Connect with us

Svijet

EVROPA NA IVICI VOJNE PREKRETNICE: Kraj oslanjanja na Ameriku, Njemačka ulazi u trku za najjaču vojsku Starog kontinenta

Njemačka pokreće masovnu modernizaciju vojske vrijednu desetine milijardi evra, uključujući nabavku hiljada borbenih vozila i aviona, u cilju izgradnje najmoćnije konvencionalne armije u Evropi i smanjenja oslanjanja na SAD.

Njemačka se sprema za veliki talas kupovine oružja vrijednog više milijardi evra, uključujući 20 borbenih aviona Eurofighter, do 3.000 oklopnih vozila Boxer i čak 3.500 pešadijskih borbenih vozila Patria, javlja Rojters.

Ove nabavke su dio strategije kancelara Fridriha Merca za izgradnju najmoćnije konvencionalne vojske u Evropi, sa ciljem smanjenja oslanjanja na sve nepredvidivijeg saveznika, Sjedinjene Američke Države, i preuzimanja veće odgovornosti za bezbednost evropskog kontinenta.

Ranije ove godine, Merc je obezbjedio podršku Bundestaga (njemačkog parlamenta), koji je izuzeo vojne troškove od ustavno garantovanih ograničenja duga, omogućavajući njegovoj vladi da obezbedi stabilno finansiranje vojne reforme.

Projektovano je da će redovni vojni budžet Njemačke porasti na približno 83 milijarde evra do 2026. godine – što je povećanje od 20 milijardi u odnosu na 2025. godinu.

Samo narudžbina aviona Eurofighter procjenjuje se na između četiri i pet milijardi evra, dok se vrednost oklopnih vozila Boxer, koje proizvode KNDS i Rheinmetall, procjenjuje na oko 10 milijardi evra. Kupovina vozila Patria mogla bi dostići vrijednost od oko sedam milijardi evra.

Njemačko Ministarstvo odbrane takođe napreduje sa planovima za nabavku dodatnih sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T, kao i nekoliko stotina SkyRanger platformi za borbu protiv dronova. Međutim, finansijski detalji ovih ugovora još uvijek nisu u potpunosti definisani.

Kancelar Merc je obećao da će ispuniti novi cilj NATO-a – izdvajanje 3,5 odsto BDP-a za odbranu do 2029. godine – što bi Njemačku postavilo daleko ispred većine ostalih članica.

Ipak, zemlja ima mnogo toga da nadoknadi. Odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu, komandant njemačke vojske javno je izrazio razočaranje zbog dugogodišnjeg zanemarivanja vojnih kapaciteta, navodeći da je Bundesver “stajao tamo manje-više praznih ruku”.

Svijet

SIJARTO NE ODSTUPA “Mađarska u 2026. godini NEĆE PRIMITI NIJEDNOG MIGRANTA”

Mađarska neće primiti nijednog migranta 2026. godine i neće platiti nijednu forintu za smještaj migranata iz drugih zemalja EU, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“Mađarska neće sprovesti pakt o migraciji. Ne želimo paralelna društva i ne želimo da provedemo Božić pod prijetnjom terorizma. Sljedeće godine, Mađarskoj će biti potrebna sva njena snaga, jer Brisel želi da počne da naseljava migrante ovdje”, naveo je Sijarto u objavi na Fejsbuku.

Sijarto je naglasio da će se jedna od najvećih bitaka naredne godine odnositi na to što Mađarska ne prihvata sporazum o migraciji, koji u EU stupa na snagu na ljeto, prenosi MTI.
On je istakao da bi sporazum, iako bi trebalo da učini evropski sistem azila efikasnijim, u praksi “primorao Mađarsku na nemoguć izbor, da plati ili da primi migrante”, što smatra apsurdnim. Sijarto je dodao da je Mađarska izgradila graničnu ogradu o svom trošku, i da je branila spoljnu granicu EU od migranata više od decenije, a da je trenutno kažnjena sa milion evra dnevno jer je odbila da ih primi.
Ukazao je da se u zemljama zapadno od Mađarske koje ne mogu ili ne žele da se brane od migranata bezbjednost pogoršala.

Nastavi čitati

Svijet

NIŠTA OD RUSKE IMOVINE! Politički udarac za Zelenskog

Odluka Evropske unije da obezbijedi kredit Kijevu umjesto eksproprijacije zamrznute imovine Rusije označila je politički udarac za ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i njegove evropske partnere, piše list “Il fato kvotidijano”.

“Odluka Brisela o novom evropskom kreditu osigurava budžet Ukrajine za 2026. godinu. Sa tehničke tačke gledišta, ovo je olakšanje, a politički je poraz za Zelenskog i njegove evropske saveznike, koji su obećali da će natjerati Moskvu da plati, ali su se u stvarnosti zadovoljili kompromisom”, piše list.

Analizirajući rezultate 2025, list ističe da je ovo bila najgora godina za Ukrajinu nakon kritika u Bijeloj kući koje su, kako se navodi, satjerale Zelenskog u ćošak, te nakon prestanka američke podrške, neuspjeha na frontu i koruptivnog skandala.

EU i zemlje G7 zamrznule su oko 300 milijardi evra ruske imovine. Oko 180 milijardi evra nalazi se u belgijskom depozitaru “Evrokliru”.

Na nedavno održanom samitu EU lideri nisu uspjeli da se dogovore o eksproprijaciji zamrznute imovine Rusije pod maskom takozvanog reparacionog kredita Ukrajini, podsjeća TASS.

Umjesto toga, donesena je odluka da se Kijevu dodijeli 90 milijardi evra tokom naredne dvije godine kroz zajedničko zaduživanje.

Nastavi čitati

Svijet

“FRANCUSKU NAPADAJU MUSLIMANI KOJI KOLJU OVCE” Brižit Bardo je bila poznata i po islamofobiji

Francuska glumica Brižit Bardo preminula je danas u 91. godini, saopštila je njena fondacija. Svjetska ikona pedesetih i šezdesetih godina, poznata po senzualnosti i slobodi koju je donijela na filmsko platno, ostaviće iza sebe naslijeđe ne samo u kinematografiji, već i u borbi za prava životinja, ali i niz kontroverznih izjava koje su je učinile simbolom islamofobije.

Bardo je svjetsku slavu stekla filmom “I Bog stvori ženu” iz 1956. godine, postavši simbol nove epohe u evropskoj kinematografiji. Tokom karijere bila je glumica, pjevačica i jedna od najvećih filmskih zvijezda 20. vijeka. Početkom sedamdesetih godina povukla se iz glume i posvetila se aktivizmu, osnovavši Fondaciju Brižit Bardo, koja se bori za zaštitu životinja.

Međutim, posljednje decenije njenog života obilježene su brojnim kontroverzama zbog oštrih izjava o islamu i muslimanima. Bardo je više puta optuživana za govor mržnje, a kažnjavana je čak šest puta. Posljednja kazna izrečena je krajem 2021. godine, kada je platila 20.000 evra.

Čak je i njen portparol bio kažnjen jer je medijima slao islamofobična saopštenja. Među njenim najpoznatijim izjavama je ona da “Francusku napadaju muslimani koji kolju ovce”. Dosta mi je da budem pod pritiskom ove populacije koja uništava nas i našu državu i nameće nam svoja pravila – rekla je tada Bardo.

Govorila je i o “islamizaciji Francuske”, ističući da su muslimani “svuda” i da Francuska ne bi trebala da podsjeća na Alžir.

Ove izjave izazvale su oštre reakcije javnosti, a mnogi su je optuživali za rasizam i ksenofobiju. Ipak, Bardo je ostala nepopustljiva u svojim stavovima, povezujući ih često sa brigom za životinje, posebno kritikujući ritualno klanje.

Smrt Brižit Bardo izazvala je brojne reakcije širom svijeta – od pohvala za njen doprinos filmu i aktivizmu do podsećanja na tamnu stranu njenog javnog djelovanja, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Aktuelno