametne i učinkovite granice. Dolazna industrija ostvaruje vrijedne izvozne prihode koji mogu finansirati ulaganja. Finansijski i administrativni tereti za posjetitelje moraju biti pažljivo uravnoteženi kako bi se održala i ojačala konkurentnost Evrope kao globalne turističke destinacije”, upozorava se.

Potpredsjednik Gradskog odbora PDP-a Banjaluka, Adrijana Basara, ocijenila je da je garaža kod Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske postala najskuplji spomenik bahatosti i neodgovornosti aktuelne vlasti, umjesto simbola modernosti i efikasnosti kako je prvobitno najavljivano.

– Garaža vrijedna više od 42 miliona maraka trebalo je da riješi dugogodišnji problem parkiranja kod UKC-a. Danas, umjesto funkcionalnog objekta, gledamo betonski skelet koji svjedoči o katastrofalnoj realizaciji, raskinutim ugovorima i milionskim tužbama protiv Republike Srpske – poručila je Basara.

Ona je naglasila da je ovaj slučaj još jedan dokaz da je upravljanje javnim sredstvima u Republici Srpskoj odavno prestalo biti stvar odgovornosti i znanja, a postalo pitanje partijske podobnosti i ličnih interesa.

– Ovo nije slučajna greška, ovo je sistemsko zanemarivanje javnog interesa. Dok pacijenti i zdravstveni radnici nemaju gdje da parkiraju, institucije koje bi trebalo da vrše nadzor – revizija, inspekcije, ministarstva – ćute i gledaju na drugu stranu. Tako se i milioni iz budžeta tope bez odgovornosti – rekla je Basara.

Basara je oštro kritikovala direktora UKC-a Vladu Đajića, navodeći da se više bavi stranačkim priredbama nego poslom za koji je plaćen novcem građana.

– Dok Đajić blokira Banjaluku, organizuje koncerte u prostorijama SNSD-a i promoviše alkohol među mladima, Univerzitetsko-klinički centar propada. Javni novac se troši na kotlićijade, fešte i čak rođendanske proslave od 80.000 KM, dok najvažniji zdravstveni projekti stoje – istakla je Basara.

Ona je podsjetila da je vlast pokušala da ublaži situaciju tvrdnjom da „država nije oštećena“, što naziva sramotnim pokušajem prikrivanja stvarnog stanja.

– Svako ko prođe pored te nedovršene garaže vidi koliko je država oštećena. Svjesno uništavanje javnog novca, odsustvo kontrole i potpuna nekažnjivost postali su pravilo u sistemu koji vodi SNSD – poručila je.

Na kraju, Basara je navela da je garaža UKC-a postala „najjasnija metafora urušavanja institucija Republike Srpske“:

– Započeto uz fanfare, završeno u tišini. To je slika današnje vlasti – nedovršeni projekti, potopljeni milioni i sve manje povjerenja građana u državu koja bi trebalo da radi za njih, a ne protiv njih – zaključila je Basara.