Connect with us

Zanimljivosti

SVIJET NA IVICI ZDRAVSTVENE KATASTROFE! Bakterije otporne na lijekove prijete smrću miliona

Otpornost mikroba na lekove, odnosno bakterijska rezistentnost na antibiotike mogla bi da izazove smrt miliona ljudi širom sveta i da globalnoj ekonomiji nanese godišnje gubitke od gotovo dva biliona dolara do 2050. godine, pokazuje nova studija koju je finansirala britanska vlada.

U istraživanju koje je sproveo Centar za globalni razvoj upozorava se da bi rastuća otpornost bakterija na antibiotike mogla uzrokovati godišnje gubitke u svetskom BDP-u od 1,7 biliona dolara, a najpogođenije bi bile ekonomije SAD, Velike Britanije, EU i Kine, navodi danas britanski Gardijan.

Autori studije navode da bi, prema najpesimističnijem scenariju, Kina mogla izgubiti do 722 milijarde dolara godišnje, SAD oko 296 milijardi, EU 187 milijardi, Japan 65,7 milijardi, a Velika Britanija 58,6 milijardi dolara.

Iako, kako napominje Gardijan, tema otpornosti mikroba ne dominira političkim agendama, broj preminulih od infekcija otpornih na antibiotike mogao bi porasti za 60 odsto do sredine veka, navodi Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME).

Neophodno razvijanje novih antibiotika

Samo u SAD bi godišnje moglo umirati 1,34 miliona ljudi, a u Velikoj Britaniji oko 184.000. Troškovi lečenja otpornih infekcija gotovo su duplo veći od standardnih, jer zahtevaju duži boravak u bolnici, skuplje lekove i složeniju terapiju, a ukupni globalni zdravstveni troškovi zbog otpornosti mikroba na lekove mogli bi dostići 176 milijardi dolara godišnje.

Uprkos ozbiljnosti problema, Gardijan ističe da vlade širom sveta smanjuju pomoć namenjenu borbi protiv rezistentnosti. Smanjenje pomoći moglo bi dovesti do najgoreg mogućeg scenarija rasta otpornosti, upozorio je Entoni Mekdonel, vodeći autor studije, dodajući da i zemlje koje otpornost mikroba drže pod kontrolom ne mogu da priušte da ostanu pasivne.

Profesor Mohsen Nagavi iz IHME upozorio je da se pristup lekovima koje danas imamo može urušiti ako se odmah ne reaguje, dodajući da je neophodno razvijati nove antibiotike i obezbediti da javnost shvati da antibiotici ne deluju protiv virusa.

Zanimljivosti

DABROVI POSTALI HEROJI U LONDONU: Njihove brane zaustavile poplave

Kolonija dabrova, koja je prije tri godine vraćena u svoje prirodno stanište u zapadnom Londonu, pomogla je da se spriječe poplave kod željezničke stanice Grinford, jer su ove životinje izgradnjom brana usporile protok vode i smanjile opterećenje odvodnog sistema, saopštili su danas učesnici projekta njihove reintrodukcije.

Kako navode učesnici projekta, od dolaska dabrova stanica Grinford više ne plavi nakon obilnih padavina, prenosi BBC.

U okviru projekta istaknuto je i da kolonija uspješno napreduje, te da su ove godine rođena najmanje dva mladunca.

Veterinar i stručnjak za zaštitu prirode Šon Mekormak rekao je da je ranije riječna voda za svega nekoliko minuta stizala do Grinforda, dok sada prolazi kroz niz dabrovih brana i složen sistem močvara.

“Oni usporavaju protok vode tokom obilnih padavina. Istovremeno omogućavaju da se voda upije u zemljište, koje je sada znatno vlažnije i oko samog vodotoka, dok močvarna staništa koja stvaraju zadržavaju vodu mnogo duže”, rekao je Mekormak.

On je naveo da je sada potrebno više sati da voda prođe kroz svaku branu, dodajući da je sistem dao rezultate.

“Već tokom druge zime od njihovog dolaska nije bilo poplava nizvodno, a ni tokom treće zime, koja je upravo završena, nije zabilježeno plavljenje u području koje je bilo posebno ugroženo”, rekao je Mekormak.

Mladunci, koji su rođeni prošle sedmice, u večernjim časovima izlaze iz jazbine, pa se stanovnici Paradajs Fildsa okupljaju kako bi ih fotografisali i snimali.

“Iako sam naučnik, prizor je dirnuo i mene. Izuzetno su umiljati. Prvi mladunac pojavio se prošle sedmice, a majka ga je nježno gurkala i potapala u vodu, jer su mladunci u početku veoma paperjasti i lako plutaju. Bilo je fascinantno posmatrati tu interakciju”, rekao je Mekormak.

Ekolog projekta Nađa Miročničenko izjavila je da je biodiverzitet oko potoka značajno povećan, prenosi Tanjug.

“Zabilježili smo nagli porast broja beskičmenjaka, dolazak većeg broja ptica, kao i najmanje dvije nove vrste slijepih miševa. Zadovoljstvo je posmatrati kako se zapušteno područje, koje je bilo obraslo i potisnuto vegetacijom, postepeno obnavlja i postaje znatno bogatije biljnim i životinjskim vrstama”, rekla je Miročničenko.

Dabrovi tokom jakih kiša usporavaju protok vode izgradnjom brana i stvaranjem močvarnih područja koja zadržavaju vodu, čime se smanjuje pritisak na odvodni sistem nizvodno.

Dabrovi, poznati kao prirodni graditelji, istrijebljeni su u Velikoj Britaniji prije više vijekova zbog krzna, mesa i mirisnih žlijezda, a u Iling su vraćeni 2023. godine, nakon čega su počeli da mijenjaju izgled tog područja.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

VRUĆINE NOSE SKRIVENI RIZIK: Određeni lijekovi mogu izazvati ozbiljne probleme

Toplotni talas koji je ove sedmice zahvatio Evropu predstavlja rizik za sve, ali su neke grupe posebno ugrožene.

Osim djece i starijih osoba, na pojačanom su udaru i ljudi koji uzimaju određene lijekove, a da toga često nisu ni svjesni.

Koji lijekovi povećavaju rizik?

Određeni lijekovi mogu uticati na sposobnost tijela da se hladi ili zadržava tekućinu.

U smjernicama se navodi da posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje uzimaju lijekove za hronična stanja, ali i za probleme sa mentalnim zdravljem.

Osim djece i starijih osoba, na pojačanom su udaru i ljudi koji uzimaju određene lijekove. Foto Christina Victoria Craft/Unsplash

Lijekovi za hronična stanja, kao što su diuretici i beta-blokatori, ali i oni za liječenje mentalnih poteškoća poput antipsihotika i uobičajenih antidepresiva, mogu narušiti sposobnost tijela da se hladi ili zadržava tekućinu, upozoravaju ljekari.

Prema njihovim riječima, zbog toga osobe koje ih uzimaju postaju podložnije komplikacijama uzrokovanim vrućinom.

Važno je razumjeti kako lijekovi utiču na reakciju tijela na vrućinu te se u slučaju nedoumica savjetovati s ljekarom ili farmaceutom.

Pogoršanje postojećih bolesti

Visoke temperature mogu pogoršati i postojeća zdravstvena stanja.

Osobe s kardiovaskularnim, respiratornim ili bubrežnim bolestima mogu doživjeti pogoršanje tokom toplotnog talasa.

To se događa jer pokušaj tijela da se rashladi stvara dodatno opterećenje na organe koji su već pod pritiskom.

Na primjer, osobe sa srčanim bolestima mogu teže održavati potreban protok krvi, što može dovesti do bolova u grudima ili čak zatajenja srca.

Neophodna hidratacija

Slično tome, osobe sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) ili astmom mogu imati poteškoća sa disanjem jer kombinacija vrućeg vazduha, zagađenja i dehidracije upaljuje dišne putove i smanjuje unos kiseonika.

Osobe sa bubrežnom bolešću ili dijabetesom takođe trebaju obezbijediti stalnu hidrataciju, prenosi Index.

Kod njih postoji povećan rizik od akutnog oštećenja bubrega kada su dehidrirani jer bubrezi teže održavaju ravnotežu tekućine u tijelu.

Zbog svega ovog, ljekari naglašavaju da građani moraju biti svjesni kako njihova postojeća zdravstvena stanja i lijekovi koje uzimaju mogu uticati na njih tokom vrućeg vremena.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

ČUDO U DUBOKOM SVEMIRU! Pronađena planeta iz bajke, ali iza njene ljepote krije se bizaran fenomen!

Astronomi predvođeni stručnjacima sa Sjeverozapadnog univerziteta otkrili su da čuvenu “ružičastu planetu” okružuje slano nebo, piše EurekAlert.

Više od jedne decenije, ovaj svijet prekriven ružičastom izmaglicom zbunjivao je astronome. Kao jedan od najhladnijih poznatih tijela planetarne mase koji su ikada direktno snimljeni, ovaj neuhvatljivi objekat je previše mračan da bi astronomi mogli da analiziraju njegovu svjetlost sa Zemlje.

Međutim, nova posmatranja sa Svemirskog teleskopa Džejms Veb otkrivaju atmosferu ispunjenu egzotičnom hemijom i slane oblake kakvi ranije nisu viđeni.

Ova posmatranja pružaju neke od prvih direktnih dokaza za postojanje slanih oblaka u atmosferi hladnog objekta, što je fenomen o kojem su naučnici teoretisali prije više od 15 godina. Otkriće takođe predstavlja važan korak ka proučavanju sve hladnijih objekata, koji su suviše prigušeni za ispitivanje zemaljskim teleskopima.

Studija je objavljena u Astronomical Journal.

“Ružičasta planeta je najhladniji saputnik neke zvijezde koji je otkriven pomoću instrumenata na Zemlji”, rekao je Aniša Baburadž, koji je vodio studiju.

“Mnogi timovi širom svijeta vršili su dodatna posmatranja kako bi proučili njenu svjetlost, ali ona je bila previše slaba za zemaljske instrumente. To ju je učinilo savršenom metom za JWST. Kada smo konačno dobili njen spektar, odmah je izgledao zanimljivo. Ali čim smo počeli dublje da analiziramo podatke, shvatili smo da to nije nalik ničemu što smo ranije ispitivali”, kaže on.

Baburadž, stručnjak za egzoplanete, nalazi se na postdoktorskim studijama u Centru za interdisciplinarno istraživanje u astrofizici (CIERA) Sjeverozapadnog univerziteta. Ovaj rad je sproveden u saradnji sa naučnicima sa Instituta za svemirske teleskope (STScI), uključujući Maršala Perina, koji je osmislio program posmatranja za ovaj objekat. Perin je član naučnog tima teleskopa JWST, koji je doprinio dizajnu teleskopa i odgovoran je za njegove svakodnevne operacije.

Ružičasta planeta (nazvana GJ504b) otkrivena je 2013. i kruži oko zvijezde slične Suncu koja se nalazi na 57 svjetlosnih godina od Zemlje.

Uprkos njenom nadimku, astronomi nisu sigurni da li je to uopšte planeta. Sa masom koja je oko 25 puta veća od Jupiterove, GJ504b se nalazi blizu nejasne granice između planeta džinova i smeđih patuljaka. Zbog toga je astronomi nazivaju „saputnikom planetarne mase“, što znači da je to objekat veličine planete koji kruži oko zvijezde.

Dodatno komplikujući misteriju, ponovljeni pokušaji da se ona prouči zemaljskim teleskopima bili su neuspješni. Dok je većina direktno snimljenih egzoplaneta na temperaturi od oko 540 do 1.100 stepeni Celzijusa, GJ504b ima svega 290 stepeni, što je otprilike temperatura pećnice za pečenje hljeba.

Starost pratioca je zaslužna za njegovu nisku temperaturu, objasnio je Baburadž. Iako se rađaju usijane, džinovske planete se hlade kako stare. Nova studija procjenjuje da je GJ504b stara između 2,5 i 4 milijarde godina.

Koristeći teleskop Džejms Veb, Baburadž i njegov tim snimili su slabu svjetlost objekta GJ504b. Zatim su primijenili napredne tehnike obrade podataka kako bi uklonili odsjaj njene mnogo sjajnije matične zvijezde.

Ova kombinacija je konačno otkrila spektar pratioca – grafikon koji razlaže svjetlost na sastavne boje. Svaka boja predstavlja različit element. Analizom spektra nekog objekta, naučnici mogu otkriti prisustvo specifičnih elemenata i molekula.

“U prošlosti su drugi astronomi posmatrali ovog pratioca po cijelu noć nekim od najvećih teleskopa na svijetu kako bi dobili spektar”, rekao je Baburadž.

I nisu uspjeli da vide objekat. Sa teleskopom JWST, naše cijelo posmatranje trajalo je oko dva sata i bili smo uspješni, dodao je on.

Podaci su otkrili bogatu mješavinu hemikalija, uključujući vodenu paru, metan, ugljen-dioksid, amonijak i druge molekule. Kako bi rekonstruisali izgled pratioca, istraživači su unijeli ove podatke u astrofizički model. Ali nešto se nije uklapalo. Simulisana atmosfera pratioca odgovarala je posmatranjima samo ako je sadržala neobične, fizički nevjerovatne karakteristike. Kada su istraživači u model dodali oblake, neobične karakteristike su nestale. Slani oblaci su vjerovatno zaklanjali dublje slojeve atmosfere, oblikujući svjetlost koja je stizala do teleskopa.

“Pokrenuli smo simulacije sa oblacima i rezultati su se poklopili sa onim što znamo o hladnim planetama”, rekao je Baburadž.

Dodaje da su isprobali tri različite vrste oblaka, a slani oblaci su se najbolje uklopili.

“Kada smo uzeli u obzir slane oblake, to je prigušilo tragove molekula skrivenih dublje u atmosferi pratioca. Tada su rezultati postali fizički mogući”, kaže on.

Spektar je takođe ukazao na to da je GJ504b neobično bogata teškim elementima, odnosno metalima. Međutim, misterija o nastanku ovog objekta i dalje traje, jer trenutni podaci sugerišu da je mogao nastati ili kao planeta ili kao mala zvijezda.

Baburadž kaže da bi tehnike korišćene u studiji mogle pomoći u rješavanju drugih misterija oko hladnih i tamnih planeta. Jupiter, na primjer, ima oblake sačinjene od amonijačnog leda. Iako su te vrste oblaka i dalje van domašaja trenutnih posmatranja, detekcija slanih oblaka na GJ504b ukazuje na to da su astronomi sve bliže.

“Ovo je prvi put da smo otkrili da su slani oblaci ključni za objašnjenje spektra nekog objekta”, rekao je Baburadž.

“To je dobar podsjetnik da u našim modelima moramo voditi računa o oblacima”, zaključio je on.

(Telegraf/EurekAlert)

Nastavi čitati

Aktuelno