Connect with us

Svijet

Trgovinski sporazum s Amerikom pokazuje GRANICE MOĆI EU

„Da biste bili slobodni, morate da ulijevate strah“, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, 30. jula. „Nismo ulijevali dovoljno straha.“ Govorio je tri dana nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pristala na jednostrani trgovinski sporazum s predsjednikom Donaldom Trampom na njegovom golf terenu Turnberi u Škotskoj. Sporazum podrazumijeva više carine na evropsku robu, bez ikakvih protivmjera. Ova ponižavajuća asimetrija brzo je naišla na osudu političara i medija širom kontinenta. Ipak, Evropska unija imala je dobre razloge za svoju bojažljivost. Morala je da učini dovoljno ustupaka kako bi zadržala Trampovo interesovanje za Evropu, a da pri tom ograniči štetu po sopstvenu ekonomiju. Za sada, izgleda da je to postigla, piše Economist.

Najružniji dio sporazuma jeste carina od 15% na evropski izvoz u Ameriku. To je više od devet puta više od stope koja je važila prije nego što se Tramp vratio na vlast. Ali moglo je biti i gore: početkom jula Tramp je prijetio carinom od 30%. Dogovorena stopa takođe je dobra vijest za evropske proizvođače automobila, koji su ranije bili suočeni s nametom od 25%. Zapravo, sporazum bi mogao imati paradoksalnu posljedicu da evropski izvoznici automobila budu u povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Amerike, gdje se moraju plaćati visoke carine na dijelove i čelik. Drugi veliki ustupak EU bio je ukidanje njenih carina na američke automobile i drugu industrijsku robu, kao i davanje većeg pristupa tržištu nekim poljoprivrednim i ribarskim proizvodima. Liberalizacija obuhvata oko četvrtinu američkog izvoza u EU, uključujući automobile i obuću; ostatak već ulazi bez carina.

Amerika je takođe napravila izvjesni ustupak koji će pomoći njenim kompanijama. Lista evropskih proizvoda koji se smatraju „strateškim“ suočavaće se sa starim, niskim carinama koje su važile prije Trampovog drugog mandata. Na toj listi su oprema za proizvodnju čipova, prirodni resursi i određene hemikalije. Vijest je podigla cijene akcija evropskih proizvođača tih povlaštenih proizvoda. Lista bi se mogla vremenom proširiti, dajući Trampu tihi način da ublaži posljedice svoje carinske politike. EU je osigurala i nekoliko suptilnijih pobjeda. Uspjela je da zaštiti svoju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji Tramp prezire jer pogrešno misli da šteti američkim izvoznicima. Sporazum ne pominje pravo EU da oporezuje i reguliše digitalne usluge, od kojih su mnoge američkog porijekla. Takođe, nije bilo riječi o tome kako Evropa postupa s Kinom. Dvije strane su obećale da će zajedno raditi na uklanjanju različitih necarinskih prepreka u trgovini. Takođe su se obavezale da zaštite transatlantsko tržište metala od prijetnje „prekomjernog kapaciteta“ (čitaj: Kine). Ali ta obećanja nisu nova; EU je radila na sličnim inicijativama i s Bajdenovom administracijom.

Ekonomski uticaj na Evropu nije jasan. Goldman Sachs procjenjuje da bi šteta mogla iznositi značajnih 0,4% BDP-a. Drugi su optimističniji. Računice dijelom zavise od toga kako drugi američki trgovinski sporazumi utiču na relativni položaj Evrope. Šteta se takođe mora vagati naspram koristi od sporazuma. On je smanjio neizvjesnost, što bi trebalo pomoći preduzećima u planiranju. Snižene carine na američku robu mogle bi pomoći u obaranju inflacije, što bi dovelo do nižih kamatnih stopa. Kombinovani efekat svega toga mogao bi biti nula.

Pregovori nisu bili samo o carinama. EU vidi ovaj sporazum kao početnu tačku za unapređenje odnosa s Amerikom. Posebno kada je riječ o odbrani, Evropa se nada da će Amerika ostati angažovana. U tom duhu, Tramp je rekao da je EU obećala da će kupovati „ogromne količine“ američkog oružja. EU je to demantovala: ne smatra da je oružje dio sporazuma.

Rukovanje u Škotskoj nije kraj sage. Dvije strane se prvo moraju dogovoriti o zajedničkom tumačenju onoga što je dogovoreno. Kada je riječ o metalima, čini se da se ne slažu da li važe stare carine ili kvote. Kod farmaceutskih proizvoda, jezik je jasniji — carine od 15% će se primjenjivati. Ali Tramp ostaje opsjednut cijenama lijekova. Istraga o uvozu američkih farmaceutskih proizvoda je u toku i mogla bi rezultirati uvođenjem carina na lijekove proizvedene u inostranstvu. Ako Amerika postavi nove, teže zahtjeve, EU bi mogla odustati od opreza i uzvratiti nasilniku koji je ne doživljava s dovoljno straha. U ovim pregovorima prihvatila je ograničenja svoje moći. U sljedećem krugu, možda će Tramp morati da nauči gdje su njegove granice.

Related Topics:

Svijet

ZVANIČNI BRISEL STAO UZ SUD: Presuda Dodiku potvrđena, nema nazad!

EU prima k znanju krivičnu presudu po žalbi Milorada Dodika od strane Suda Bosne i Hercegovine, izjavila je Anita Hiper, portparolka Evropske službe za spoljne poslove.

– Presuda je obavezujuća i mora se poštovati. EU poziva sve strane da priznaju nezavisnost i nepristrasnost Suda i da poštuju i potvrde njegovu presudu – navela je ona.

Sud BiH je nakon žalbe odbrane i Tužilaštva donio odluku da potvrdi prvostepenu presudu po kojoj je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, kojeg Republika Srpska ne priznaje.

Nastavi čitati

Svijet

ULTIMATUM IZ VAŠINGTONA! Tramp stisnuo Putina: “Prekidaj rat ili plati cijenu!”

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa gubi strpljenje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u vezi sa okončanjem rata u Ukrajini.

– Ono što predsjednika najviše muči jesu ti sjajni telefonski pozivi gdje svi tvrde, znate, voljeli bismo da se ovo završi i pronađemo način da se krene naprijed. Onda on uključi vijesti i vidi da je još jedan grad bombardovan – rekao je Rubio za Foks njuz.

Dodao je da SAD istražuju nove načine za napredak u mirovnim pregovorima, ali je upozorio da je Trampovo strpljenje “na izmaku”, prenosi Tanjug.

– Do sada, bar kako mi to doživljavamo, nije bilo iskrenog interesovanja sa ruske strane za postizanje tog cilja. Ali očigledno je da predsjednik neće čekati zauvijek – zaključio je Rubio.

Tramp je u utorak odredio Putinu rok od 10 dana da pristane na sporazum o prekidu vatre ili da se suoči sa novim, oštrim sankcijama.

Nastavi čitati

Svijet

BROJNE OPASNOSTI: ChatGPT ne tretira jednako žene i muškarce, evo i kako

Nakon što je OpenAI predstavio ChatGPT, ovaj četbot se pokazao kao velika prijetnja Guglu (Google) i dugogodišnjem načinu pretraživanja.

Međutim, kako su ljudi vremenom sve više koristili ovaj AI alat, on im je postao mnogo više od puke zamjene za guglanje.

Danas je mnogima vještačka inteligencija glavni savjetnik u vezi sa brojnim stvarima koje rade u životu, bilo da je riječ o emocionalnim problemima, finansijama i slično, dok su se mladi toliko povezali sa četbotovima da su stvorili gotovo prijateljski odnos.

Brojne opasnosti
Takvo vezivanje za tehnologiju i traženje važnih životnih savjeta od četbotova donosi brojne i raznovrsne opasnosti, te ljudi ne bi smjeli da prepuste važne životne odluke jednostavno nekom programu za koji je više puta dokazano da može da izmišlja i greši, piše Zimo, pozivajući se na NYpost.

Ali, to nije sve. Kako je pokazalo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Kornel, vještačka inteligencija se u nekim slučajevima pokazala pristrasnom prema određenim grupama ljudi, prvenstveno prema ženama, manjinama i izbjeglicama. U okviru istraživanja, oni su sa AI četbotovima komunicirali kao izmišljene osobe sa različitim karakteristikama, kako bi utvrdili postoji li (i kakva je) razlika u načinu na koji vještačka inteligencija komunicira sa muškarcima i ženama, odnosno sa osobama različitih rasa. Odgovor je, postoji.

Ženama predlaže manju platu
Najbolje se to vidi na primjeru komunikacije o platama za radna mjesta, kada su naučnici postavili pitanje o početnoj zaradi za jednu poziciju u zdravstvenoj ustanovi u Denveru. Kada su upit postavili kao muškarac, četbot im je savjetovao da traže početnu platu od 400.000 dolara, dok je za isti upit, kada je pretpostavljao da razgovara sa ženom, savjetovao platu od 280.000 dolara.

U istraživanju se naglašava da su kvalifikacije obje osobe koje su komunicirale sa četbotom bile iste, a jedina razlika bila je u polu.

Takođe, kada su se naučnici predstavljali kao pripadnici manjina ili izbjeglice, ChatGPT im je takođe savjetovao da traže nižu zaradu. Ti rezultati se poklapaju sa nekim ranijim istraživanjima koja su pokazala da čak i suptilni signali, poput imena kandidata, mogu “aktivirati rodne i rasne razlike” prilikom odgovora AI modela na pitanja vezana za zapošljavanje.

Rezultati ovog istraživanja su prilično zabrinjavajući, naročito zbog sve veće zavisnosti ljudi od AI četbotova kojima se obraćaju za savjete o raznim temama. Čini se da bi dio ljudi koji su privilegovani čak i u očima vještačke inteligencije mogao dobijati korisnije savjete, koji im mogu obezbijediti veću zaradu, napredovanje u karijeri i slično, u poređenju sa ženama, manjinama i drugim grupama, kako se vidi na ovom primjeru, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno