Connect with us

Svijet

Trgovinski sporazum s Amerikom pokazuje GRANICE MOĆI EU

„Da biste bili slobodni, morate da ulijevate strah“, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, 30. jula. „Nismo ulijevali dovoljno straha.“ Govorio je tri dana nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pristala na jednostrani trgovinski sporazum s predsjednikom Donaldom Trampom na njegovom golf terenu Turnberi u Škotskoj. Sporazum podrazumijeva više carine na evropsku robu, bez ikakvih protivmjera. Ova ponižavajuća asimetrija brzo je naišla na osudu političara i medija širom kontinenta. Ipak, Evropska unija imala je dobre razloge za svoju bojažljivost. Morala je da učini dovoljno ustupaka kako bi zadržala Trampovo interesovanje za Evropu, a da pri tom ograniči štetu po sopstvenu ekonomiju. Za sada, izgleda da je to postigla, piše Economist.

Najružniji dio sporazuma jeste carina od 15% na evropski izvoz u Ameriku. To je više od devet puta više od stope koja je važila prije nego što se Tramp vratio na vlast. Ali moglo je biti i gore: početkom jula Tramp je prijetio carinom od 30%. Dogovorena stopa takođe je dobra vijest za evropske proizvođače automobila, koji su ranije bili suočeni s nametom od 25%. Zapravo, sporazum bi mogao imati paradoksalnu posljedicu da evropski izvoznici automobila budu u povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Amerike, gdje se moraju plaćati visoke carine na dijelove i čelik. Drugi veliki ustupak EU bio je ukidanje njenih carina na američke automobile i drugu industrijsku robu, kao i davanje većeg pristupa tržištu nekim poljoprivrednim i ribarskim proizvodima. Liberalizacija obuhvata oko četvrtinu američkog izvoza u EU, uključujući automobile i obuću; ostatak već ulazi bez carina.

Amerika je takođe napravila izvjesni ustupak koji će pomoći njenim kompanijama. Lista evropskih proizvoda koji se smatraju „strateškim“ suočavaće se sa starim, niskim carinama koje su važile prije Trampovog drugog mandata. Na toj listi su oprema za proizvodnju čipova, prirodni resursi i određene hemikalije. Vijest je podigla cijene akcija evropskih proizvođača tih povlaštenih proizvoda. Lista bi se mogla vremenom proširiti, dajući Trampu tihi način da ublaži posljedice svoje carinske politike. EU je osigurala i nekoliko suptilnijih pobjeda. Uspjela je da zaštiti svoju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji Tramp prezire jer pogrešno misli da šteti američkim izvoznicima. Sporazum ne pominje pravo EU da oporezuje i reguliše digitalne usluge, od kojih su mnoge američkog porijekla. Takođe, nije bilo riječi o tome kako Evropa postupa s Kinom. Dvije strane su obećale da će zajedno raditi na uklanjanju različitih necarinskih prepreka u trgovini. Takođe su se obavezale da zaštite transatlantsko tržište metala od prijetnje „prekomjernog kapaciteta“ (čitaj: Kine). Ali ta obećanja nisu nova; EU je radila na sličnim inicijativama i s Bajdenovom administracijom.

Ekonomski uticaj na Evropu nije jasan. Goldman Sachs procjenjuje da bi šteta mogla iznositi značajnih 0,4% BDP-a. Drugi su optimističniji. Računice dijelom zavise od toga kako drugi američki trgovinski sporazumi utiču na relativni položaj Evrope. Šteta se takođe mora vagati naspram koristi od sporazuma. On je smanjio neizvjesnost, što bi trebalo pomoći preduzećima u planiranju. Snižene carine na američku robu mogle bi pomoći u obaranju inflacije, što bi dovelo do nižih kamatnih stopa. Kombinovani efekat svega toga mogao bi biti nula.

Pregovori nisu bili samo o carinama. EU vidi ovaj sporazum kao početnu tačku za unapređenje odnosa s Amerikom. Posebno kada je riječ o odbrani, Evropa se nada da će Amerika ostati angažovana. U tom duhu, Tramp je rekao da je EU obećala da će kupovati „ogromne količine“ američkog oružja. EU je to demantovala: ne smatra da je oružje dio sporazuma.

Rukovanje u Škotskoj nije kraj sage. Dvije strane se prvo moraju dogovoriti o zajedničkom tumačenju onoga što je dogovoreno. Kada je riječ o metalima, čini se da se ne slažu da li važe stare carine ili kvote. Kod farmaceutskih proizvoda, jezik je jasniji — carine od 15% će se primjenjivati. Ali Tramp ostaje opsjednut cijenama lijekova. Istraga o uvozu američkih farmaceutskih proizvoda je u toku i mogla bi rezultirati uvođenjem carina na lijekove proizvedene u inostranstvu. Ako Amerika postavi nove, teže zahtjeve, EU bi mogla odustati od opreza i uzvratiti nasilniku koji je ne doživljava s dovoljno straha. U ovim pregovorima prihvatila je ograničenja svoje moći. U sljedećem krugu, možda će Tramp morati da nauči gdje su njegove granice.

Related Topics:

Svijet

“BICIKLOM NA RUSIJU”! Belgijski ministar “Naše trupe će biti spremne da POBIJEDE U RATU BUDUĆNOSTI”

Belgijski ministar odbrane Teo Franken pozvao je na jačanje kapaciteta oružanih snaga kako bi se pripremili za najgori mogući scenario.

“Naše trupe će biti spremne da pobijede u ratu budućnosti – fleksibilne, isplative, sa visokom brzom prilagodljivošću, dajući prioritet tehnologiji, sajber prostoru i inovacijama. U ratu koji se, nadamo se, nikada neće dogoditi”, napisao je Franken na “Iksu”.
On je dodao da je 2025. godina pokazala da se, ako se želi sačuvati mir, mora pripremati za najgore.

Franken se ranije se sukobio sa bivšim ruskim predsjednikom zbog nuklearnog rata – u Instagram objavi sa pjesmom “Calm Down” koju pjeva američka pjevačica Selena Gomez, piše briselski Politiko. Nešto ranije se “zakleo da će NATO sravniti Moskvu” ako Kremlj ikada napadne Brisel u intervjuu za belgijski novinski veb-sajt HUMO.

To je izazvalo žestoku reakciju Dmitrija Medvedeva, bivšeg ruskog predsjednika i trenutnog zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti, koji je sklon ispadima na društvenim mrežama.

Medvjedev je nazvao Frankena “imbecilom” i upozorio da je rusko nuklearno superoružje Posejdon testirano, nazivajući ga “pravim oružjem sudnjeg dana”. Kao odgovor korisniku X koji je predložio da se Belgija koristi kao poligon za testiranje, Medvedev je dodao: “Tada će Belgija nestati”.

U četvrtak ujutru Franken je uzvratio Medvedevu u Instagram objavi, rekavši: “Ruski glavni nasilnik nikada ne prestaje da prijeti i vrijeđa.”

“NATO nije u ratu sa Ruskom Federacijom i svakako ne želi da bude… Ali princip ‘uzvratnog udarca’ našeg saveza je neosporan već 76 godina”, rekao je. “To je ono što sam mislio u intervjuu za HUMO i ne povlačim ni reč od toga”.

Na objavu je bio dodat hit američke pop pjevačice Selene Gomez iz 2023. godine “Calm Down”, očigledno apel Frankena Kremlju da se smiri. Pjesmu je prvobitno objavio nigerijski pjevač Rema 2022. godine, nakon čega je objavljem remiks sa Gomezovom 2023. godine.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO NE ODSTUPA “Mađarska u 2026. godini NEĆE PRIMITI NIJEDNOG MIGRANTA”

Mađarska neće primiti nijednog migranta 2026. godine i neće platiti nijednu forintu za smještaj migranata iz drugih zemalja EU, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“Mađarska neće sprovesti pakt o migraciji. Ne želimo paralelna društva i ne želimo da provedemo Božić pod prijetnjom terorizma. Sljedeće godine, Mađarskoj će biti potrebna sva njena snaga, jer Brisel želi da počne da naseljava migrante ovdje”, naveo je Sijarto u objavi na Fejsbuku.

Sijarto je naglasio da će se jedna od najvećih bitaka naredne godine odnositi na to što Mađarska ne prihvata sporazum o migraciji, koji u EU stupa na snagu na ljeto, prenosi MTI.
On je istakao da bi sporazum, iako bi trebalo da učini evropski sistem azila efikasnijim, u praksi “primorao Mađarsku na nemoguć izbor, da plati ili da primi migrante”, što smatra apsurdnim. Sijarto je dodao da je Mađarska izgradila graničnu ogradu o svom trošku, i da je branila spoljnu granicu EU od migranata više od decenije, a da je trenutno kažnjena sa milion evra dnevno jer je odbila da ih primi.
Ukazao je da se u zemljama zapadno od Mađarske koje ne mogu ili ne žele da se brane od migranata bezbjednost pogoršala.

Nastavi čitati

Svijet

NIŠTA OD RUSKE IMOVINE! Politički udarac za Zelenskog

Odluka Evropske unije da obezbijedi kredit Kijevu umjesto eksproprijacije zamrznute imovine Rusije označila je politički udarac za ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i njegove evropske partnere, piše list “Il fato kvotidijano”.

“Odluka Brisela o novom evropskom kreditu osigurava budžet Ukrajine za 2026. godinu. Sa tehničke tačke gledišta, ovo je olakšanje, a politički je poraz za Zelenskog i njegove evropske saveznike, koji su obećali da će natjerati Moskvu da plati, ali su se u stvarnosti zadovoljili kompromisom”, piše list.

Analizirajući rezultate 2025, list ističe da je ovo bila najgora godina za Ukrajinu nakon kritika u Bijeloj kući koje su, kako se navodi, satjerale Zelenskog u ćošak, te nakon prestanka američke podrške, neuspjeha na frontu i koruptivnog skandala.

EU i zemlje G7 zamrznule su oko 300 milijardi evra ruske imovine. Oko 180 milijardi evra nalazi se u belgijskom depozitaru “Evrokliru”.

Na nedavno održanom samitu EU lideri nisu uspjeli da se dogovore o eksproprijaciji zamrznute imovine Rusije pod maskom takozvanog reparacionog kredita Ukrajini, podsjeća TASS.

Umjesto toga, donesena je odluka da se Kijevu dodijeli 90 milijardi evra tokom naredne dvije godine kroz zajedničko zaduživanje.

Nastavi čitati

Aktuelno