Connect with us

Društvo

PUNE SOBE, PRAZAN BUDŽET Turista sve više, a boravišna taksa sve manja! Ko krade od države?

Za pola godine od boravišne takse u Srpskoj je prikupljeno oko 1,035 miliona KM, s tim da je evidentan porast naplate u Banjaluci i Foči u odnosu na isti period lani, dok je u Trebinju i Palama uplaćeno manje sredstava.

No, kada se uporedi sa istim periodom prošle godine, a kada se uzme u obzir i da je ove godine više noćenja i dolazaka turista, ukupna naplata od boravišnih taksa manja je za 0,4 odsto, jer je tada prikupljeno oko 1,039 miliona KM.

S tim u vezi, zanimljivo je da je, prema evidenciji Zavoda za statistiku RS, u junu prošle godine RS raspolagala sa 12.854 stalna ležaja, a u istom periodu ove godine sa 13.449 njih, što bi trebalo da znači i više prihoda, no, to nije slučaj.

“Ovo je podatak koji u skoro 100 odsto uobziruje veće smještajne objekte tipa hotel, motel, hostel i pojedine SP-ove koji u svojoj djelatnosti imaju i izdavanje smještaja. Samo na osnovu njihove baze povećanje broja kreveta je oko 600. Kada uporedimo taj podatak sa uplatom boravišne takse koja je na nivou prošle godine, i sa povećanjem broja dolazaka i noćenja, možemo primijetiti evidentnu anomaliju u sektoru privrede, gdje se jasno vidi poslovanje na crno, odnosno neprijavljivanje gostiju”, pojasnio je za “Nezavisne” Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske.

Kako kaže, takoreći na dnevnom nivou imamo nove apartmane za izdavanje, vikendice, vile sa bazenima, bungalove i sl., a pri tome broj dolazaka i noćenja ostaje na nekom paušalnom prijavljivanju, dok je boravišna taksa u okvirima vrlo malih oscilacija, odnosno bez značajnog povećanja.

“Konkretno, što se tiče objekata za izdavanje tipa apartmani, sobe i kuće za iznajmljivanje, a ako njima dodamo i objekte seoskog turizma, dolazimo do podatka da ih je skoro 3.000 sa oko 12.000 kreveta, od kojih vrlo mali broj, iako su registrovani, ispunjava zakonske obaveze”, rekao je Radić i dodao da ih je minimalno dva puta više koji su u potpuno sivoj zoni, dakle niti su registrovani niti ispunjavaju obaveze.

“Podaci ovog tipa smještaja skoro i ne ulaze u zvaničnu statistiku. Posmatrajući stanje stvari u regionu, na primjerima Srbije, Hrvatske ili Crne Gore, u zvaničnoj statistici vezanoj za dolaske i noćenje turista na godišnjem nivou može se vidjeti da je u prosjeku 50-60 odsto vezano za privatni smještaj. Tu se vidi značaj tog segmenta i veličina rada na crno kod nas, gdje nam se statistika bazira od jedan do pet odsto na dolaske i noćenja u privatnim apartmanima”, ističe.

Prema njegovim riječima, u Banjaluci je za pola godine naplaćeno 253.956,54 KM od boravišnih taksa, što je 24,8 odsto više nego u istom periodu lani.

“U Trebinju je naplaćeno 140.824,95 KM, što je za 1,7 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je u opštini Pale uplaćeno 236.283,74 KM, što je za 24,93 odsto manje nego u istom periodu lani. Najizraženije povećanje uplate BT je u opštini Foča, odnosno u rafting kampovima, gdje je za šest mjeseci 2025. godine uplaćeno 34.940,26 KM, što je indeks povećanja 352,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kad je uplaćeno 9.900,94 KM”, pojasnio je Radić.

Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srpsku je u šest mjeseci ove godine posjetilo 238.899 turista, koji su ostvarili 582.648 noćenja. To je za 5,2 odsto više dolazaka i 3,4 odsto više noćenja u odnosu na isti period lani.

Kako kaže Radić, bitno je istaći i povećan broja dolazaka Slovenaca i Hrvata, dok je, s druge strane, evidentan blagi pad broja dolazaka turista iz Srbije.

“Turisti iz Turske su počeli duže boraviti na destinaciji, dok su Rumuni znatno skratili period boravka. Blago je povećan broj dolazaka Nijemaca i Austrijanaca. Ono što je najjači utisak za ovih šest mjeseci kada je struktura gostiju u pitanju jeste sve evidentniji povratak turista iz Kine, pa je tako u pola godine za 55 odsto povećan broj dolazaka u odnosu na isti period lani”, zaključio je Radić.

Društvo

POČELA KOMERCIJALNA VAKCINACIJA! U Srpskoj možete kupiti vakcinu protiv gripa!

U Vakcinalnom centru Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjaluci počela je vakcinacija protiv gripa komercijalnom vakcinom koja košta 35 KM, a građanima je na raspolaganju 2.500 doza.

U Institutu su rekli Srni da se građani mogu vakcinisati u Ambulanti za vakcinaciju Instituta, u zgradi pored Muzičke škole svaki dan od 8.00 do 14.00 časova.

Distribucija vakcina protiv gripa po regionalnim centrima počela je u petak, 31. oktobra, a od ukupne količine nabavljenih, 18.000 je besplatnih namijenjenih za devet kategorija stanovnika koji na to imaju pravo i koje će im biti davane u domovima zdravlja.

Pravo na besplatnu vakcinaciju imaju pacijenti na hemodijalizi, oni koji boluju od šećerne bolesti-insulinski zavisni, pacijenti liječeni kardiohirurškim metodama, odnosno sa ugrađenim stentom, pacijenti kojima je rađena balon dilatacija, te sa ugrađenim pejsmejkerom.

Besplatnu vakcinu imaju pravo da prime HIV pozitivna lica i pacijenti oboljeli od Side, djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, djeca oboljela od cistične fibroze pluća, osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze i one koje su završile sa primanjem hemoterapije i trenutno nemaju kliničke znakove bolesti.

Načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Nina Rodić Vukmir rekla je Srni da vakcinacija predstavlja najefikasniji, najbolji i najjeftiniji način da se građani zaštite od neke zarazne bolesti, pa tako i od gripa.

“Vakcina protiv gripa primjenjuje se više od 50 godina, a sadrži mrtve viruse koji ne mogu izazvati bolest, ali stimulišu nastanak otpornosti”, navela je Vukmirova.

Ona je dodala da se virusi gripa koji cirkulišu u populaciji mijenjaju iz godine u godinu, tako da je i sastav vakcine drugačiji svake sezone.

“Vakcina protiv gripa neće spriječiti bolesti izazvane drugim virusima”, pojasnila je Vukmirova.

Ona je rekla da je neophodno vakcinisati se što prije, jer je potrebno najmanje dvije sedmice nakon vakcinacije da se razvije zaštita.

Vukmirova je navela da se vakcinacija posebno preporučuje hroničnim bolesnicima, starijim osobama, osobama koje su profesionalno ili privatno u kontaktu sa rizičnim grupama, zdravstvenim radnicima i zaposlenim u sektorima i službama od javnog značaja /policija, prosvjeta, komunalna preduzeća, zaposleni u vrtićima/.

Ona je napomenula da se u liječenju gripa ne primjenjuju antibiotici.

Nastavi čitati

Društvo

MITTAL OTIŠAO, PAVGORD STIGAO! Nova era ili nova neizvjesnost za radnike “Nove Ljubije”?

Nakon što je 30. oktobra ove godine formalno okončan proces preuzimanja vlasništva 51 odsto akcija kompanije “ArcelorMittal” Prijedor, gdje je većinski vlasnik postala kompanija “H&P Zvornik”,koja je dio grupacije “Pavgord” i od tog datuma kompanija zvanično posluje pod imenom “Nova Ljubija” Prijedor.

Dario Antonić, predsjednik Sinidikale organizacije kazao je da da je kupovinom većinskog dijela akcija novi vlasnik ujedno preuzeo i radnike koji su ujedno i najveća vrijednost kompanije prvenstveno zbog intelektualne svojine i iskustva u radu, ovim putem se javnosti i zaposlenim radnicima obraćam u ime sindikalne organizacije AMP.

“Zadatak sindikata je da obezbjedi ostvarivanje sindikalnih prava i sloboda u skladu sa medjunarodnim standardima,propisima Republike Srpske,Kolektivnim ugovorom i normativnim aktima poslodavca”, kazao je Antonić.

Dodaju da isto tako dužnost sindikata je da vodi aktivnosti na obezbjeđivanju ravnopravne pregovaračke pozicije i uloge sa partnerima,kao i pružanje pravne pomoći i zaštita prava radnika-članova SO AMP,utvrđenih Zakonom,Kolektivnim ugovorom i normativnim aktima poslodavca.

“Zakon jasno propisuje da se kod promjene vlasnika ili kupovine većinskog dijela akcija ne prekidaju ugovori o radu,niti se mijenjaju prava radnika. Novi vlasnik postaje poslodavac sljedbenik i preuzima sve ugovore o radu i obaveze prema radnicima.Između ostalog novi vlasnik mora primjenjivati stare pravilnike i kolektivni ugovor najmanje godinu dana”, kazali su iz Sindikata.

Ističu da pojedinačni kolektivni ugovor o pravima o obavezama poslodavca i radnika u ArcelorMittal Prijedor,d.o.o.Prijedor je potpisan 21.03.2024.godine,a zaključen je na period od tri godine.

“Očekivanja sindikalne organizacije od novog poslodavca su poštovanje i primjena Zakona o radu,kolektivnog ugovora,pojedinačnog kolektivnog ugovora i svih ostalih propisa koji su vezani za materijalno-pravni status svih radnika,a prvenstveno članova sindikata(oko 495 članova)2, ističu iz ove sindiklane organizacije.

Sindikat ovim putem želi da izrazi dobrodošlicu novom vlasniku,kao i pruženu ruku za saradnju,razgovore i dogovore čiji prvenstveno cilj treba da bude sigurnost zaposlenih,kao i zadržavanje trenutno dostignutih prava.Cilj sindikata je da kroz razgovore sa novim poslodavcem potpiše novi Pojedinačni kolektivni ugovor,naravno uz poboljšanja postojećih prava,a to bi ujedno bio i garant zaposlenima u iskrene namjere poslodavca da se održi poslovanje i rudarenje na ovim prostorima.

Ovim putem obavještavamo sve zaposlene da je Sindikat od dana objavljivanja informacije o povlačenju Mittala sa ovih prostora u kontinutetu pratio sva dešavanja,razmjenjivao informacije sa sindikalnom organizacijom iz Zenice,uspastavljao kontakte sa predstavnicima izvršnih funkcija i novim vlasnikom,kao i zaposlenima u vlasništvu Pavgord grupacije,a sve sa ciljem da dodje do pravovremenih informacija koje su važne za poslovanje i položaj zaposlenih.

Ono što je bitno u ovom trenutku ja da vlasnik Pavgord grupacije u ostalim kompanijama poštuje zakonske propise,vodi intezivne dijaloge sa predstavnicima sindikata i ima viziju da na ovim prostorima radi i unaprijedi postojeće poslovanje u svim segmentima.Naravno da je obaveza sindikata da prati sva dešavanja i blagovremeno reaguje koa što je činio i u prethodnom periodu kada je dolazilo do kršenja radničkih prava i ugrožavnja materijalnog,ekonomskog i socijalnog položaja radnika.

Nastavi čitati

Društvo

POPLAVE, SUŠE, POŽARI! BiH se suočava sa RASTUĆIM KLIMATSKIM RIZICIMA!

Bosna i Hercegovina se suočava sa rastućim klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i šumske požare, sa značajnom posljedičnom ekonomskom štetom. To je navedeno u dokumentu “BiH i Ujedinjene nacije – Okvir saradnje za održivi razvoj za period 2026. do 2030”.

Dokument je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH

Klimatske promjene

“Klimatske promjene predstavljaju značajne rizike, sa čestim katastrofama, prvenstveno poplavama i šumskim požarima, otkrivajući slabosti u pripravnosti za katastrofe i politikama koje se odnose na životnu sredinu”, navedeno je u ovom dokumentu.

Naglašeno je da degradacija vode, vazduha, šuma i poljoprivrednog zemljišta, u kombinaciji sa gubitkom biodiverziteta i klimatskim promjenama, ugrožava ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i sigurnost hrane.

“Opasnosti povezane s klimom, kao što su poplave, klizišta i šumski požari, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa, unapređenje spremnosti zajednice i ulaganje u strategije prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i ekonomskih resursa”, naglašeno je u dokumentu.

Povećan broj elementarnih nepogoda

Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da je očigledno da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda, i to u apsolutno svakom godišnjem dobu.

“Da li su to kiše, požari, poplave, snjegovi… U zadnje dvije godine smo imali velike požare u Hercegovini, potom poplave na području Prijedora, Laktaša… U FBiH je bila velika tragedija u Jablanici. Da li moramo da se u narednom periodu dodatno posvetimo zaštiti i spasavanju, te prevenciji, odnosno smanjenju rizika? Apsolutno”, ističe Trninić za “Nezavisne novine”.

Poznato je, dodaje, koje su slabe tačke kada je riječ o Republici Srpskoj i na tome će se, uvjerava, u narednom periodu raditi.

“Što se tiče konkretno požara, moramo da uradimo posebne sisteme za rano upozoravanje od požara. Kada je riječ o poplavama, moraju da se urede korita rijeka, slivovi, te da se podigne i svijest, što je možda najbitnije”, naglašava Trninić.

Srbija je, kaže, ogromna sredstva uložila u sistem zaštite i spasavanja te imaju devet helikoptera za gašenje požara, a u jednom danu su imali registrovanih 680 požara.

U Bijeljini u jednom danu 25 požara

“U Bijeljini je u jednom danu zabilježeno 25 požara. U većini slučajeva je bio u pitanju ljudski faktor. A i kod poplava… Znate onu staru narodnu: u vodu sve što bacite voda će vam vratiti. Osnovno je da se mora podići svijest svih nas, a onda i svi mi da zajedno dodatno radimo”, naglašava Trninić.

Baš kako je naveo, u Semberiji je 7. jula ove godine buknulo 25 požara. I budimo precizniji, ne u jednom danu, već u tri i po sata – od 13.30 do 17 časova.

Toliki broj požara u tako kratkom periodu ne pamti Mile Spasojević, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina, koji se ovim poslom bavi 32 godine.

“Godine 2007. bilo je 16-17 požara, isto u popodnevnim satima, ali 25 nije bilo nikada”, priča Spasojević za “Nezavisne novine”.

Svake godine će, očekuje, biti sve više intervencija te dodaje da imaju dovoljno vatrogasaca, a zadovoljni su i opremom.

“Ali, hoću da vam kažem – ne možemo mi nabaviti, pa i da smo radili neki plan, ne bismo mogli predvidjeti da će u tri sata biti 25 aktivnih požara. U tom momentu ja sam digao kompletnu jedinicu, sva vozila. Ljudi zovu, a ja kažem: ‘Nemam šta poslati’. Sreća je što niko nije nastradao. Ali je takav vjetar duvao da je vatru nosilo prema kućama i autima. Naravno, bude panike”, prisjeća se Spasojević.

Česte poplave

Pored požara, česte su i poplave, pogotovo u nekim lokalnim zajednicama. Poplave u oktobru 2024. godine, kako je istaknuto u spomenutom dokumentu, dodatno su naglasile potrebu za smanjenjem rizika od katastrofa i mjerama klimatskog prilagođavanja, a koje treba usvojiti na različitim nivoima vlasti.

Podsjetimo, u noći sa 3. na 4. oktobar 2024. godine u kataklizmi koja je u Donju Jablanicu sa sobom donijela bujicu kamenja i vode stradalo je 19 osoba, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno