Connect with us

Politika

PLATA IDE, A NI “DOBAR DAN” NE KAŽU! Poslanici koji tri godine nisu diskutovali, A ZARAĐUJU KAO DIREKTORI

Ne dolaze na zasjedanja, a i ako dođu, napuštaju ih kada im se prohtije. Za riječ se ne javljaju, kao da nisu tu. Ili se satima svađaju. Niko ih zbog toga ne može kazniti. I svaki mjesec zarađuju nekoliko prosječnih plata.

Tako, ukratko, izgleda bavljenje politikom u BiH, gdje narodni tribuni, na svim nivoima vlasti, nikom ne polažu račune, jer za njih disciplinski postupak ne postoji, baš kao ni lakša i teža povreda radnih dužnosti.

Bilo da je riječ o poslanicima u entitetskim parlamentima, ili na nivou BiH, situacija je, manje-više, identična – riječ je o jedinom poslu u BiH gdje kazne za nerad ne postoje.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da radnik koji se pojavi na radnom mjestu, a nije zadovoljio ukuse poslodavca ili nije ostvario ono što je poslodavac zamislio, trpi sankcije i ima određene probleme.

“A da ne govorimo da se uopšte ne pojavljuje ili da je njegova učinkovitost na poslu ravna nuli. Prema tome, ovo što se dešava u parlamentarnom životu BiH je presedan i za to sve, osim političara, najveću krivicu snose građani koji ih biraju, odnosno koji biraju osobe koje zastupaju lične interese, a ne interese građana”, kaže Šatorović za “Nezavisne novine”.

Politički analitičar Vehid Šehić kaže da je kod nas politika najunosnije zanimanje u materijalnom smislu, te imamo veliki broj političkih stranaka, a vrlo često ljudi idu na liste iz materijalnih razloga.

“Da biste bili poslanik, ne traži vam se nikakva kvalifikacija, nikakvo znanje, makar predznanje. To može biti svako i to je problem parlamentarnog života”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Ima i onih, kaže, koji pošteno rade svoj posao, ali i onih koje ne interesuje ništa osim bankovnog računa, odnosno koliko će zaraditi za četiri godine.

“Mnogi kad sjednu u fotelju ne gledaju šta će uraditi za opšte dobro, nego koliko će im ona donijeti novaca za četiri godine. To nisu mala sredstva. Naš politički život je dozvolio da se svako može baviti politikom. Mnogi se i ne jave za riječ, a mnogi bolje i da ne govore”, naglasio je Šehić.

Ali, šta je rješenje?

“Možda bi trebalo nešto mijenjati, tražiti odgovornost, ali to mora negdje pisati, to može u Poslovniku o radu. Onemogućiti dobijanje bilo kakve naknade ukoliko neredovno prisustvuju sjednicama, ukoliko su neaktivni na sjednicama. Mi smo bili svjedoci da Dom naroda parlamenta BiH skoro godinu nije radio, a svi su redovno, svakog mjeseca, dobijali nemoralno visoke plate za bh. uslove”, poručuje Šehić.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je bolje da pojedini političari ćute, nego da išta pričaju, jer kada progovore, to nije njihova, nego naša sramota što smo ih birali.

“Ne postoji ni zakonska regulativa, niti pravilnici koji će regulisati to da li će neko da ćuti ili da se javlja. To je jednostavno pokazatelj da mi još uvijek nismo sazreli u demokratskom smislu da biramo pojedince, kapacitete, ljudske resurse, nego biramo po liniji stranke. Tako da mislim da je to pokazatelj naše političke i demokratske nezrelosti kao naroda”, naglasio je Vasić.

On uvjerava da se u narednim godinama ništa pozitivno neće desiti, nego može biti samo gore.

“Samo gori kadrovi mogu da se iznjedre. Mogu u parlamentu da sjede četiri godine a da nemaju nikakvu repliku, javljanje, niko ih za to neće kazniti. Generalan problem je to što mi kratko pamtimo i opet ćemo da nagradimo te iste”, poručio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Dakle, situacija je, moglo bi se reći, gotovo identična u svim parlamentima, a kako to izgleda u praksi, pokazuje primjer iz najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Srpskoj.

Naime, prema podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni iz Narodne skupštine Republike Srpske, od novembra 2022. godine pa zaključno sa 30. junom 2025. godine, pet narodnih poslanika nijednom se nije javilo za diskusiju na sjednicama, iako ih je u pomenutom periodu održano čak 36 – 14 redovnih i 22 posebne sjednice.

Među njima su tri poslanika SNSD-a, Radojica Vidović, Nina Bukejlović i Milan Dakić. Preostalih dvoje poslanika koji su se pokazali i više nego dobri u ćutanju su Nikolina Šljivić i Predrag Nešić, koji predstavljaju DNS. A i zašto bi: govorili ili ne, plata im ide redovno, i to ona od po nekoliko hiljada maraka svakog mjeseca.

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno