Ivana Slavković, poznatija kao Čeri Kis, jedna je od popularnijih zvijezda filmova za odrasle. Igrala je u više od 50, a najčešće je snimala za produkcije u Budimpešti, ali i u Americi i Sloveniji.

“Ovaj posao je gluma bez trunke emocija. S obzirom na to da sam ja glumica, glumce smatram za moje kolege. To je i logično jer kada se upale kamere, reflektori, glumac igra ulogu, bez obzira kakva je to uloga i ko ju je napisao”, kaže ona pa nastavlja:

“Moj momak je snimao sa mnom i jednom prilikom je prokomentarisao da me neizmerno voli, ali da je imao čudan osećaj kada se sva ta tehnika uključila. Rekao mi je da nije imao osećaj bilo kakve bliskosti sa mnom i da je jedino razmišljao o kameri. To i jeste tako. Na filmu se, normalno, sve to ne vidi”, rekla je ona ranije pa dodala da je njena porodica željela da se ona bavi medicinom, i da postane ljekar.

Prvi film za odrasle je snimila još dok je išla u srednju medicinsku školu u Nišu, a kako kaže tek tada je oformila svoj karakter.

“Na poslednjoj godini, kada sam konačno izgradila svoj karakter, shvatila sam da to nije za mene, jer ne volim da gledam krv. Nisam još sigurna čime želim da se bavim. Pokušavam da nađem svoj put i želim da probam još neke stvari da bih bila sigurna”, ispričala je ona prije više godina u razgovoru sa producentom iz Francuske, na prvom kastingu.

Spakovala kofere i pravac Budimpešta

Inače, Čeri je rođena u selu Šarlinac u blizini Niša, a kako bi provjerili šta njene komšije misle o njoj, ekipa “Kurira” je svojevremeno posjetila njeno rodno selo kod Doljevca. Njena i očeva kuća je, vidi se još s ulice, domaćinska. Dvorište je puno ruža, uredno pokošen travnjak, dotjerana okućnica, a glavni čuvari su dva bijela psića Buca i Dona. Oni prave galamu kad naiđu nezvani i zvani gosti.

U njenom selu mnogi kažu da je odavno nisu vidjeli. A i kada dođe, tvrde, rijetko izlazi negdje po selu.

“Ivana, kada dođe kolima, ne zadržava se dugo. Nekoliko dana bude sa ocem i baka Mirkom, i mogu da kažem da se ne usteže kada je u pitanju posao oko kuće. Vidimo svi da ona pomaže baki. Skoro su pekli rakiju dva dana, pa je još nešto pomagala, ne sećam se… U svakom slučaju, ovde niko lošu reč ne može da ima o njoj. Ona je odavno otišla odavde, pola sela ona i ne poznaje. Njen posao je nekada bio bauk za sve nas ovde, a sad… Sad šta smo se nagledali po televizijama, to je, bre, sad ništa. Koliko znam, ona se više i ne bavi tim poslom, nego posreduje u inostranstvu za filmska preduzeća”, rekao je jedan od komšija u njenoj ulici.

Jedna poznanica otkrila je da Čeri ima dečka i da je sa njim stacionirana u Budimpešti.

“Čeri živi s dečkom u Budimpešti. On je di-džej iz Niša, baš se vole. Koliko znam, ona mnogo voli da dođe ovde na jug. I dalje se bavi snimanjem filmova, čula sam da ima i neku firmu za to”, rekla je tada poznanica, prenosi Kurir.

Da li je lubenica voće ili povrće? Ovo je istina koju sigurno niste znali.

Lubenica je sinonim za ljeto, osvježavajuća, sočna i slatka, idealna za vruće dane jer sadrži više od 90 odsto vode.

Najčešće je svrstamo u voće, jer je tako doživljavamo: kao poslasticu koju rado jedemo ohlađenu, često uz druge sezonske plodove. Ipak, u pozadini se već godinama vodi tiha rasprava, da li je lubenica zaista voće, ili ipak spada u povrće?

Odgovor zavisi od toga koga pitate. Botaničari lubenicu smatraju voćem jer nastaje iz cvijeta biljke i u sebi nosi sjeme, što je osnovna definicija ploda. Po toj logici, isto važi i za paradajz, krastavac i tikvice.

Međutim, u svijetu poljoprivrede i kulinarstva, lubenica se često klasifikuje kao povrće. Način njenog uzgoja, sadnja, njega, slična je onom koji se koristi za povrtarske kulture.

Dakle, sljedeći put kad zagrizete krišku sočne lubenice, imajte na umu: možda jedete povrće koje se ponaša kao voće i u tome je njen šarm.

Tek treći međuzvezdani objekat koji je čovječanstvo otkrilo, kometa 3I/ATLAS, stigao je iz gustog diska Mliječnog puta – juri brzinom od 57 km/s i uskoro će zauvek nestati.

NASA je prošle nedjelje potvrdila otkriće objekta, nazvanog 3I/ATLAS, koji je u Sunčev sistem stigao iz međuzvjezdanog prostora. Astronomi su utvrdili da je u pitanju kometa koja će napustiti našu zvjezdanu okolinu do kraja godine, a najnoviji rezultati istraživanja sada nam otkrivaju i porijeklo ovog misterioznog objekta.

Prema najnovijem istraživanju astronoma, objekat 3I/ATLAS potiče iz gustog diska Mliječnog puta – regije koja je veoma različita od one u kojoj se trenutno nalazi Sunce.

Naš solarni sistem prepun je stijena nastalih iz istog oblaka prašine i gasa iz kojeg se formiralo Sunce. One se kreću raznim orbitama – neke traju milionima godina, druge znatno kraće. Do sada su samo tri puta viđeni objekti sa putanjama koje ukazuju na međuzvjezdano porijeklo – Oumuamua, 2I/Borisov i sada 3I/ATLAS.

Kometa 3I/ATLAS otkrivena je 1. jula 2025 i trenutno je pod lupom naučnika. U trenutku otkrića, kometa se kretala brzinom od 57 km/s. U oktobru će proći blizu Marsa i Sunca, a zatim napustiti sistem. Prečnik jezgra procjenjuje se na 10 do 20 kilometara, površina mu je plavičasta, a oblak gasa i prašine koji ga okružuje crveniji je nego kod većine kometa.

Kako bi otkrio odakle potiče ova kometa, tim naučnika sa Oksforda koristio je Otautaha-Oksford model, koji je razvio zajedno sa kolegama sa Novog Zelanda, a koji spaja podatke sa teleskopa Gaia, odnosno modele kretanja i sastav galaktičkog diska.

Na osnovu tih proračuna, tvrdi se da kometa potiče iz gustog diska Mliječnog puta – starije i zvjezdama siromašnije oblasti u poređenju sa tankim diskom, gdje se nalazi Sunce. Gusti disk čini oko 10% zvijezda u galaksiji, uglavnom starih preko 10 milijardi godina.

Ako su proračuni tačni, a astonomi tvrde da su 65% sigurni da jesu, 3I/ATLAS kometa je znatno starija od Sunca. Procjene govore da je stara između 7,6 i 14 milijardi godina, što znači da može biti fosil iz vremena kada je Mliječni put bio tek u razvoju. Poređenja radi, Sunce je staro 4,6 milijardi godina.

Ovo je prvi put da je porijeklo nekog međuzvezdanog objekta precizno povezano sa konkretnom regijom galaksije.