Politika
BIH IZGUBILA 108,5 MILIONA EURA: Curi vrijeme do nove kazne
Evropska komisija obavijestila je Savjet ministara BiH da će sredstva koja su nam namijenjena u okviru Plana rasta za zapadni Balkan biti umanjena za deset odsto, odnosno za 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije Reformske agende.
To, međutim, nije konačan iznos koji bismo mogli izgubiti, jer curi vrijeme do nove potencijalne kazne, a rok je 30. septembar.
Odluka, koja stiže iz Brisela, znači da će BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda sada raspolagati sa 976,6 miliona evra, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi.
S obzirom na to da do samita u Skoplju 1. jula Evropska komisija nije dobila Reformsku agendu, Komisija navodi da nema drugog izbora osim da počne postepeno umanjenje sredstava.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos u pismu poziva vlasti BiH da bez odlaganja dostave konačnu verziju Reformske agende da bi Komisija, uz mišljenje država članica Evropske unije, mogla pristupiti njenom ocjenjivanju i eventualnom odobravanju. Ukoliko to ne bude učinjeno do 30. septembra ove godine, navodi se u pismu, Komisija će dodatno umanjiti sredstva za još deset odsto.
Novinar Dejan Šajinović kaže da je važno reći da EU neće uskratiti novac zapadnom Balkanu, ali zbog sve većih problema finansiranja svih potreba – kad je u pitanju Ukrajina, potom jačanje odbrambenog sektora, upravljanje granicama i priprema novog budžetskog okvira – novac će biti sve teže dobiti onim zemljama u procesu proširenja koje se zaista ne budu trudile da poštuju rokove i usvajaju reforme.
“Jednostavno, novca u EU će biti sve manje, dijelom i zbog novih carinskih ratova, reindustrijalizacije u Evropi i drugih globalnih izazova, i ako BiH ne bude ozbiljno počela da radi na ispunjavanju uslova, bez ikakve sumnje će ostati i bez ostatka sredstava predviđenih Planom rasta, a novac će biti usmjeren drugima. U to ne treba imati nikakve sumnje, ovo nije neki pokušaj da se BiH ‘preplaši’ pa da joj se ipak dodijeli novac i važno je da to ljudi znaju”, ističe Šajinović.
Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, podsjeća da bh. vlasti nisu dostavile usvojenu Reformsku agendu usaglašenu s komentarima Evropske komisije, a ako se ništa ne promijeni, nova smanjenja slijede na jesen.
“Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Brčko distrikta i Vijeća ministara – koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu. Prave žrtve su građani i privreda: ostali su bez reformi koje bi donijele konkretne koristi i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana”, kaže Ćerimagić za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, ova odluka dio je šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.
“Bez usvojene Reformske agende, BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta – projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog uticaja u regiji. Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga sve češće dolazi pitanje: šta EU danas zapravo može postići u BiH? Sve više odgovora glasi: premalo i presporo”, ističe Ćerimagić.
Kako dodaje, očekivanje EU je da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno – ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.
“Slične situacije viđene su i ranije. Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu dana sustigle ostale. Hoće li se isto desiti i sada – ostaje da se vidi”, kaže Ćerimagić.
Premijer FBiH Nermin Nikšić rekao je da Brisel više neće gledati kroz prste BiH, što se vidi po smanjenju sredstva namijenjenih BiH u okviru Plana rasta.
“Neshvatljivo je, mi smo bili kooperativan dio ekipe koja je trebala završiti taj posao i da dođemo do pristupa fondovima EU. Nažalost, neki ljudi koji odlučuju o tome opet su se poigrali, računajući da su nam do sada iz Brisela gledali kroz prste i da će opet to uraditi, iako smo imali jasne signale da to neće biti slučaj”, rekao je Nikšić.
Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.
Politika
NASTAVIO TAMO GDJE JE BAJDEN STAO! Tramp potpisao produžetak vanrednog stanja za Zapadni Balkan!
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je 22. juna potpisao produženje izvršne naredbe 13219, kojoj je proglašeno vanredno stanje u odnosu na situaciju na Zapadnom Balkanu.
Ova izvršna naredba je donesena još 2001. godine, a predsjednici SAD-a su je produžavali, bez obzira na stranku iz koje dolaze.
Od originalnog potpisa, ova izvršna naredba se proširivala nekoliko puta, a posljednji put je to uradio Džo Bajden 8. januara 2025. godine. Prema ovim naredbama, američka administracija zadržava pravo da sankcioniše pojedince na Zapadnom Balkanu zbog velikog broja razloga, uključujući korupciju, podrivanje države i rad protiv međunarodnih sporazuma.
Izvršne naredbe koje se odnose na Zapadni Balkan će, Trampovim potpisom, biti produžene za godinu dana, odnosno do juna 2027. godine.
Politika
KRAJ IGRE ZA “NOVU LJUBIJU”! Kako je Dodikov biznismen istjerao svoje i gurnuo rudnik u stečaj!
Gordan Pavlović, biznismen iz Foče, blizak Dodiku i njegovom SNSD-u, istjerao je svoje. Pokrenut je stečaj nad rudnikom „Nova Ljubija“. A stečaj u BiH je sinomim za propast.
Radnici na ulici, rasprodaja imovine, namirenje privatnih interesa. Međutim, pitanje je da li odluka o stečaju bila zakonita i da li se još nešto moglo učiniti da do toga ne dođe?
Era ulaganja i napretka, za kratko vrijeme postala je era neizvjesnosti i gubitka. Odlaskom Mitala iz BiH, fočanski biznismen Gordan Pavlović prošle godine je preko firme “H&P” preuzeo 92 posto udjela u Željezari Zenica i 51 posto Rudnika Ljubija od “ArcelorMittala”. Mital je otišao, ostala je nada.
Optimizam je dijelila i Suzana Gašić, bivši zamjenik direktora rudnika “Nova Ljubija”.
“Međutim, okolnosti su naložile drugačije i ustvari došli smo u situaciju zbog toga što je Zenica obustavila proizvodnju. Dobili smo obavještenje od Zenice da više nije potrebna naša ruda, da obustavimo isporuku, a samim tim i proizvodnju”, kaže Gašićeva.
OBEĆANJA PALA U VODU
Investicije, modernizacija poslovanja, radna mjesta – sva ta obećanja novih vlasnika pala su u vodu.
Epilog: pred sudovima u Zenici i Prijedoru pokrenuti su predstečajni i stečajni postupci.
U međuvremenu, vlast u FBiH donijela je Zakon o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica kako bi se spasilo što se spasiti da. Međutim, to nije uzeto u obzir prilikom odluke Okružnog privrednog suda u Prijedoru da pokrene stečaj nad rudnikom Nova Ljubija.
Uvažen je zahtjev SNSD-ovog tajkuna Gordana Pavlovića koji se požalio da “Nova željezara” Zenica nije šest mjeseci platila isporučenu rudu.
Pravni stručnjak, Prof. dr Milan Blagojević smatra da nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi za otvaranje stečajnog postupka.
“Zakon federalni o vanrednoj upravi nad Željezarom Zenica propisuje pravo da se vrše i tekuća plaćanja, jer kaže da Željezara Zenica od uvođenja vanredne uprave nastavlja poslovanje i u tom poslovanju može da vrši tekuća plaćanja, pogotovo kritičnim dobavljačima, a to je Rudnik u Novoj Ljubiji. I to je kako je rečeno na ročištu u sudu u Prijedoru iznos od 79 miliona KM”, pojašnjava Blagojević.
Doduše, gledano iz ugla Gordana Pavlovića, kaže Blagojević, njemu odgovara da ne prijavljuje to potraživanje, jer bi ga prijavio protiv sebe.
IGRA MOĆNIKA
Igra moćnika na djelu uz podršku vlasti. Spremnosti da se rudnik u Ljubiji održi u životu nije bilo. Čak štaviše stečaj je potpomognut, smatra Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u NS Republike Srpske. Podsjeća i da je Vlada napravila i pravni presedan kada je iz Fonda solidarnosti RS pokrila obaveze Pavgorda.
“Krajnje je neobično da imamo situaciju da “Nova Ljubija”, koja je na kraju 2025. godine imala kapitala 75 miliona KM, poslovala u plusu dva miliona KM, da ide u stečaj i da u toj situaciji Vlada RS, odnosno predsjednik SNSD-a odluči da Fond solidarnosti isplati obaveze Pavlovića, odnosno “Nove Ljubije” prema zaposlenima u iznosu od 6 miliona KM, a sa druge strane 75 miliona kapitala je u životu.
Dakle, ne postoje uslovi za stečaj”, objašnjava Kresojević.
KUPOVINA POSRNULIH PREDUZEĆA
Uža specijalnost Gordana Pavlovića je kupovina posrnulih preduzeća iz kojih se onda izvlači lična korist. Kako to polazi za rukom jednom čovjeku, znaće se kad prorade institucije, kaže Ognjrn Bodiroga, poslanik SDS-a u NS Republike Srpske.
“Onog trenutka kad se promijeni ovaj režim, kad dođu ljudi koji su spremni da ispitaju ovaj zakon, prije svega o porijeklu imovine, ljudi koji nemaju nikakve veze sa korupcijom i kriminalom, tek tada ćemo mi da vidimo ko su lokalni tajkuni i ko su ljudi koji sva preduzeća koja su pred stečajem, koja su u lošoj finansijskoj situaciji kupuju”, ističe Bodiroga.
U narednim mjesecima biće poznato da li postoji interes za reorganizaciju preduzeća ili će stečaj voditi ka potpunoj likvidaciji rudnika.
(BN) Foto: BN
Politika
PRIZNAO DA SU MU POKAZALI VRATA! Šmit otkrio ko mu je sugerisao da podnese ostavku i spakuje kofere!
Njemački diplomata Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i koji je ranije podnio ostavku na tu funkciju, rakao je da „svoj posao trenutno obavlja baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja”.
Šmit je je dao intervju austrijskom mediju „Di Prese“ u kojem je govorio o svojoj ostavci, dolasku novog visokog predstavnika, američkim interesima i drugim aktuelnim temama.
Šmit, iako je podnio ostavku, još ne zna kada će napustiti OHR niti kada se može očekivati da Savjet za primjenu mira (PIC) izabere novog visokog predstavnika.
– Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna – kazao je on.
Nije htio da komentariše kandidate za njegovu poziciju Antonija Zanardija Landija i Renea Trokaza, ali je prokomentarisao svoj odnos sa SAD.
– Mandat OHR-ova nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog… Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: „Hajde da probamo nešto novo“ – kazao je.
Na pitanje austrijskog novinara zašto je potreban neko novi u OHR-u, Šmit je odgovorio da je državna imovina glavni razlog.
– Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 odsto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija – kazao je.
Novinar ga je pitao: “Zar se nisu mogle pronaći izuzeci za infrastrukturne projekte”, a Šmidt ističe da je imao brojne prijedloge za realizaciju Južne interkonekcije u ustavnom okviru, ali da odluku nije htio samostalno donijeti.
– Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u BiH – rekao je Šmit.
Govoreći o eventualnom gašenju OHR-a, je rekao dao razumije da je prošlo 30 godina od uspostavljanja Dejtona, ali navodi da je činjenica i to da je funkcionalnost BiH trenutno vrlo niska.
Šmit je uvjeren da je tokom svog mandata pomogao BiH da funkcioniše, što je za njega potvrda potrebe za postojanjem OHR-a.
– Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u FBiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Šmidt sada ode – kazao je.
-
Politika2 dana ago“ZABORAVLJUJU ŠTA SU OSTAVILI IZA SEBE”! Drinić optužio SNSD za svjesno širenje netačnih informacija
-
Politika3 dana agoVIŠKOVIĆ NA DJELU! „Autoputevi RS“ se zadužuju po kamati od 7,8 odsto
-
Politika3 dana agoNOVI UDARAC ZA VUKANOVIĆA: Bivši poslanik njegove stranke političku budućnost nastavlja u SDS-u
-
Politika1 dan agoNOVI UDAR ZA VUKANOVIĆA: Bivši saradnik tvrdi da su ljudi u Listi za pravdu i red „potrošna roba“
-
Banjaluka2 dana agoPOVODOM VIDOVDANA! Danica Crnogorčević u Manastiru Gomionica
-
Banjaluka3 dana agoBANJALUKA DOBIJA NEŠTO ŠTO NEMA NIKO U BiH! Pogledajte šta se gradi u najvećem gradskom parku!
-
Društvo2 dana agoLOŠE VIJESTI ZA RADNIKE U NJEMAČKOJ! Vlasti spremaju novi zakon, u penziju će se ići znatno kasnije!
-
Hronika2 dana agoHOROR NA RADNOM MJESTU! Poštara izujedao pas, hitno prevezen u bolnicu
