Connect with us

Politika

DODIK: “ŠMIT ZA NAS NE POSTOJI!” Predsjednik Srpske poručio da OHR treba UKINUTI, a da je EU skup zavarenih interesa!

Brojna su pitanja u vezi sa situacijom na političkoj sceni i trenutnim položajem Republike Srpske. Polemiše se o izmještanju OHR-a u Ženevu, kao i o Šmitovom odlasku. Na pragu su nam i opšti izbori za koje još uvijek ne znamo na koji način će biti realizovani.

O ovim, ali i drugim aktuelnim pitanjima u intervjuu za Banjaluka.net govorio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Na ekonomskom i finansijskom planu Republika Srpska danas dobro stoji, dok se na političkom naša uloga ojačava. Mi danas imamo disperziju našeg prisustva i činimo sve da uspostavimo dobre odnose s američkom, Trampovom administracijom, kao što to čine i svi u svijetu. Tu ima pomaka, ali ne onom brzinom kojom neko smatra da treba. Ipak, zadovoljan sam činjenicom da je nekoliko globalnih poteza te administracije nama bitno olakšalo poziciju. Tramp je nekoliko puta rekao da odustaje od toga da Amerika gradi druge države i da se miješa u unutrašnje stvari i mi to osjetimo”, poručio je Dodik za Banjaluka.net.

Dodik je naglasio da je Republika Srpska od formiranja pa sve do danas, za sve godine postojanja izložena mnogim protiscima, koji su isključivo bili motivisani činjenicom da ona treba da se ukine, a ukoliko to nije moguće, bar da se obesmisli, da uopšte postoji.

“To su naši neprijatelji iz međunarodnog faktora uporno činili njihovim koncepcijama uređenja država i stvaranja nacija i naroda. To se poklopilo sa muslimanskim interesima u BiH, koji nikako ne mogu da prihvate da Republika Srpska postoji i trenutno je trpe samo iz uvjerenja da će ona jednog dana sama da nestane”, dodaje Dodik.

Dodik naglašava da je Republika Srpska pokazala da ima namjeru da opstane i ojača, a da su svi ti izazovi bili prilika da se dokaže njena upornost za političkim i teritorijalnim životom.

“Republika Srpska je sve ovo vrijeme preživjela opstruisana, sankcionisana i blokirana. Danas nešto lakše živi isključivo dolaskom Trampa, koji je rekao da se njegova administracija neće baviti neuspjelim projektima, a mi mislimo da je BiH izvan Dejtona neuspjela zemlja. Dejton je dao šansu da se napravi nešto održivo u BiH, što su rušili ovi rušitelji dejtona u okviru bošnjačkih političkih strukura. Oni su na sva zvona govorili o Dejtonu, a rušili ga svaki dan, podržani uravo od mnogih evropskih glavnih gradova, briselske administracije i prethodnih američkih administracija, koji su bezočno pokušavali da skrate život Republici Srpskoj”, kazao je Dodik.

To je bilo najvidljivije prošle godine, tvrdi Dodik, kada su na finansijskim tržištima onemogućili bilo kakvu saradnju vladinih institucija i banaka, ne samo eksterno, nego i interno u okviru Republike Srpske i BiH.

“Nisu uspjeli da nam to sve nametnu i danas Republika Srpska živi svoj stabilan politički, ekonomski, finansijski i fiskalni život. Od šest nezaposlenih u BiH, pet je iz FBiH, a jedan iz Republike Srpske, a pravi se zbir da bi se sakrili problemi FBiH. Imali smo rast domaćeg proizvoda, investicija, strukturu jačanje privrede realnog sektora i danas realni sektor kreira 60 odsto domaćeg proizvoda”, istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da Republika Srpska od početka poštuje Dejtonski mirovni sporazum i ono što u njemu piše i jasno čita i njegove i odredbe Ustava BiH, ali da su događala razna podmetanja, gdje su muslimani u Sarajevu koncipirali svoje zahtjeve, da bi oni potom dolazili i iz EU ili brojnih glavnih gradova evropskih zemalja.

Komentarišući mogući odlazak Kristijana Šmita iz BiH, Dodik poručuje da BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom.

“Ne bavim se Šmitom. BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom. Shodno toj logici i tome slijedu mi se ne bavimo njim. Može da ode na mjesec, može da igra šah, može da radi šta god hoće, može da pjeva, on za nas nije visoki predstavnik. Dakle, te posljedice koje će on ostaviti moraju da se saniraju, ali to je stvar politike. To ćemo ispostaviti na stolove onog trenutka kad za to dođe vrijeme. Gdje će on završiti ne zanima me, što se mene tiče on nije ni došao u BiH”, ističe Dodik.

Dodik dodaje da OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, te da je za Republiku Srpsku nepovoljno bilo kakvo izmještanje OHR-a iz Sarajeva u Ženevu.

“Potpuno je nepovoljno bilo kakvo izmještanje, mi ćemo se tome suprotstaviti, nama OHR ne treba. Ako je Trampova politika dosljedna, onda Amerika neće podržati takvo rješenje, a to bi već bilo dovoljno. OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, a ne davati mu neki produženi život u kojem će se on pojavljivati kao nakaza koja bi ovdje stalno pominjala da može biti gore. Dakle, to nama ne treba”, ističe Dodik i dodaje:

“Sjećam se vremena kada su govorili da kada dobijemo status kandidata da će prestati potreba za visokim predstavnikom i kancelarijom OHR-a, da je to nespojivo sa evropskim putem. Sad vidimo da ambasador EU u Sarajevu podržava neimenovanog visokog predstavnika računajući da ide u penziju, ali to je sramotna mrlja u njegovoj karijeri, da jedan Evropljanin može da podrži nametanje stranca koji nije izabran. Ne bi trebalo da podrži nametanje stranaca, bez obzira na to ko su, mogu biti neka posmatranja, neka opservacija, ali da on nameće neke odluke, to ne postoji, to nije Evropska unija”, naglašava Dodik.

Upitan da prokomentariše budućnost nametnutih odluka Kristijana Šmita u slučaju njegovog odlaska iz BiH, Dodik kaže:

“To se mora poništiti i naš zahtjev će biti da se to poništi, svaki dalji razgovor o bilo čemu mora biti poništenje tih odluka. Kako? Ima načina. Parlamet poništi. Kaže ne važi, doviđenja, prijatno. Nećete? Nećemo ni mi da živimo u takvim okolnostima. Mi nemamo problem sa Ustavnom BiH, imamo problem sa nakaradnom BiH, a nakaradna je čim ima Šmita”, poručuje Dodik.

Dodik dodaje da je Evropska unija danas skup “zavađenih” zemalja i vlada na evropskom tlu, te da je upitno da li uopšte treba da se ostane na tom putu.

“Ne može laž da bude politika, kad političari nastoje da laž bude politika to znači da je kraj blizu, a to rade Soreka i ti koji su nastojali da misle da smo mi ovdje manje vrijedni, da mi ništa ne znamo. Gdje im je sloboda kretenja po Evropi? Sve manje ima slobode kretanja. Kakva vam je to sloboda kretanja da nam uvedete da svaki put kad ulazimo u EU da nam naplatite 20 evra? Ja predlažem da to bude recipročno, pa da svima iz EU u BiH naplaćujemo 20 evra. To je moja odluka i ja ću to tražiti, evo sad tražim od organa BiH da donesu recipročnu mjeru”, zaključuje Dodik.

Politika

TURNEJA CIK-a: Četiri tima u devet država ide da edukuje birače

Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

“Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

Nastavi čitati

Politika

GLAS SRPSKE U BRISELU: Kresojević poručio – O Republici Srpskoj moramo govoriti sami, a ne da drugi govore umjesto nas

Poslanik PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da se glas Republike Srpske mora čuti u evropskim institucijama, ističući da politika izolacije nikada nije donosila rezultate.

Kresojević je naveo da je zajedno sa predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem bio dio delegacije PDP/PSS koja je boravila u Briselu, gdje su održani sastanci sa predstavnicima Evropskog parlamenta i Evropske narodne partije.

– Umjesto da dozvolimo da drugi pričaju o nama, mi pričamo priču o Republici Srpskoj. Važno je da se u Evropskom parlamentu čuje naš stav o značaju očuvanja dejtonske pozicije Republike Srpske kao preduslova za ekonomski i svaki drugi napredak – poručio je Kresojević.

On je istakao da politika zatvaranja i izolacije ne može donijeti korist Republici Srpskoj, te da je neophodno graditi mostove saradnje i razgovarati sa svim relevantnim međunarodnim partnerima.

– Poziciju Republike Srpske možemo i moramo jačati kroz dijalog, argumente i prisustvo tamo gdje se donose važne odluke. Samo tako možemo zaštititi naše interese i predstaviti istinu o Republici Srpskoj – rekao je Kresojević.

Delegacija PDP/PSS tokom posjete Briselu održala je više sastanaka sa evropskim zvaničnicima, s ciljem predstavljanja stavova Republike Srpske i unapređenja međunarodne saradnje.

Nastavi čitati

Politika

USPJEŠNA “INVESTICIJA”? Dodikov glavni lobista ušao u sukob sa Trampom

​Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država Majkl Flin bio je za predsjednika SNSD-a Milorada Dodika uspješna investicija, jer je angažovanjem njega kao lobiste uspio doći do vrha administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Ipak, Flin se odjednom našao na meti Trampovih najradikalnijih pristalica, a upravo veze s Dodikom i činjenica da je Flin dobio novac od strane vlade postale su fokus ovih napada.

​Iza svega stoji Flinova odluka da podrži nekoliko kandidata koji su ulazili u izborne trke protiv Trampovih pristalica, što je u grupi oko američkog predsjednika, odnosno MAGA-i, metaforički rečeno smrtni grijeh.

​Kako je prije nekoliko sedmica objavio Vašington Reporter, Flin je tokom godine podržao nekoliko kandidata za Predstavnički dom i Senat koji su izlazili na izbore protiv osoba koje je Tramp ranije podržao.

​Tako je u trci za mjesto senatora iz Južne Karoline Flin podržao Marka Linča, dok je Tramp stao iza dugogodišnjeg senatora Lindzija Grejema.

​Ovo je posebno zasmetalo Trampu zbog toga što je Grejem jedan od njegovih najvećih pristalica u Senatu, a američki predsjednik mu je za predstojeću kampanju čak i “posudio” jednog od arhitekata svoje kampanje Krisa LaSivitu, koji je sada u Grejemovom timu kao viši savjetnik.

​Flin je, takođe, podržao kandidata za državnog sekretara savezne države Arkanzas Brajana Norisa, dok je Tramp pružio javnu podršku Kimu Hameru, koji je na kraju i odnio pobjedu. Flin je podržao i druge kandidate na unutarstranačkim izborima u Republikanskoj stranci koji idu protiv Trampovih ličnih favorita, a to su primijetili u Bijeloj kući, zbog čega je i krenuo napad radikalnog krila MAGA pokreta.

​U tom napadu izdvojeno je da Flin dobija 100.000 dolara mjesečno od Vlade Republike Srpske, ali je to predstavljeno kao direktna saradnja između Flina i Dodika, koji je čak i u ovim krugovima jasno etiketiran kao glavni čovjek ruskog predsjednika Vladimira Putina.

​Šta stoji iza odluke Flina da podrži kandidate koji idu u bitku protiv Trampovih pristalica nije potpuno jasno, ali je rezultat jasan. Od Dodikove investicije koja je, prema svim parametrima, pomogla da se bivši predsjednik RS-a ukloni s liste sankcionisanih osoba, Flin je sada postao teret koji je u efektivnom ratu s MAGA-om.

​Posebno je značajno primijetiti da su upravo veze s Dodikom, a neposredno i s ruskim rukovodstvom, izabrane kao glavna kritika protiv Flina, što će u Vašingtonu imati negativne posljedice i za Dodika.

​Najveće i najradikalnije pristalice Trampove politike, okupljeni u grupu MAGA, najviše od svega ne praštaju bilo kakvo odstupanje od puta koji je mapirao američki predsjednik, do toga koje kandidate treba podržati na izborima.

​Flinova odluka da u nekoliko trka podrži protivnike Trampovih pristalica efektivno znači da je izgubio uticaj u Bijeloj kući, a upravo taj uticaj je bio presudan da Dodik od čovjeka s američke crne liste postane čest gost u Vašingtonu.

​Naravno, Dodiku se investicija isplatila zbog uklanjanja s liste sankcionisanih osoba, ali bi se sada mogao naći u problemu jer Tramp i njegovi radikali iz MAGA-e ove Flinove poteze sigurno neće zaboraviti.

Nastavi čitati

Aktuelno