Connect with us

Svijet

NEVIDLJIVO ORUŽJE 21. VIJEKA: Kako Kina drži svijet u šaci preko rijetkih minerala i zašto Zapad ulazi u najskuplju trku do sada

Kako Kina kontroliše srce moderne tehnologije, zašto Zapad kasni tri decenije i može li u narednih 10 godina preokrenuti najopasniju zavisnost savremenog svijeta?

Rijetki minerali nalaze se u samom srcu moderne tehnologije – od pametnih telefona i električnih vozila, do borbenih aviona i sistema vještačke inteligencije. Iako većina ljudi nikada nije čula za njih, bez ovih materijala savremeni svijet kakav poznajemo ne bi mogao da funkcioniše. Kina danas kontroliše gotovo čitav globalni lanac snabdijevanja rijetkim mineralima, a Zapad tek sada pokušava da nadoknadi izgubljene decenije.

Kina i potpuna kontrola nad kritičnim sirovinama

Kina trenutno posjeduje oko 60–70 odsto svjetske proizvodnje rude rijetkih minerala i gotovo 90 odsto kapaciteta za njihovu preradu. Kod teških rijetkih metala, poput disprozijuma i terbiuma, njen udio dostiže čak 95–99 odsto, čime praktično ima monopol nad materijalima koji su nezamjenjivi u visokoj tehnologiji i vojnoj industriji.

Nedavne kineske kontrole izvoza germanijuma, galijuma, antimona i drugih ključnih minerala pokazale su koliko je globalni lanac snabdijevanja krhak. Zapadni proizvođači automobila i odbrambena industrija već osjećaju posljedice, jer se pokazalo da jedna država može ozbiljno usporiti tehnološki i vojni razvoj drugih zemalja – bez ijednog ispaljenog metka.

Rijetki minerali kao strateško oružje

Ova situacija odvija se u trenutku pojačanog rivalstva između Sjedinjenih Država i Kine, koje se bore za tehnološko, vojno i ekonomsko vođstvo. Industrije koje zavise od rijetkih minerala – poluprovodnici, električna vozila, čista energija, robotika i avio-industrija – predstavljaju stubove buduće globalne ekonomije.

Kina je svoju dominaciju gradila decenijama, kroz dugoročno planiranje, državne subvencije i blaže ekološke standarde. Zapadne zemlje su, s druge strane, dozvolile gašenje sopstvenih kapaciteta zbog visokih troškova i strogih regulativa. Kada je zavisnost postala strateški problem, Kina je već kontrolisala gotovo cijeli lanac – od rudnika do gotovih proizvoda.

Da razmjeri problema budu jasniji, jedan borbeni avion F-35 sadrži oko 420 kilograma rijetkih minerala, dok podmornica klase Virginia koristi više od 4.000 kilograma. Ove brojke pokazuju da pitanje snabdijevanja nije samo ekonomsko, već i direktno bezbjednosno.

Kako Zapad pokušava da se izvuče iz zavisnosti

U posljednjih pet godina, Zapad je uradio više nego u prethodne tri decenije. SAD su od 2020. godine uložile više od 400 miliona dolara u obnovu domaćeg rudarenja i prerade. Rudnik Mountain Pass u Kaliforniji ponovo proizvodi okside lakih rijetkih minerala uz podršku Ministarstva odbrane, dok je kompanija MP Materials samo 2024. proizvela više od 1.300 tona neodimijum-praseodimijum oksida.

U Teksasu se privodi kraju izgradnja fabrike magneta sa planiranim kapacitetom od 1.000 tona NdFeB magneta godišnje, dok je australijski Lynas dobio više od 150 miliona dolara za izgradnju postrojenja za preradu rijetkih minerala u SAD. Početkom 2025. godine, kompanija USA Rare Earth objavila je proizvodnju 99,1 odsto čistog disprozijum oksida, što predstavlja veliki iskorak ka nezavisnosti od Kine.

Evropa kasni, ali pokušava da uhvati korak

Evropska unija je 2023. usvojila Zakon o kritičnim sirovinama, sa ciljem da do 2030. obezbijedi 10 odsto domaće eksploatacije, 40 odsto prerade i 25 odsto reciklaže strateških sirovina. Obeleženo je 47 domaćih i 13 stranih projekata kao strateški važnih, uz ubrzane dozvole i finansiranje.

Ipak, Evropa i dalje zavisi od Kine za više od 95 odsto snabdijevanja, dok su mnogi projekti još uvijek u fazi pilot-postrojenja. Prelazak na punu industrijsku proizvodnju biće dug, skup i tehnički zahtjevan.

Skup, spor i neizbježan put

Zaključak je jasan: Zapad je ušao u trku u kojoj pokušava da za deset godina nadoknadi ono što je Kina gradila trideset. Put će biti skup i spor, ali cilj je dostižan. Države su već počele direktno da učestvuju u tržištu – od garantovanih cijena, do državnih ulaganja i nacionalnih zaliha.

U narednoj deceniji, rijetki minerali biće jedan od ključnih faktora globalne moći. Vještačka inteligencija, autonomni sistemi, napredna odbrana, električni transport i čista energija zavisiće od sigurnog i stabilnog snabdijevanja ovim, javnosti gotovo nevidljivim, ali strateški presudnim materijalima.

Banjaluka24

Related Topics:

Svijet

AMERIKA U VELIKOJ OPASNOSTI, ali ne od Kine i Irana!?

Detaljna analiza situacije u kojoj bi Federalne rezerve mogle ostati jedini spas za državu ukazuje na to da su Sjedinjene Američke Države ušle u opasnu zonu bez povratka.

Nekadašnji američki ministar finansija Henry Paulson upozorio je da najveća prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama nisu Iran ili Kina, već tržište duga koje je dostiglo 39 biliona dolara. Prema njegovim riječima, država se kreće ka trenutku kada će investitori prestati kupovati državne obveznice, što bi primoralo Federalne rezerve (Fed) na hitnu intervenciju.

Opasnost od kolapsa potražnje

Sjedinjene Američke Države hitno trebaju plan za vanredne situacije jer bi potražnja za američkim dugom mogla naglo kolabirati. Paulson ističe da bi rezultat takvog scenarija bio “zao” i sa izuzetno opasnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Buduća dužnička kriza bila bi znatno gora od one iz 2008. godine, jer je tada vlada imala prostor za zaduživanje kako bi popravila stanje, dok bi u novoj krizi upravo država bila glavni problem.

Ukoliko niko ne bude želio kupovati američki dug, Fed bi postao jedini kupac, što dovodi do pada cijena i naglog skoka kamatnih stopa. U tom slučaju, vlada bi plaćala mnogo više za posuđivanje novca, što direktno povećava budžetski deficit. Deficit SAD-a u protekle tri godine iznosio je prosječno 6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je nivo koji se obično viđa samo tokom recesija ili ratova.

Neizvjesna fiskalna budućnost

Kongres izbjegava teške odluke sve dok kriza ne postane neizbježna, a rješavanje problema zahtijeva povećanje prihoda i korjenite promjene u zdravstvu i socijalnom osiguranju. Kongresni ured za budžet (CBO) predviđa da će odnos duga prema BDP-u dostići 108% do 2030. godine, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da američke obveznice gube svoj poseban status. Strano vlasništvo nad dugom palo je na 30%, što je značajan pad u odnosu na 50% od prije dvije decenije.

Projekcije pokazuju da će isplate kamata na američki dug dostići 1,2 biliona dolara godišnje do 2028. godine, što je iznos veći od vojnog budžeta. Svaki rast kamatnih stopa od 1% dodaje nevjerovatnih 300 milijardi dolara troškovima zaduživanja. SAD postepeno gube prostor za apsorbovanje političkih grešaka, a jaz između povjerenja tržišta i fiskalne realnosti se opasno smanjuje.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE VRHOVNI VOĐA IRANA IZ ILEGALE: Poslao misterioznu poruku i najavio žestok odgovor Americi

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei objavio je poruku povodom Dana vojske, upozoravajući neprijatelje na spremnost mornarice.

Iranski mediji objavili su danas najnoviju pisanu poruku koja se pripisuje vrhovnom vođi Irana, Modžtabi Hamneiju.

U poruci povodom Dana vojske u Iranu, nije bilo eksplicitnog pominjanja dvije teme o kojima su iranski zvaničnici nedavno diskutovali: Ormuskog moreuza i pregovora između Irana i SAD.

U jednom dijelu, u poruci se upozoravaju “neprijatelji” da je mornarica iranske vojske spremna da ih natjera da “okuse gorčinu novih poraza”, bez dodatnih pojašnjenja, piše BBC.

On se nije pojavljivao u javnosti otkako je postao vrhovni vođa početkom marta.

“Lice mu je unakaženo”
Prema posljednjim informacijama koje su nedavno dospele u javnost, novi vrhovni vođa Irana i dalje se oporavlja od teških povreda lica i nogu zadobijenih u vazdušnom napadu u kojem je na početku rata poginuo njegov otac, rekla su za Rojters tri izvora bliska njegovom najužem krugu.

Hameneijevo lice je unakaženo u napadu na kompleks vrhovnog vođe u centralnom Teheranu, a zadobio je i ozbiljnu povredu jedne ili obje noge, navela su sva tri izvora, piše Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV: Aktivno se razmatra koncept novog vojnog bloka

Koncept novog vojnog bloka, u koji bi ušle Evropska unija, Turska, Velika Britanija i Ukrajina, aktivno se razmatra, ali bi i takav savez ostao agresivan, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

On je na Antalijskom diplomatskom forumu rekao da se sve češće pominje ideja po kojoj bi SAD željele da se oslobode tereta finansiranja evropske bezbjednosti, da zatim postignu dogovor sa Rusijom i potom se u potpunosti usmjere na dugoročno suprotstavljanje Kini.

Prema njegovim riječima, umjesto sadašnjeg formata, predlagao bi se novi blok koji bi okupio Evropsku uniju, Tursku, Veliku Britaniju i Ukrajinu.

Lavrov je ocijenio da bi svaka takva nova struktura u suštini bila agresivna, posebno imajući u vidu sadašnje rukovodstvo Evropske unije i NATO-a.

Nastavi čitati

Aktuelno