Connect with us

Politika

DODIK: “ŠMIT ZA NAS NE POSTOJI!” Predsjednik Srpske poručio da OHR treba UKINUTI, a da je EU skup zavarenih interesa!

Brojna su pitanja u vezi sa situacijom na političkoj sceni i trenutnim položajem Republike Srpske. Polemiše se o izmještanju OHR-a u Ženevu, kao i o Šmitovom odlasku. Na pragu su nam i opšti izbori za koje još uvijek ne znamo na koji način će biti realizovani.

O ovim, ali i drugim aktuelnim pitanjima u intervjuu za Banjaluka.net govorio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Na ekonomskom i finansijskom planu Republika Srpska danas dobro stoji, dok se na političkom naša uloga ojačava. Mi danas imamo disperziju našeg prisustva i činimo sve da uspostavimo dobre odnose s američkom, Trampovom administracijom, kao što to čine i svi u svijetu. Tu ima pomaka, ali ne onom brzinom kojom neko smatra da treba. Ipak, zadovoljan sam činjenicom da je nekoliko globalnih poteza te administracije nama bitno olakšalo poziciju. Tramp je nekoliko puta rekao da odustaje od toga da Amerika gradi druge države i da se miješa u unutrašnje stvari i mi to osjetimo”, poručio je Dodik za Banjaluka.net.

Dodik je naglasio da je Republika Srpska od formiranja pa sve do danas, za sve godine postojanja izložena mnogim protiscima, koji su isključivo bili motivisani činjenicom da ona treba da se ukine, a ukoliko to nije moguće, bar da se obesmisli, da uopšte postoji.

“To su naši neprijatelji iz međunarodnog faktora uporno činili njihovim koncepcijama uređenja država i stvaranja nacija i naroda. To se poklopilo sa muslimanskim interesima u BiH, koji nikako ne mogu da prihvate da Republika Srpska postoji i trenutno je trpe samo iz uvjerenja da će ona jednog dana sama da nestane”, dodaje Dodik.

Dodik naglašava da je Republika Srpska pokazala da ima namjeru da opstane i ojača, a da su svi ti izazovi bili prilika da se dokaže njena upornost za političkim i teritorijalnim životom.

“Republika Srpska je sve ovo vrijeme preživjela opstruisana, sankcionisana i blokirana. Danas nešto lakše živi isključivo dolaskom Trampa, koji je rekao da se njegova administracija neće baviti neuspjelim projektima, a mi mislimo da je BiH izvan Dejtona neuspjela zemlja. Dejton je dao šansu da se napravi nešto održivo u BiH, što su rušili ovi rušitelji dejtona u okviru bošnjačkih političkih strukura. Oni su na sva zvona govorili o Dejtonu, a rušili ga svaki dan, podržani uravo od mnogih evropskih glavnih gradova, briselske administracije i prethodnih američkih administracija, koji su bezočno pokušavali da skrate život Republici Srpskoj”, kazao je Dodik.

To je bilo najvidljivije prošle godine, tvrdi Dodik, kada su na finansijskim tržištima onemogućili bilo kakvu saradnju vladinih institucija i banaka, ne samo eksterno, nego i interno u okviru Republike Srpske i BiH.

“Nisu uspjeli da nam to sve nametnu i danas Republika Srpska živi svoj stabilan politički, ekonomski, finansijski i fiskalni život. Od šest nezaposlenih u BiH, pet je iz FBiH, a jedan iz Republike Srpske, a pravi se zbir da bi se sakrili problemi FBiH. Imali smo rast domaćeg proizvoda, investicija, strukturu jačanje privrede realnog sektora i danas realni sektor kreira 60 odsto domaćeg proizvoda”, istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da Republika Srpska od početka poštuje Dejtonski mirovni sporazum i ono što u njemu piše i jasno čita i njegove i odredbe Ustava BiH, ali da su događala razna podmetanja, gdje su muslimani u Sarajevu koncipirali svoje zahtjeve, da bi oni potom dolazili i iz EU ili brojnih glavnih gradova evropskih zemalja.

Komentarišući mogući odlazak Kristijana Šmita iz BiH, Dodik poručuje da BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom.

“Ne bavim se Šmitom. BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom. Shodno toj logici i tome slijedu mi se ne bavimo njim. Može da ode na mjesec, može da igra šah, može da radi šta god hoće, može da pjeva, on za nas nije visoki predstavnik. Dakle, te posljedice koje će on ostaviti moraju da se saniraju, ali to je stvar politike. To ćemo ispostaviti na stolove onog trenutka kad za to dođe vrijeme. Gdje će on završiti ne zanima me, što se mene tiče on nije ni došao u BiH”, ističe Dodik.

Dodik dodaje da OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, te da je za Republiku Srpsku nepovoljno bilo kakvo izmještanje OHR-a iz Sarajeva u Ženevu.

“Potpuno je nepovoljno bilo kakvo izmještanje, mi ćemo se tome suprotstaviti, nama OHR ne treba. Ako je Trampova politika dosljedna, onda Amerika neće podržati takvo rješenje, a to bi već bilo dovoljno. OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, a ne davati mu neki produženi život u kojem će se on pojavljivati kao nakaza koja bi ovdje stalno pominjala da može biti gore. Dakle, to nama ne treba”, ističe Dodik i dodaje:

“Sjećam se vremena kada su govorili da kada dobijemo status kandidata da će prestati potreba za visokim predstavnikom i kancelarijom OHR-a, da je to nespojivo sa evropskim putem. Sad vidimo da ambasador EU u Sarajevu podržava neimenovanog visokog predstavnika računajući da ide u penziju, ali to je sramotna mrlja u njegovoj karijeri, da jedan Evropljanin može da podrži nametanje stranca koji nije izabran. Ne bi trebalo da podrži nametanje stranaca, bez obzira na to ko su, mogu biti neka posmatranja, neka opservacija, ali da on nameće neke odluke, to ne postoji, to nije Evropska unija”, naglašava Dodik.

Upitan da prokomentariše budućnost nametnutih odluka Kristijana Šmita u slučaju njegovog odlaska iz BiH, Dodik kaže:

“To se mora poništiti i naš zahtjev će biti da se to poništi, svaki dalji razgovor o bilo čemu mora biti poništenje tih odluka. Kako? Ima načina. Parlamet poništi. Kaže ne važi, doviđenja, prijatno. Nećete? Nećemo ni mi da živimo u takvim okolnostima. Mi nemamo problem sa Ustavnom BiH, imamo problem sa nakaradnom BiH, a nakaradna je čim ima Šmita”, poručuje Dodik.

Dodik dodaje da je Evropska unija danas skup “zavađenih” zemalja i vlada na evropskom tlu, te da je upitno da li uopšte treba da se ostane na tom putu.

“Ne može laž da bude politika, kad političari nastoje da laž bude politika to znači da je kraj blizu, a to rade Soreka i ti koji su nastojali da misle da smo mi ovdje manje vrijedni, da mi ništa ne znamo. Gdje im je sloboda kretenja po Evropi? Sve manje ima slobode kretanja. Kakva vam je to sloboda kretanja da nam uvedete da svaki put kad ulazimo u EU da nam naplatite 20 evra? Ja predlažem da to bude recipročno, pa da svima iz EU u BiH naplaćujemo 20 evra. To je moja odluka i ja ću to tražiti, evo sad tražim od organa BiH da donesu recipročnu mjeru”, zaključuje Dodik.

Related Topics:

Politika

HOĆE LI OVOGA PUTA ZAUSTA ZAVESTI RED? Od „trijaže zaposlenih“ do obećanja koja čekaju već četiri godine

Hoće li ovog puta zaista zavesti red?

Radnici koji ne dolaze na posao, ali uredno primaju platu, stranački kadrovi koji se baškare na egzotičnim destinacijama, oni koji su alergični na žir i oni koji ne mogu čučnuti ili izdržati na suncu.

Ako je vjerovati upozorenjima funkcionera vlasti, javni sektor Republike Srpske prava je riznica kadrovskih bisera, u kojoj se, izgleda, može pronaći svega osim dovoljno razloga da se konačno zavede red.

Godinama se najavljuju čistke, provjere i sankcije, traže se neradnici i obećava uvođenje reda, a taman kada se pomisli da su svi problemi pobrojani, na scenu stupa nova akcija – ovoga puta pod nazivom „trijaža zaposlenih“.

“Narodni čovjek”

Predsjednik SNSD Milorad Dodik, nedavno je poručio da je malo onih koji su posao u zgradi Vlade Republike Srpske dobili zato što su stručnjaci i da vjerovatno postoji značajan broj viškova koje treba što prije riješiti.

– Svako ko radi u toj zgradi mora pokazati da je narodni čovjek. Malo je njih tu došlo zbog toga što je stručnjak. Mnogi su zaposleni po ovakvim ili onakvim odnosima. Vratite ovom narodu svojim ponašanjem, svojim pristupom, svojim odnosom. Vidjećemo… Vjerovatno tu već ima značajan broj viškova koje moramo riješiti što prije moguće. Moramo uvesti automatizaciju u administraciju, moramo učiniti veću odgovornost – rekao je Dodik gostujući na RTRS.

Najavio je i rekonstrukciju mnogih sistema, uz poruku da će oni koji svojim radom koče procese morati otići.

– Ako se utvrdi da stoji zbog direktora ili skupine ljudi, to će se rješavati. Skupina ljudi mora otići – poručio je Dodik.

I tako se priča o sređivanju javnog sektora ponovo vratila na početak. Ili, preciznije, na neku od prethodnih stanica, jer su se u posljednjih nekoliko godina smjenjivali gotovo isti problemi, samo s različitim opisima i novim obećanjima da će ovog puta sve biti drugačije.

Još krajem 2022. godine Dodik je najavio da će Vlada početi da čisti javni sektor od zaposlenih koji primaju platu, a ne dolaze na posao. Rok za početak akcije bio je sedam dana.

– Počećemo da čistimo sve one koji se vode da su zaposleni, a nisu zaposleni, ne dolaze na posao. Oni moraju da napuste javni sektor. Vidjećemo kako to izgleda već za sedam dana – poručio je tada Dodik.

Tadašnji premijer Radovan Višković, koji je stajao rame uz rame s Dodikom, potvrdio je da u javnim preduzećima ima ljudi koji su uredno na platnom spisku, ali ih nema na radnom mjestu. Neki su, prema njegovim riječima, čak boravili van BiH, na egzotičnim destinacijama.

Rukovodiocima je trebalo poslati dopise i dati im sedam dana da riješe problem, uz upozorenje da će u suprotnom snositi sankcije.

Sedam dana se, pod magijom kadrovske politike, pretvorilo u četiri godine.

Ne treba zaboraviti ni da je Višković 2025. godine poručio da više neće biti zapošljavanja po stranačkoj liniji, odnosno da niko neće moći da dovede svog partijskog kolegu za ručicu i smjesti ga u javno preduzeće bez saglasnosti Vlade.

– Neće nitko više moći dovesti nekog svog stranačkog kolegu za ručicu i zaposliti ga – poručio je tada Višković, najavljujući i sankcije za odgovorne.

Ako su stranačke „ručice“ već trebalo da postanu prošlost, ostaje pitanje koliko je takvih zapošljavanja zaista spriječeno i ko je za to trebalo da odgovara.

A onda je 2024. godine Savo Minić, tadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, otvorio i pitanje radnika koji, prema njegovim riječima, nisu baš sposobni za obavljanje poslova za koje svakog mjeseca primaju platu.

Tako je u „Šumama Republike Srpske“ pronašao oko 400 radnika alergičnih na žir, dok je za zaposlene u RiTE „Ugljevik“ i „Elektroprivredi Republike Srpske“ rekao da ima i onih koji ne mogu čučnuti ili biti na suncu.

Nije, dakle, da vlast nije ukazivala na probleme. Naprotiv, tokom godina dobili smo prilično slikovite opise svega što ne valja u javnom sektoru. Ono što se mnogo rjeđe čuje jeste epilog: koliko je zaposlenih udaljeno s radnih mjesta, koliko je spornih zapošljavanja poništeno, ko je kažnjen zbog toga što je omogućio da neko prima platu, a ne dolazi na posao…

Nepodobni kadrovi

Komunikolog Mladen Bubonjić ne vjeruje da će najavljene čistke ovog puta donijeti suštinske promjene. Smatra da je uglavnom riječ o kozmetičkim potezima i obračunu s nepodobnim kadrovima, kako bi se koalicionim partnerima i saradnicima pokazalo šta ih čeka ako otkažu poslušnost.

-Biće kao i do sada kada su bile u pitanju najavljene i donekle provedene čistke. Ne vjerujem da će biti išta drugačije ovaj put. Vidjeli smo da je i ATV krenuo u obračun sa Blaškom Kaurinom, čisto sumnjam da su to sami smislili. Vjerovatno su na sceni pritisci i ucjene i pokazivanje određenim koalicionim partnerima ili saradnicima gdje im je mjesto – rekao je Bubonjić za Sprskainfo.

Dodaje da se godinama ništa ne preduzima protiv pojedinaca za koje postoje indicije ili dokazi o koruptivnim radnjama, sve dok su lojalni onima koji upravljaju sistemom.

– Da ima dobre namjere, svi ti ljudi ne bi bili postavljeni na ta mjesta i ne bi radili sve što su radili sve te godine. Ne mislim samo na ljude koji će sada biti smijenjeni i protiv kojih će možda biti pokrenuti procesi, već na sve one koji su pozicionirani, a more ih je, na javnim funkcijama za koje postoje indicije ili dokazi da su radili koruptivne radnje i ništa se, svih ovih godina, nije radilo po tom pitanju. Jedino kada se otkaže poslušnost vođama ili onima koji su gospodari svega, dođe do smjena ili do procesuiranja, a do tada, šta god da radili i koliko god bili umiješani u neke radnje, koliko god devastirali javna preduzeća, ništa im se ne može – kategoričan je Bubonjić.

Da od najavljenih čistki vjerovatno neće biti mnogo, smatra i Damjan Ožegović iz Transparensi Internešenela u BiH. Podsjeća da su i ranije najavljivani obračuni s neradnicima koji primaju platu, a ne dolaze na posao, ali da je teško očekivati da će vlast uklanjati kadrove koje je sama postavila.

-Velike najave, a vjerovatno od njih neće biti ništa. Ne trebamo zaboraviti da su većina ljudi, koji su zaposleni u javnom sektoru, upravo dovedeni od tih struja koje su najavljivali čistke, tako da nije za očekivati da sami svoje ljude otpuštaju – kaže Ožegović za Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

“MAKAR TO BIO I RADOVAN KARADŽIĆ”: Bodiroga poručio da su Petrović “i njemu slični” ZAVRŠILI SA SDS

Ko prekrši član 13. Statuta Srpske demokratske stranke, automatski prestaje da bude član SDS. O tome nema rasprave.

Poručio je ovo član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga.

– Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da javno podržava kandidata druge političke stranke za inokosnu funkciju, a zatim pokušava da opravda takav postupak. Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da na lokalnim izborima 2024. godine u Loparama podrži protivkandidata Rade Savića, kandidata SDS, i time stane na stranu političkog protivnika sopstvene stranke. Upravo to je učinio Ljubiša Petrović, a sada pokušava da opravda takav postupak – kaže Bodiroga.

Takvo ponašanje bi, dodaje on, možda moglo proći negdje drugdje, ali u SDS ne bi smjelo.

– Dakle, ko god prekrši član 13. Statuta, nije više član Srpske demokratske stranke pa makar to bio i Radovan Karadžić. Najgore od svega jeste to što takvo ponašanje brane ljudi koji su išli na feštu kod Nenada Nešića nakon njegovog izlaska iz zatvora. I to dovoljno govori o njihovim političkim principima i dosljednosti – rekao je on.

Bodiroga kaže da je proces pročišćavanja SDS počeo i da se neće zaustaviti.

– To vam garantujem. Sva ostala piskaranja preko lažnih profila ili od ljudi koji to iz nekog razloga moraju da rade predstavljaju samo trošenje energije. Ljubiša i njemu slični završili su sa Srpskom demokratskom strankom, i to ne kažem ja nego Statut Srpske demokratske stranke – zaključio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI POSLJEDNJE DANE MANDATA, smjene i izbor novih članova već u martu?

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.

“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.

Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.

Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.

Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.

Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.

Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.

S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.

Nastavi čitati

Aktuelno