U ovom momentu u SDS je situacija zaista teška i napeta. Sjednica je ostavila posljedice na naše članove, ali me raduje činjenica da niko nije pomenuo napuštanje stranke, rekao je za RTRS Jovica Radulović, predsjednik Glavnog odbora SDS-a i v.d. predsjednika ove stranke.

– Sama činjenica da su funkcioneri stranke potpisivali peticiju za smjenu rukovodstva, nanijela je značajnu štetu stranci. Ugled i ideje. Veoma sam razočaran stavom nekih mojih kolega, koji su išli toliko daleko da i kada su vidjeli da nemaju podršku u članstvu SDS, išli su i dalje sa svojom pričom. Razočaran sam, jer su mjesec dana i dok je Milan Miličević bio u pritvoru, pričali o situaciji i dovodili u pitanje rad Miličevića. Kakvi su motivi bili pojedinaca, ne znamo, možda da se nanese šteta – kazao je Radulović.

Istakao je je potpuno jasno da je jedna grupa funkcionera SDS-a pokrenula inicijativu gdje su skupljani potpisi za smjenu rukovodstva stranke i rezultat toga je kaže, skupština koja je juče održana, prije toga sjednica Glavnog odbora.

Kaže da mu je Milan Miličević objasnio da on nije želio da učestvuje u stranačkim podjelama.

– Nije želio da bude odgovoran za neke unutarstranačke podjele i donio je moralnu odluku da se povuče sa čela stranke. Statut u tom slučaju kaže da ga mijenja predsjednik Glavnog odbora – istakao je Radulović.

Radulović kaže da je bilo teških riječi na sjednici od strane delegata, ne samo prema Miličeviću, već i prema drugima, ali imao je većinu delegata koji su mu pružali podršku.

– Miličević ne želi da se stranka dijeli i da nosi tu odgovornost – navodi Radulović.

Radulović kaže da je njegova namjera da zakaže Glavni odbor, jer je on nadležan za raspisivanje unutarstranačkih izbora.

– Glavni odbor će biti karajem avgusta vjerovatno. U kojem pravcu će ići SDS – moram reći da ostajemo na kursu koji smo započeli. Niko nije pominjao odlazak iz SDS i to je najvažnije – navodi Radulović.

Istakao je da će za predsjednika SDS biti sigurno dva ili više kandidata.

Blaško Kaurin, vršilac dužnosti direktora JPŠ “Šume Republike Srpske” kazao je da još uvijek čeka zvanični šestomjesečni izvještaj o poslovanju svih šumskih gazdinstava u ovom preduzeću, ali da preliminarni izvještaj kaže su u gubitku od oko 5,2 miliona KM.

“Vjerujem da će tu biti ispravke neke, da će biti neko bolji, nego gori kada su u pitanju organizacione jedinice”, naveo je Kaurin.

Kaurin podsjeća da je na kraju 2024. godine, taj gubitak iznosio oko 13 miliona KM, ali da će detaljne informacije o finansijskom poslovanju iznijeti čim izvještaj bude potpun.

“Po preliminarnim rezultatima imali smo ŠG koja su poslovala negativno radi loših vremenskih neprilika. Da sam rekao ljudima iz Uprave da će recimo ‘Borja’ iz Teslića nakon pozitivnog poslovanja biti projektovana da posluje u minusu od 300.000 KM ili da će Prijedor biti u minusu 300.000 niko ne bi povjerovao. Od 32 radne jedinice, mislim da je pola-pola što se tiče poslovanja u plusu ili minusu. Najbolja ŠG su ‘Jahorina’, Han Pijesak, a najgore je, iako se pokrenulo u zadnjih par mjeseci je ‘Vučevica’ Čajniče, a oni su preliminarno u gibitku oko milion i po maraka”, kazao je Kaurin.

Kaurin je rekao da je smanjen broj radnika u Šumama Srpske.

“Kada sam došao u preduzeće bilo je zaposleno oko 4.670 ljudi, a sa 30. junom, taj je broj 4.298. Neki su dobili otkaz kroz disciplinsku prijavu i slično. Tim za konsolidaciju nam je dao preporuku da ne primamo nove radnike, ali kako da ih ne primamo kad je u nekom ŠG otišlo 10 ljudi u penziju, otišao je ekonomista koji je obračunavao plate, otišao je pravnik iz pravne službe. Imamo potrebe za sjekačem, traktoristom ako imamo vlastitu proizvodnju. Mi smo ovaj vremenski period uspjeli da smanjimo broj radnika za preko 300”, naveo je Karuin.

Ipak, priznaje da i dalje postoje problemi koji se tiču radne sposobnosti mnogih radnika.

“Imamo problem da oko 360-370 ljudi ima smanjenu radnu sposobnost. Zbog tih ljudi nikoga u Šumama ne možemo da optužimo i kažemo kriv je onaj što ga je primio, on je donio rješenje, možda ima i bolesnih ljudi. Ali mi smo uputili Fondu PIO reviziju istih. 351 osoba ispunjava jedan ili dva uslova za penziju, ali ne idu u penziju”, rekao je Kaurin, pa nastavio: “Ali zaista ne mogu da razumijem da neki ljudi dobiju papir da ako se naslone na zelenu boju, on dobije gušenje. Te iste ljude smo primili, većina njih su bili jedni od najboljih radnika u preduzeću, ali kad su dobili stalni radni odnos, on je nakon dva mjeseca obolio od svih mogućih bolesti. Motorka koliko je teška, on je tačno dobio tu granicu da ne smije da uzme motorku u ruke ili nešto drugo. Kako sam obaviješten, već neki radnici su dobili poziv da idu na reviziju. I to nam može stvoriti problem, jer svi se mi dobro poznajemo”.

Prvi čovjek Šuma ističe da je FZO RS krenuo u reviziju bolovanja.

“Svaka prijava koja dođe, a ima osnova za nelegalnim radnjama, lično ja to prosljeđujem MUP-u i tužilaštvu. Lično sam podnio krivične prijave protiv par lica. Naš resorni ministar Savo Minić je takođe predao zapisnike za neka krivična djela MUP”, naglasio je Kaurin.

Plate kasne, ali manje nego ranije
Tvrdi da JPŠ servisira redovno svoje obaveze kredite, doprinose, reprograme i da se ne kasni po tom pitanju.

“Obaveze sa 30. junom su dosta manje od onih koje su bile sa 31. decembrom 2025. To će pokazati zvanični šestomjesečni izvještaj. Šumarije koje su prijavile rentu prema opštinama i gradovima isplatile su je za prvi kvartal. Novi cjenovnik koji smo utvrdili tek ćemo vidjeti šta je donio”, kazao je Kaurin.

Ističe da su plate u nekim ŠG prošle godine kasnije po sedam ili osam mjeseci, ali da to nije praksa u 2025.

“Imamo sada ŠG u kojima kasne po tri zarađene plate, a u mnogim drugima jedna ili dvije. za nas je to veliki uspjeh. Mjesečno za bruto plate nam treba oko 10,2 miliona KM”, kazao je on.

“Proizvodnja mi se popela na glavu”
Kaurin je rekao da pored radnika, proizvodnja mora da bude na prvom mjestu, a da je u ovoj godini ona na nekih 90 odsto, jer su brojna šumska gazdinstva bila pogođena vremenskim neprilikama.

“Ovo govorim iz razloga što u komunikaciji sa ministrom imam stalno pritiske gdje se kaže proizvodnja, proizvodnja. Čovjek mi telefonira, znam da je njemu stalo da Šume uspiju. Svaki njegov i moj razgovor telefonom je proizvodnja, proizvodnja, e pa proizvodnja mi se popela na glavu. Pričam svojim jezikom. Nama proizvodnja ne vrijedi ništa ako nemamo otpremu, mi sada trenutno imamo potrebu za trupcem četinara, što se tiče ostalih može da ga dođe i tovari ne znam ko”, naveo je Kaurin.

Ističe da postoje određeni poslovni partneri koji nisu napravili saradnju sa Šumama za ovu godinu, jer nemaju adekvatan plasman vlastitih proizvoda.

“Destilacija Teslić ne radi u punom kapacitetu, imamo toplane koje u posljednjih godinu ili dvije uzimaju sječku umjesto niže vrijednih drvnih šumskh sortimenata. Trenutno je takva situacija, moramo naći neko novo tržište. Uprava je na zahtjev pojedinih direktora ŠG donijela odluku da ogrjev ne bude 90 već 78 KM, kako bi pokušali da riješimo te neke stare zalihe i da pokušamo da rješavamo i nove zalihe od ove godine”, kazao je direktor Šuma.

Navodi da slijedi težak period.

“Ide težak period, suša. Pretpostavljam da ćemo u nekim ŠG u narednih mjesec dana morati da zaustavimo proizvodnju da ne bi imali probleme. U zadnje vrijeme pokušali smo da pravimo proizvodnju koliko nam je potrebno, pa je to bilo oko 89/90 odsto, a onda smo pokušali da doziramo otpremu i ona je bila 88 odsto. Niko od ljudi iza mene ne može da odgovara za to, ne možemo mi da gonimo ljude da tovare i voze ako nemaju potrebe za to. Ali ono što smo mogli, jeste da u proizvodnji pojačamo obuku za klasiranje”, dodao je on.

Kaurin je ovom prilikom demantovao medijske napise da će Šume dati za održavanje informacionog sistema 7 miliona.

“A platili smo ga 17 miliona. To nije tačno, ali jeste da ja podržavam taj sistem”, zaključio je on.

O Dodiku i bandi u Šumama
Komentarišući izjavu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske kako u Šumama postoji i djeluje organizovana šumska banda, te pitanje da li ona još postoji, Kaurin je istakao da je Dodik samo tražio da preduzeće radi i da je njegova izjava na bazi argumenata.

“Ništa nije izjavio (Dodik) bez argumenata. Indicije postoje, radi neke dalje istrage nisam ovlašćen da govorim o tome. Vjerujem da će se vremenom dokazati, znate i sami da za takve stvari nije dovoljan dan, pet već nekada i godina ili više”, dodao je Kaurin.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), te poreske uprave Republike Srpske i Federacije BiH su u prvoj polovini godine prikupile ukupno oko 12,3 milijarde KM.

Tako su iz UIO BiH početkom mjeseca saopštili da su prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2025. godine iznosili pet milijardi i 748 miliona KM i veći su za 326 miliona KM ili 6,01 % u odnosu na isti period 2024. godine, kada su iznosili pet milijardi i 422 miliona KM.

“Uprava je u prvih šest mjeseci 2025. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od milijardu i 92 miliona maraka. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci 2025. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su četiri milijarde i 655 miliona KM i veći su za 5,83 % u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za šest mjeseci 2024. godine”, naveli su iz UIO BiH.

Dodali su da je u junu 2025. godine prikupljena milijarda i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 109 miliona KM više u odnosu na jun 2024. godine.

“Za finansiranje državnih institucija u prvih šest mjeseci 2025. godine raspoređen je iznos od 490 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila dvije milijarde i 554 miliona KM, Republika Srpska milijardu i 430 miliona KM i Brčko distrikt 144 miliona KM”, saopštili su iz Uprave.

Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 2,176 milijardi maraka, što je za 139,6 miliona KM ili sedam odsto više u odnosu na isti period 2024. godine, odnosno za tri odsto više nego što je planirano za taj period.

“Rast naplate bilježi se u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za devet procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za jedan procenat. Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa, ukupno 1,327 milijardi maraka, odnosno naplaćeno je za 110,6 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine. Po osnovu doprinosa za Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite u prvih šest mjeseci 2025. godine prikupljeno je za po devet procenata više”, istakli su iz Poreske uprave Republike Srpske.

Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od 553,2 miliona KM, što je za 7,6 miliona maraka više nego u prvoj polovini prošle godine.

“Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 238 miliona KM ili 30,7 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za 29,8 miliona KM. Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023, pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza”, piše u saopštenju PU Republike Srpske.

Poreski obveznici Federacije BiH su u periodu januar – jun 2025. godine uplatili 4,46 milijardi KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 522 miliona KM, ili za 13,27 odsto.

“Na dan 30.6.2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.030, a na dan 30.6.2024. godine broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH bio je 130.175”, navodi se u saopštenju Poreske uprave Federacije BiH.