Connect with us

Politika

DODIK: “ŠMIT ZA NAS NE POSTOJI!” Predsjednik Srpske poručio da OHR treba UKINUTI, a da je EU skup zavarenih interesa!

Brojna su pitanja u vezi sa situacijom na političkoj sceni i trenutnim položajem Republike Srpske. Polemiše se o izmještanju OHR-a u Ženevu, kao i o Šmitovom odlasku. Na pragu su nam i opšti izbori za koje još uvijek ne znamo na koji način će biti realizovani.

O ovim, ali i drugim aktuelnim pitanjima u intervjuu za Banjaluka.net govorio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Na ekonomskom i finansijskom planu Republika Srpska danas dobro stoji, dok se na političkom naša uloga ojačava. Mi danas imamo disperziju našeg prisustva i činimo sve da uspostavimo dobre odnose s američkom, Trampovom administracijom, kao što to čine i svi u svijetu. Tu ima pomaka, ali ne onom brzinom kojom neko smatra da treba. Ipak, zadovoljan sam činjenicom da je nekoliko globalnih poteza te administracije nama bitno olakšalo poziciju. Tramp je nekoliko puta rekao da odustaje od toga da Amerika gradi druge države i da se miješa u unutrašnje stvari i mi to osjetimo”, poručio je Dodik za Banjaluka.net.

Dodik je naglasio da je Republika Srpska od formiranja pa sve do danas, za sve godine postojanja izložena mnogim protiscima, koji su isključivo bili motivisani činjenicom da ona treba da se ukine, a ukoliko to nije moguće, bar da se obesmisli, da uopšte postoji.

“To su naši neprijatelji iz međunarodnog faktora uporno činili njihovim koncepcijama uređenja država i stvaranja nacija i naroda. To se poklopilo sa muslimanskim interesima u BiH, koji nikako ne mogu da prihvate da Republika Srpska postoji i trenutno je trpe samo iz uvjerenja da će ona jednog dana sama da nestane”, dodaje Dodik.

Dodik naglašava da je Republika Srpska pokazala da ima namjeru da opstane i ojača, a da su svi ti izazovi bili prilika da se dokaže njena upornost za političkim i teritorijalnim životom.

“Republika Srpska je sve ovo vrijeme preživjela opstruisana, sankcionisana i blokirana. Danas nešto lakše živi isključivo dolaskom Trampa, koji je rekao da se njegova administracija neće baviti neuspjelim projektima, a mi mislimo da je BiH izvan Dejtona neuspjela zemlja. Dejton je dao šansu da se napravi nešto održivo u BiH, što su rušili ovi rušitelji dejtona u okviru bošnjačkih političkih strukura. Oni su na sva zvona govorili o Dejtonu, a rušili ga svaki dan, podržani uravo od mnogih evropskih glavnih gradova, briselske administracije i prethodnih američkih administracija, koji su bezočno pokušavali da skrate život Republici Srpskoj”, kazao je Dodik.

To je bilo najvidljivije prošle godine, tvrdi Dodik, kada su na finansijskim tržištima onemogućili bilo kakvu saradnju vladinih institucija i banaka, ne samo eksterno, nego i interno u okviru Republike Srpske i BiH.

“Nisu uspjeli da nam to sve nametnu i danas Republika Srpska živi svoj stabilan politički, ekonomski, finansijski i fiskalni život. Od šest nezaposlenih u BiH, pet je iz FBiH, a jedan iz Republike Srpske, a pravi se zbir da bi se sakrili problemi FBiH. Imali smo rast domaćeg proizvoda, investicija, strukturu jačanje privrede realnog sektora i danas realni sektor kreira 60 odsto domaćeg proizvoda”, istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da Republika Srpska od početka poštuje Dejtonski mirovni sporazum i ono što u njemu piše i jasno čita i njegove i odredbe Ustava BiH, ali da su događala razna podmetanja, gdje su muslimani u Sarajevu koncipirali svoje zahtjeve, da bi oni potom dolazili i iz EU ili brojnih glavnih gradova evropskih zemalja.

Komentarišući mogući odlazak Kristijana Šmita iz BiH, Dodik poručuje da BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom.

“Ne bavim se Šmitom. BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom. Shodno toj logici i tome slijedu mi se ne bavimo njim. Može da ode na mjesec, može da igra šah, može da radi šta god hoće, može da pjeva, on za nas nije visoki predstavnik. Dakle, te posljedice koje će on ostaviti moraju da se saniraju, ali to je stvar politike. To ćemo ispostaviti na stolove onog trenutka kad za to dođe vrijeme. Gdje će on završiti ne zanima me, što se mene tiče on nije ni došao u BiH”, ističe Dodik.

Dodik dodaje da OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, te da je za Republiku Srpsku nepovoljno bilo kakvo izmještanje OHR-a iz Sarajeva u Ženevu.

“Potpuno je nepovoljno bilo kakvo izmještanje, mi ćemo se tome suprotstaviti, nama OHR ne treba. Ako je Trampova politika dosljedna, onda Amerika neće podržati takvo rješenje, a to bi već bilo dovoljno. OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, a ne davati mu neki produženi život u kojem će se on pojavljivati kao nakaza koja bi ovdje stalno pominjala da može biti gore. Dakle, to nama ne treba”, ističe Dodik i dodaje:

“Sjećam se vremena kada su govorili da kada dobijemo status kandidata da će prestati potreba za visokim predstavnikom i kancelarijom OHR-a, da je to nespojivo sa evropskim putem. Sad vidimo da ambasador EU u Sarajevu podržava neimenovanog visokog predstavnika računajući da ide u penziju, ali to je sramotna mrlja u njegovoj karijeri, da jedan Evropljanin može da podrži nametanje stranca koji nije izabran. Ne bi trebalo da podrži nametanje stranaca, bez obzira na to ko su, mogu biti neka posmatranja, neka opservacija, ali da on nameće neke odluke, to ne postoji, to nije Evropska unija”, naglašava Dodik.

Upitan da prokomentariše budućnost nametnutih odluka Kristijana Šmita u slučaju njegovog odlaska iz BiH, Dodik kaže:

“To se mora poništiti i naš zahtjev će biti da se to poništi, svaki dalji razgovor o bilo čemu mora biti poništenje tih odluka. Kako? Ima načina. Parlamet poništi. Kaže ne važi, doviđenja, prijatno. Nećete? Nećemo ni mi da živimo u takvim okolnostima. Mi nemamo problem sa Ustavnom BiH, imamo problem sa nakaradnom BiH, a nakaradna je čim ima Šmita”, poručuje Dodik.

Dodik dodaje da je Evropska unija danas skup “zavađenih” zemalja i vlada na evropskom tlu, te da je upitno da li uopšte treba da se ostane na tom putu.

“Ne može laž da bude politika, kad političari nastoje da laž bude politika to znači da je kraj blizu, a to rade Soreka i ti koji su nastojali da misle da smo mi ovdje manje vrijedni, da mi ništa ne znamo. Gdje im je sloboda kretenja po Evropi? Sve manje ima slobode kretanja. Kakva vam je to sloboda kretanja da nam uvedete da svaki put kad ulazimo u EU da nam naplatite 20 evra? Ja predlažem da to bude recipročno, pa da svima iz EU u BiH naplaćujemo 20 evra. To je moja odluka i ja ću to tražiti, evo sad tražim od organa BiH da donesu recipročnu mjeru”, zaključuje Dodik.

Politika

SNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci

U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Potpredsjednik PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno. Veliki odziv građana i stalni rast na ovom prostoru potvrđuju da ćemo u oktobru ostvariti rezultat koji će nas pozicionirati kao dominantnu političku snagu”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ TRAŽI REFORMU OSNOVNOG OBRAZOVANJA: „Otadžbina“ i „Domaćinstvo“ među novim izbornim predmetima

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je inicijativu za reformu osnovnog obrazovanja, koja bi, između ostalog, podrazumijevala opisno ocjenjivanje u prva tri razreda, ranije usmjeravanje učenika prema prirodnim i društvenim naukama, veći broj izbornih predmeta, ali i sedmicu odmora nakon dva mjeseca nastave.

Stanivuković je rekao da je o reformi obrazovanja razgovarao sa udruženjima koja se bave ovom oblasti, te da Grad pokreće inicijativu za izmjene u organizaciji osnovnog obrazovanja.

Jedan od prijedloga je da se u prvoj trijadi, odnosno prva tri razreda osnovne škole, uvede opisno ocjenjivanje.

„Da opisno ocjenjivanje bude u prvoj trijadi osnovnog obrazovanja. Prva tri razreda da imaju opisno ocjenjivanje, da se djeca ne takmiče oko ocjena već od drugog razreda. Djeca umno i mentalno u drugom razredu ne treba da idu u taj način razmišljanja. To su rekli struka i mnoga istraživanja“, rekao je Stanivuković.

Prema njegovom prijedlogu, druga tri razreda osnovne škole bila bi organizovana uz sve predmete, dok bi se u posljednja tri razreda učenici usmjeravali prema prirodnim i društvenim naukama.

„Već ide usmjerenje u osnovnoj školi. Već nakon šestog razreda se vidi koje je dijete za šta“, rekao je Stanivuković.

Gradonačelnik je najavio i inicijativu za uvođenje većeg broja izbornih predmeta u osnovne škole. Među njima bi, kako je naveo, bili predmeti Otadžina i Domaćinstvo, ali i drugi izborni sadržaji.

Jedan od prijedloga odnosi se i na školski kalendar, odnosno uvođenje sedmice odmora nakon dva mjeseca nastave.

„Ne može dijete da pažnjom i fokusom izdrži toliko koliko su sada u školi. Djeca su već u decembru nefokusirana“, poručio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno