Iako je Centralna izborna komisija BiH (CIK) na prethodnim izborima sprovela nekoliko pilot projekata u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predviđa samo optičko skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača.

To će biti jedine novine u slučaju da se u djelo sprovede nalog Kristijana Šmita, koji je nametnuo odluke o finansiranju tih projekata.

Sve ostalo, o čemu se posljednjih dana moglo čuti u javnosti, kao što je postavljanje kamera na svim biralištima itd…, neće biti obuhvaćeno, i na izborima 2026. godine jedine novine biće elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.

To će u praksi značiti da će prilikom dolaska na glasačko mjesto birač biti identifikovan elektronski, odnosno u uređaj će staviti svoju ličnu kartu i svoj identitet potvrditi otiskom prsta, a nakon glasanja, listić će umjesto u kutiju morati provući kroz skener koji će automatski registrovati kome je dat glas i da li je listić važeći ili nije.

“Procjenjuje se da bi postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera glasačkih listića, te sprovođenje svih drugih neophodnih aktivnosti koštalo okvirno oko 112.500.000 KM za izbore 2026. godine. Ove količine uključuju rezervne uređaje za nepredviđene slučajeve. Dodatno, procjena uključuje sve kapacitete koje CIK treba da izgradi, poput novih zapošljavanja, kupovine i pripreme uređaja i podrške potrebne za primjenu izborne tehnologije”, piše u Studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je izradio CIK.

Iz Studije se može zaključiti da će eventualno uvođenje novih izbornih tehnologija biti i veliki logistički izazov, pa tako, recimo, osim članova biračkog odbora, na dan izbora biće potrebno i 5.300 operatera koji će instalirati i deinstalirati opremu na početku i na kraju glasanja. Osim njih 5.300, biće neophodno obezbijediti i do pet odsto rezervnih operatera.

Osim toga, planiran je i angažman 650 tehničara, a svaki od njih bio bi zadužen za deset biračkih mjesta, a plan je i da se uspostavi “nacionalni pozivni centar za podršku”, koji bi služio kao podrška operaterima i tehničarima na terenu, a u njemu bi radilo 70 osoba, sedam supervizora i jedan koordinator.

Uz te logističke, neophodno bi bilo osigurati i skladište za skladištenje elektronske opreme i za te namjene potreban je prostor od oko 1.500 kvadrata, gdje je procjena da će se uskladištiti 600 standardnih paleta. Za “pripremnu površinu” trebaće hiljadu kvadrata prostora, gdje bi radilo oko 90 operatera na vrhuncu rada, a uz sve to neophodna je i administrativna površina koja bi se prostirala na 200 metara kvadratnih.

Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije, nedavno je rekla da će se već ove sedmice početi raditi na operativnom planu, te da su već tražili da ministarstva i agencije pošalju svoje predstavnike kako bi pomogli CIK-u.

“Do sada smo dobili predstavnike IDDEEA, Ministarstva transporta i komunikacija, Agencije za javne nabavke, Agencije za zaštitu ličnih podataka. Još uvijek čekamo da nam Ministarstvo finansija i Ministarstvo bezbjednosti dostave svoje predstavnike. Za sada je ovo dovoljno da već naredne sedmice počnemo praviti operativni plan”, rekla je prošle sedmice Hadžiabdićeva, a prenijeli su mediji u Federaciji BiH.

Podsjećanja radi, Šmit je nedavno nametnuo odluku koja podrazumijeva da se obezbijedi novac za potrebe uvođenja novih tehnologija, i to onoliko koliko CIK bude tražio. Procedura, po Šmitovim nametnutim odlukama, podrazumijeva da CIK uputi zahtjev Ministarstvu finansija i trezora, koje će biti u obavezi da ga odobri u roku od sedam dana, a nakon toga dostavi sredstva na račun CIK-a. U slučaju da ministar, u ovom slučaju Srđan Amidžić, ne postupi po tom zahtjevu, njegov zamjenik Mehmed Hasanović biće u obavezi da to uradi.

Nakon operativnog plana CIK-a, treba očekivati da se u skorije vrijeme raspiše tender za nabavku opreme, koji će biti međunarodni i koji može trajati nekoliko mjeseci.

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces komentarisao je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je rekao da BiH trebaju transparentni i pravedni izbori, te da ima jako puno pristupa za to.

“Da li je trebalo izdvojiti 100 miliona za opremu, zašto je nema negdje drugo, da li toliko vrijedi, neka to rade eksperti, mi nećemo ulaziti u to. Mi ćemo dati svoje predstavnike ispred HDZ-a, kako bismo osigurali da ne bude zloupotreba. Mi ćemo podržati sve elemente koji će osigurati čistoću na izborima. Za nas je, što se tiče Izbornog zakona, broj jedan ono što smo predlagali i to ćemo staviti na glasanje kada dobijemo adekvatnu većinu”, naglasio je Čović.

Potrebno za nove tehnologije na izborima
– 112,5 miliona KM

– 6.000 skenera

– 6.000 uređaja za identifikaciju birača

– 5.300 operatera

– 650 tehničara

– Više od 70 ljudi u “nacionalnom centru”

– Prostor od 1.500 kvadrata