Connect with us

Svijet

Trgovinski sporazum s Amerikom pokazuje GRANICE MOĆI EU

„Da biste bili slobodni, morate da ulijevate strah“, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, 30. jula. „Nismo ulijevali dovoljno straha.“ Govorio je tri dana nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pristala na jednostrani trgovinski sporazum s predsjednikom Donaldom Trampom na njegovom golf terenu Turnberi u Škotskoj. Sporazum podrazumijeva više carine na evropsku robu, bez ikakvih protivmjera. Ova ponižavajuća asimetrija brzo je naišla na osudu političara i medija širom kontinenta. Ipak, Evropska unija imala je dobre razloge za svoju bojažljivost. Morala je da učini dovoljno ustupaka kako bi zadržala Trampovo interesovanje za Evropu, a da pri tom ograniči štetu po sopstvenu ekonomiju. Za sada, izgleda da je to postigla, piše Economist.

Najružniji dio sporazuma jeste carina od 15% na evropski izvoz u Ameriku. To je više od devet puta više od stope koja je važila prije nego što se Tramp vratio na vlast. Ali moglo je biti i gore: početkom jula Tramp je prijetio carinom od 30%. Dogovorena stopa takođe je dobra vijest za evropske proizvođače automobila, koji su ranije bili suočeni s nametom od 25%. Zapravo, sporazum bi mogao imati paradoksalnu posljedicu da evropski izvoznici automobila budu u povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Amerike, gdje se moraju plaćati visoke carine na dijelove i čelik. Drugi veliki ustupak EU bio je ukidanje njenih carina na američke automobile i drugu industrijsku robu, kao i davanje većeg pristupa tržištu nekim poljoprivrednim i ribarskim proizvodima. Liberalizacija obuhvata oko četvrtinu američkog izvoza u EU, uključujući automobile i obuću; ostatak već ulazi bez carina.

Amerika je takođe napravila izvjesni ustupak koji će pomoći njenim kompanijama. Lista evropskih proizvoda koji se smatraju „strateškim“ suočavaće se sa starim, niskim carinama koje su važile prije Trampovog drugog mandata. Na toj listi su oprema za proizvodnju čipova, prirodni resursi i određene hemikalije. Vijest je podigla cijene akcija evropskih proizvođača tih povlaštenih proizvoda. Lista bi se mogla vremenom proširiti, dajući Trampu tihi način da ublaži posljedice svoje carinske politike. EU je osigurala i nekoliko suptilnijih pobjeda. Uspjela je da zaštiti svoju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji Tramp prezire jer pogrešno misli da šteti američkim izvoznicima. Sporazum ne pominje pravo EU da oporezuje i reguliše digitalne usluge, od kojih su mnoge američkog porijekla. Takođe, nije bilo riječi o tome kako Evropa postupa s Kinom. Dvije strane su obećale da će zajedno raditi na uklanjanju različitih necarinskih prepreka u trgovini. Takođe su se obavezale da zaštite transatlantsko tržište metala od prijetnje „prekomjernog kapaciteta“ (čitaj: Kine). Ali ta obećanja nisu nova; EU je radila na sličnim inicijativama i s Bajdenovom administracijom.

Ekonomski uticaj na Evropu nije jasan. Goldman Sachs procjenjuje da bi šteta mogla iznositi značajnih 0,4% BDP-a. Drugi su optimističniji. Računice dijelom zavise od toga kako drugi američki trgovinski sporazumi utiču na relativni položaj Evrope. Šteta se takođe mora vagati naspram koristi od sporazuma. On je smanjio neizvjesnost, što bi trebalo pomoći preduzećima u planiranju. Snižene carine na američku robu mogle bi pomoći u obaranju inflacije, što bi dovelo do nižih kamatnih stopa. Kombinovani efekat svega toga mogao bi biti nula.

Pregovori nisu bili samo o carinama. EU vidi ovaj sporazum kao početnu tačku za unapređenje odnosa s Amerikom. Posebno kada je riječ o odbrani, Evropa se nada da će Amerika ostati angažovana. U tom duhu, Tramp je rekao da je EU obećala da će kupovati „ogromne količine“ američkog oružja. EU je to demantovala: ne smatra da je oružje dio sporazuma.

Rukovanje u Škotskoj nije kraj sage. Dvije strane se prvo moraju dogovoriti o zajedničkom tumačenju onoga što je dogovoreno. Kada je riječ o metalima, čini se da se ne slažu da li važe stare carine ili kvote. Kod farmaceutskih proizvoda, jezik je jasniji — carine od 15% će se primjenjivati. Ali Tramp ostaje opsjednut cijenama lijekova. Istraga o uvozu američkih farmaceutskih proizvoda je u toku i mogla bi rezultirati uvođenjem carina na lijekove proizvedene u inostranstvu. Ako Amerika postavi nove, teže zahtjeve, EU bi mogla odustati od opreza i uzvratiti nasilniku koji je ne doživljava s dovoljno straha. U ovim pregovorima prihvatila je ograničenja svoje moći. U sljedećem krugu, možda će Tramp morati da nauči gdje su njegove granice.

Svijet

NETANJAHU NE MIRUJE! “Udarićemo na sve koji napadaju naše vojnike”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorio je da Hezbolah pokušava da se ponovo naoruža i da će Izrael iskoristiti pravo na samoodbranu prema prošlogodišnjem sporazumu o prekidu vatre ako Liban ne razoruža ovu militantnu grupu.

Na početku sjednice Vlade, Netanjahu je rekao da će Izrael “djelovati po potrebi” ukoliko Liban ne preduzme korake da spriječi da njegova teritorija ponovo postane front. Izraelski ministar odbrane Izrael Kac takođe je rekao da Vlada Libana mora da ispuni svoju obavezu, razoruža Hezbolah i ukloni grupu iz južnog dijela Libana. Kac je naveo da će i dalje biti ulagani maksimalni napori da bi se zaštitilo stanovništvo na sjeveru Izraela.

SAD su posredovale u sklapanju primirja u novembru 2024. godine između Libana i Izraela nakon više od godinu dana sukoba izazvanog ratom u Gazi, ali je Izrael nastavio sporadične udare preko granice.

Prema sporazumu o prekidu vatre, Liban se složio da samo državne snage bezbjednosti mogu da nose oružje, što znači da Hezbolah mora da bude potpuno razoružan. Linker
Izraelska vojska je saopštila danas da je ubila četiri člana Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

VJEROVALI ILI NE! Dobila Nobela za mir, pa POZVALA NA RAT U SOPSTVENOJ ZEMLJI!

Marija Korina Mačado, venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, dala je kontroverznu izjavu u kojoj poziva međunarodnu zajednicu da razmotri vojnu akciju kako bi uklonila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura sa vlasti.

U intervjuu za američku mrežu Blumberg, Mačado je izjavila da je trenutna eskalacija, uključujući povećano prisustvo američkih vojnih snaga blizu venecuelanske obale, posljednja šansa za Madurove pristalice da shvate da više ne mogu da podržavaju režim.

Prema njenim riječima, mirna i institucionalna rješenja su iscrpljena nakon onoga što je opisala kao “desetine namještenih izbora” i produženog pritiska, pa je vojna opcija, kako je rekla, moguće posljednje sredstvo ako režim “ne odstupi”.

Istovremeno, vojne aktivnosti SAD u regionu pokrenule su spekulacije o mogućim udarima na ciljeve unutar Venecuele. Majami Herald je sinoć objavio, pozivajući se na izvore koji kažu da bi vazdušni udari mogli da uslijede “u narednim satima ili danima”.

Takve tvrdnje su brzo izazvale kontrareakcije i demantije Vašingtona, a američki državni sekretar Marko Rubio je na platformi Iks nazvao takve izvještaje “lažnom pričom” i rekao da su autori prevareni od strane svojih izvora.

Uprkos poricanjima, vašingtonska administracija je više puta isticala da su vojne opcije “na stolu”, a u javnom diskursu se kao opravdanje često navodi borba protiv trgovine drogom i “narkoterorizma”, termin koji je Mačado pozajmila iz retorike aktuelne američke politike u intervjuu.

Kritikama protiv ovog pristupa pridružuju se i oni koji upozoravaju da bi direktna vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati region i izazvati ozbiljne humanitarne posljedice.

Nakon što je dobila Nobelovu nagradu, prema dostupnim izvorima, Mačado je telefonom razgovarala sa američkim i izraelskim liderima i, prema sopstvenim izjavama, ponudila plan za prvih “100 sati” nakon pada Madura, tvrdeći da postoje organizovane strukture i masa ljudi koji bi u pravom trenutku izašli na ulice.

Kritičari, međutim, ističu da je poziv na stranu vojnu intervenciju, posebno od dobitnika Nobelove nagrade, kontradiktoran i postavlja pitanja o etici i posljedicama takvog poteza.

Regionalni i međunarodni akteri prate situaciju sa velikom pažnjom. Stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da bi svaki oblik vojne intervencije zahtijevao širok međunarodni legitimitet i jasne planove za tranziciju i rekonstrukciju kako bi se izbeglo produbljivanje krize koja godinama traje u Venecueli.

Nastavi čitati

Svijet

10 LJUDI IZBODENO NOŽEM U BRITANIJI, antiterorističke jedinice uključene u istragu (VIDEO)

Desetoro ljudi sinoć je izbodeno nožem u vozu za Kembridžšir, koji je od Londona udaljen oko 80 kilometara, nakon čega su uhapšene dvije osobe, a policija je saopštila da je riječ o “značajnom incidentu” i potvrdila da će antiterorističke jedinice podržati istragu.

Britanska policija je saopštila da radi na utvrđivanju okolnosti i motivima incidenta, kao i da je nacionalni kod “Plato” upotrijebljen u odgovoru policijskih i hitnih službi na incident, navodi “Gardijan”.

Incident se dogodio između stanica Stivenidž i Peterborou, zbog čega su sve željezničke linije bile u prekidu, a Železnička kompanija LNER pozvala je sinoć ljude da “ne putuju” zbog “velikih poremećaja” u saobraćaju koji su posljedica višestrukih ubadanja nožem u vozu za Hantingdon u Kembridžširu.

<p

Lokalna policija je saopštila da su naoružane policijske snage upućene na stanicu Hantingdon nakon poziva juče u 19.39 časova.

– Naoružani policajci su zaustavili voz u Hantingdonu, gde su dva muškarca uhapšena – navodi policija.

Portparol policije Istočne Engleske je rekao da je policija pružila “obiman odgovor”.

Jedan očevidac je rekao za BBC da je vidio muškarca kako izlazi iz voza sa krvavom rukom i kaže: “Imaju nož, bježite”, nakon čega se srušio.

Drugi očevici navode da su vidjeli kako osoba sa nožem juri ljude po vozu, a da je kasnije policija uperila oružje u muškarca koji je na peronu stajao sa velikim nožem, onesposobivši ga elektrošokerom.

Britanski premijer Kir Starmer je u objavi na platformi Iks rekao da je “zastrašujući incident u vozu blizu Hantingdona duboko zabrinjavajuć” i pozvao ljude da slijede savjete lokalnih vlasti.

– Moje misli su sa svima koji su pogođeni i hvala službama za hitne slučajeve na njihovoj reakciji. Svako ko se nalazi u tom području treba da slijedi savjete policije – kazao je Starmer.

</p

Nastavi čitati

Aktuelno