Connect with us

Svijet

Trgovinski sporazum s Amerikom pokazuje GRANICE MOĆI EU

„Da biste bili slobodni, morate da ulijevate strah“, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, 30. jula. „Nismo ulijevali dovoljno straha.“ Govorio je tri dana nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pristala na jednostrani trgovinski sporazum s predsjednikom Donaldom Trampom na njegovom golf terenu Turnberi u Škotskoj. Sporazum podrazumijeva više carine na evropsku robu, bez ikakvih protivmjera. Ova ponižavajuća asimetrija brzo je naišla na osudu političara i medija širom kontinenta. Ipak, Evropska unija imala je dobre razloge za svoju bojažljivost. Morala je da učini dovoljno ustupaka kako bi zadržala Trampovo interesovanje za Evropu, a da pri tom ograniči štetu po sopstvenu ekonomiju. Za sada, izgleda da je to postigla, piše Economist.

Najružniji dio sporazuma jeste carina od 15% na evropski izvoz u Ameriku. To je više od devet puta više od stope koja je važila prije nego što se Tramp vratio na vlast. Ali moglo je biti i gore: početkom jula Tramp je prijetio carinom od 30%. Dogovorena stopa takođe je dobra vijest za evropske proizvođače automobila, koji su ranije bili suočeni s nametom od 25%. Zapravo, sporazum bi mogao imati paradoksalnu posljedicu da evropski izvoznici automobila budu u povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Amerike, gdje se moraju plaćati visoke carine na dijelove i čelik. Drugi veliki ustupak EU bio je ukidanje njenih carina na američke automobile i drugu industrijsku robu, kao i davanje većeg pristupa tržištu nekim poljoprivrednim i ribarskim proizvodima. Liberalizacija obuhvata oko četvrtinu američkog izvoza u EU, uključujući automobile i obuću; ostatak već ulazi bez carina.

Amerika je takođe napravila izvjesni ustupak koji će pomoći njenim kompanijama. Lista evropskih proizvoda koji se smatraju „strateškim“ suočavaće se sa starim, niskim carinama koje su važile prije Trampovog drugog mandata. Na toj listi su oprema za proizvodnju čipova, prirodni resursi i određene hemikalije. Vijest je podigla cijene akcija evropskih proizvođača tih povlaštenih proizvoda. Lista bi se mogla vremenom proširiti, dajući Trampu tihi način da ublaži posljedice svoje carinske politike. EU je osigurala i nekoliko suptilnijih pobjeda. Uspjela je da zaštiti svoju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji Tramp prezire jer pogrešno misli da šteti američkim izvoznicima. Sporazum ne pominje pravo EU da oporezuje i reguliše digitalne usluge, od kojih su mnoge američkog porijekla. Takođe, nije bilo riječi o tome kako Evropa postupa s Kinom. Dvije strane su obećale da će zajedno raditi na uklanjanju različitih necarinskih prepreka u trgovini. Takođe su se obavezale da zaštite transatlantsko tržište metala od prijetnje „prekomjernog kapaciteta“ (čitaj: Kine). Ali ta obećanja nisu nova; EU je radila na sličnim inicijativama i s Bajdenovom administracijom.

Ekonomski uticaj na Evropu nije jasan. Goldman Sachs procjenjuje da bi šteta mogla iznositi značajnih 0,4% BDP-a. Drugi su optimističniji. Računice dijelom zavise od toga kako drugi američki trgovinski sporazumi utiču na relativni položaj Evrope. Šteta se takođe mora vagati naspram koristi od sporazuma. On je smanjio neizvjesnost, što bi trebalo pomoći preduzećima u planiranju. Snižene carine na američku robu mogle bi pomoći u obaranju inflacije, što bi dovelo do nižih kamatnih stopa. Kombinovani efekat svega toga mogao bi biti nula.

Pregovori nisu bili samo o carinama. EU vidi ovaj sporazum kao početnu tačku za unapređenje odnosa s Amerikom. Posebno kada je riječ o odbrani, Evropa se nada da će Amerika ostati angažovana. U tom duhu, Tramp je rekao da je EU obećala da će kupovati „ogromne količine“ američkog oružja. EU je to demantovala: ne smatra da je oružje dio sporazuma.

Rukovanje u Škotskoj nije kraj sage. Dvije strane se prvo moraju dogovoriti o zajedničkom tumačenju onoga što je dogovoreno. Kada je riječ o metalima, čini se da se ne slažu da li važe stare carine ili kvote. Kod farmaceutskih proizvoda, jezik je jasniji — carine od 15% će se primjenjivati. Ali Tramp ostaje opsjednut cijenama lijekova. Istraga o uvozu američkih farmaceutskih proizvoda je u toku i mogla bi rezultirati uvođenjem carina na lijekove proizvedene u inostranstvu. Ako Amerika postavi nove, teže zahtjeve, EU bi mogla odustati od opreza i uzvratiti nasilniku koji je ne doživljava s dovoljno straha. U ovim pregovorima prihvatila je ograničenja svoje moći. U sljedećem krugu, možda će Tramp morati da nauči gdje su njegove granice.

Related Topics:

Svijet

“FRANCUSKU NAPADAJU MUSLIMANI KOJI KOLJU OVCE” Brižit Bardo je bila poznata i po islamofobiji

Francuska glumica Brižit Bardo preminula je danas u 91. godini, saopštila je njena fondacija. Svjetska ikona pedesetih i šezdesetih godina, poznata po senzualnosti i slobodi koju je donijela na filmsko platno, ostaviće iza sebe naslijeđe ne samo u kinematografiji, već i u borbi za prava životinja, ali i niz kontroverznih izjava koje su je učinile simbolom islamofobije.

Bardo je svjetsku slavu stekla filmom “I Bog stvori ženu” iz 1956. godine, postavši simbol nove epohe u evropskoj kinematografiji. Tokom karijere bila je glumica, pjevačica i jedna od najvećih filmskih zvijezda 20. vijeka. Početkom sedamdesetih godina povukla se iz glume i posvetila se aktivizmu, osnovavši Fondaciju Brižit Bardo, koja se bori za zaštitu životinja.

Međutim, posljednje decenije njenog života obilježene su brojnim kontroverzama zbog oštrih izjava o islamu i muslimanima. Bardo je više puta optuživana za govor mržnje, a kažnjavana je čak šest puta. Posljednja kazna izrečena je krajem 2021. godine, kada je platila 20.000 evra.

Čak je i njen portparol bio kažnjen jer je medijima slao islamofobična saopštenja. Među njenim najpoznatijim izjavama je ona da “Francusku napadaju muslimani koji kolju ovce”. Dosta mi je da budem pod pritiskom ove populacije koja uništava nas i našu državu i nameće nam svoja pravila – rekla je tada Bardo.

Govorila je i o “islamizaciji Francuske”, ističući da su muslimani “svuda” i da Francuska ne bi trebala da podsjeća na Alžir.

Ove izjave izazvale su oštre reakcije javnosti, a mnogi su je optuživali za rasizam i ksenofobiju. Ipak, Bardo je ostala nepopustljiva u svojim stavovima, povezujući ih često sa brigom za životinje, posebno kritikujući ritualno klanje.

Smrt Brižit Bardo izazvala je brojne reakcije širom svijeta – od pohvala za njen doprinos filmu i aktivizmu do podsećanja na tamnu stranu njenog javnog djelovanja, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Svijet

SNJEŽNA OLUJA PARALISALA AMERIKU! Otkazano i odloženo više od 10.000 letova

U SAD je usljed snježnih padavina otkazano ili odloženo više od 10.000 letova, objavljeno je na portalu “Flajtaver”.

Ukupan broj otkazanih letova unutar SAD je 999, dok je 9.010 odloženo.

Agencija AP javlja da je u nekim dijelovima grada Njujorka palo više od 15 centimetara snijega, a ponegdje i do 25 centimetara. Takođe, vremenska upozorenja različitog nivoa pogodila su više od 20 miliona ljudi.
bl-portal

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV “Evropa je glavna prepreka miru, UMJESTO TOGA ONI SE SPREMAJU ZA RAT SA RUSIJOM”

EU otvoreno se sprema za rat sa Rusijom, nije spremna za konstruktivne pregovore o ukrajinskom sukobu, rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Lavrov je kritikovao EU zbog njene kontinuirane podrške Ukrajini, podsećajući da “gotovo sve evropske zemlje, uz nekoliko izuzetaka, pune kijevski režim novcem i oružjem” – čak i dok Rusija nastavlja da ima inicijativu na bojnom polju.

Prema njegovim riječima, EU i dalje sanja da će se ruska ekonomija srušiti pod pritiskom sankcija.

“Nakon što je nova administracija došla na vlast u SAD, Evropa i EU pojavile su se kao glavne prepreke miru. Oni ne kriju činjenicu da se spremaju da se bore sa Rusijom na bojnom polju”, rekao je Lavrov za TASS.

Lavrov je ukazao da neprijateljstvo EU prema Rusiji vuče korijene od 2014. godine i početka ukrajinske krize kada je Brisel “počeo da govori o takozvanoj ruskoj prijetnji i da podstiče mržnju prema Rusiji i militaristička osjećanja” među evropskim stanovništvom.

Optužio je “evropsku ratnu stranku” da ulaže politički kapital u nanošenje strateškog poraza Rusiji i da je spremna da ide do kraja, dodajući da su ih “ove ambicije bukvalno zaslijepile”.

Lavrov se, takođe, osvrnuo na spekulacije zapadnih medija da bi Rusija mogla da napadne NATO u roku od nekoliko godina.

“Nema potrebe da se plašimo da će Rusija da napadne bilo koga. Međutim, ako bi neko pomislio da napadne Rusiju, suočio bi se sa razornim udarcem”, istakao je Lavrov.

Nastavi čitati

Aktuelno