Connect with us

Svijet

ZEMLJA SE UBRZAVA: Da li će nam naučnici “ukrasti” sekundu?

Zemlja se posljednjih mjeseci okreće brže nego što je to bio slučaj decenijama, skraćujući dane za nekoliko milisekundi. Iako naizgled neprimjetno, ova pojava pokreće važno pitanje za naučnike – da li će svjetski mjerači vremena uskoro oduzeti jednu sekundu?

Vrijeme leti, a u posljednje vrijeme čini se kao da se i sama Zemlja okreće sve brže i brže. Naučnici najavljuju da bi tokom tri dana u julu i avgustu rotacija Zemlje mogla da se ubrza, skraćujući te dane za nekoliko milisekundi. Iako nama neprimjetno, ova pojava postavlja važna pitanja za naučnike: da li se samo vrijeme ubrzava i da li će svjetski mjerači vremena morati da preduzmu korak bez presedana – oduzeti jednu sekundu?

Standardni dan na Zemlji traje tačno 86.400 sekundi. Ali naučnici su predvidjeli da će 9. jul (još nije potvrđeno da li je bio kraći), 22. jul i 5. avgust biti kraći za milisekundu ili više. Najbrži dan zabilježen do sada bio je 5. jul 2024. godine, kada je planeta završila svoju rotaciju 1,66 milisekundi brže od prosjeka, piše Gardijan.

Ko su gospodari vremena?
Sve do sredine 20. vijeka, dužina dana je bila definisana jednostavno – rotacijom Zemlje u odnosu na Sunce.

“Zemlja se okrene jednom dnevno. Podijelite to sa 86.400 i dobićete jednu sekundu. Oduvijek smo imali potrebu da određene stvari radimo u pravo vrijeme, od sadnje usjeva do složenijih društvenih aktivnosti. Kako se društvo razvijalo, tako je rasla i potreba za sve preciznijim mjerenjem vremena”, objašnjava dr Majkl Vouters iz australijskog Nacionalnog instituta za mjerenje, zvaničnog organa za mjerenje vremena u zemlji.

Danas se vreme prati pomoću atomskih satova, nevjerovatno preciznih uređaja koji mjere vrijeme u nanosekundama (milijarditim delovima sekunde) i globalno su sinhronizovani sa koordinisanim univerzalnim vremenom (UTC). Ova preciznost nije samo akademska. Dr Dejvid Gozard, fizičar sa Univerziteta Zapadne Australije, ističe da se moderna tehnologija oslanja na savršenu sinhronizaciju.

“Računari, serveri, GPS, bankarski sistemi, električne mreže i veliki teleskopi zavise od tačnosti koja se mjeri u milijarditim dijelovima sekunde. Podaci se prenose ogromnom brzinom i svaki paket mora imati tačnu vremensku oznaku kako bi sistem znao gdje pripada”, kaže Gozard.

Zemljin nepravilan ritam
Za razliku od savršeno stabilnog atomskog sata, rotacija Zemlje je nepravilna. Dan može biti milisekundu duži ili kraći od prosjeka. Jedan od glavnih uzroka je, kako Gozard kaže, “gravitacioni ples” između Zemlje i Mjeseca. Mjesec svojom gravitacijom stvara plimu i osjeku, koje deluju poput blage kočnice i usporavaju rotaciju naše planete. Kada je Mjesec najdalje od ekvatora, ovaj efekat je slabiji. Oleg Titov, naučnik u Geosajens Australiji, napominje da ubrzanja i usporavanja prate sezonske trendove.

“Najkraći dani u godini su obično u julu i avgustu, nakon čega slijedi usporavanje od novembra do marta”, kaže Titov. Međutim, od 2020. godine, naučnici su primijetili opšti trend blagog ubrzanja Zemljine rotacije. “Iako postoji konsenzus da će Zemlja ponovo usporiti na duži rok, postoji rizik da bi faza ubrzanja mogla da traje nekoliko decenija”, upozorava on.

Dilema prestupne sekunde
Kako se milisekunde akumuliraju, vrijeme zasnovano na rotaciji Zemlje (UT1) sve više odstupa od zvaničnog atomskog vremena (UTC). Da bi se premostila ova razlika, od 1972. godine mjerači vremena periodično dodaju takozvanu “prestupnu sekundu”. Posljednja prestupna sekunda dodata je 2016. godine.

“Imamo atomske satove koji su daleko superiorniji, ali ih primoravamo da se podudaraju sa starijim, nepravilnim sistemom”, kaže Gozard, koji pozdravlja odluku da se od 2035. godine prestane sa dodavanjem prestupnih sekundi.

Ali, ako se ubrzanje Zemlje nastavi, mogli bismo se suočiti sa potpuno novim i neviđenim problemom, piše Gardijan. Umjesto dodavanja, možda ćemo morati da oduzmemo jednu sekundu. Takav scenario, poznat kao “negativna prestupna sekunda”, nikada nije testiran u praksi i mogao bi da izazove probleme u globalnim računarskim sistemima, upozorava Vouters. Ipak, za većinu ljudi, nekoliko milisekundi ne znači apsolutno ništa.

“Ionako proizvoljno dodajemo i oduzimamo cijeli sat zbog ljetnjeg računanje vremena ili koristimo iste vremenske zone na stotinama kilometara”, podsjeća Gozard. Vouters se slaže, zaključujući da bi razlika od milisekunde bila potpuno neprimjetna ljudskom oku i mozgu. “Čak i ako bi se razlika od nekoliko sekundi akumulirala tokom jednog vijeka, niko je zapravo ne bi primijetio.”

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ZADALA SUROV UDARAC! Rusija udara na žilu kucavicu Ukrajine

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Nastavi čitati

Svijet

„POKVARILI STE ŽURKU!“ Kina zaprijetila Tajvanu “POSLJEDICA ĆE BITI”!

Kina je upozorila Tajvan da će snositi “posljedice” nakon što su predstavnici Pekinga i Tajpeja prisustvovali ceremoniji u okviru samita lidera Foruma pacifičkih ostrva u Palauu, gdje je domaćin prethodno pozvao velike sile da regionalni skup ne pretvaraju u geopolitičko nadmetanje.

Forum okuplja 18 država i teritorija, dok Kina, SAD i Tajvan nisu njegove članice, ali borba za uticaj nad strateški važnim pacifičkim područjem posljednjih godina sve više opterećuje godišnje sastanke organizacije.

Peking upozorio na “posljedice”
Kineski izaslanik za Pacifik Ćijen Bo ocijenio je prisustvo tajvanskih zvaničnika kao “veoma neprimjereno”, a na pitanje da li će Tajvan zbog toga snositi posljedice odgovorio je da “posljedica uvijek ima”, istovremeno negirajući da je riječ o prijetnji.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun poručio je da Tajvan nije partner Foruma za dijalog ili razvoj i da zato, prema stavu Pekinga, nema osnov da učestvuje u njegovim aktivnostima.

Tajvan odgovorio Kini
Tajvanski ministar spoljnih poslova Lin Čia-lung odbacio je tvrdnje da je njegovo učešće nelegitimno i optužio Peking da stvara podjele u regionu, poručivši: “Kada mi idemo na zabavu, uvijek slijedimo uputstva domaćina. Međutim, kada Kina dođe na zabavu, ponaša se kao da je domaćin i pokvari cijelu atmosferu.”

Predsjednik Palaua Surangel Vips mlađi prethodno je pozvao velike sile da poštuju prioritete pacifičkih država, naglasivši da su partneri dobrodošli, ali da “ne određuju odredište” i da pacifičku agendu moraju oblikovati same zemlje regiona navodi abc.

Najnoviji spor dodatno pokazuje rastuću borbu za uticaj u Pacifiku između Kine i SAD, kao i Pekinga i Tajpeja, koja prijeti da zasjeni teme koje ostrvske države smatraju ključnim, među kojima su klimatske promjene i ekonomski problemi.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U PENTAGONU: Ministar vojske SAD Den Driskol dao ostavku zbog sukoba sa Hegsetom

Američki ministar vojske Den Driskol podnio je ostavku Bijeloj kući nakon tenzija sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom, javio je NBC njuz, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće i dobro obaviješteni izvor.

Oni su rekli da se očekuje da će se Driskol povući u narednim danima nakon što je Bijela kuća prihvatila njegovu ostavku.

NBC njuz je prošle sedmice objavio da je Driskol rekao bliskim saradnicima da želi da napusti administraciju.

Trojica američkih zvaničnika rekla su da je Driskol prošle sedmice posjetio Bijelu kuću kako bi razgovarao o svojoj budućnosti.

Za Driskola, koga veliki broj republikanaca i demokrata visoko cijeni, već mjesecima se govori da napušta administraciju, navodi NBC.

Još kadrovskih promjena u Pentagonu

Prije Driskola u američkom Ministarstvu odbrane smijenjeni su ministar mornarice Džon Felan i načelnik štaba vojske, general Rendi Džordž, ovog proljeća.

Portparol Bijele kuće Ana Keli pohvalila je Driskola u ponedjeljak uveče, navodeći da je bio veoma efikasan u promociji agende američkog predsjednika Donalda Trampa da ponovo ojača Ameriku u Ministarstvu vojske.

 

Nastavi čitati

Aktuelno