Connect with us

Društvo

ISKEŠIRAO 507.000 KM! Zemljište pored bolnice u Doboju dobilo novog vlasnika – NJENOG DIREKTORA!

Direktor bolnice „Sveti apostol Luka“ u Doboju Mladen Gajić postao je njen prvi komšija. On je za preko 500.000 maraka kupio preduzeće „Inter-Met“ u stečaju i tako došao do 7.000 kvadrata zemljišta udaljenog samo nekoliko desetina metara uz bolnicu, ekskluzivno saznaje portal CAPITAL.

Gajić, koji je pravosnažno presuđen pa od predsjednika Srpske Milorada Dodika pomilovan za nezakonite nabavke u bolnici, odlučio se na investiciju pored te iste bolnice.

On je „pikirao“ odličnu poziciju u slučaju da ova zdravstvena ustanova u budućnosti iskaže potrebu za proširenjem svojih usluga i gradnjom novih objekata.

Bez obzira na to, riječ je o dijelu grada koji je sve popularniji investitorima za gradnju stambeno – poslovnih objekata pa je sigurno da zemljište ima veliki potencijal.

Kako je Gajić došao do zemlje?

Preduzeće „Inter-Met“, odnosno akcionarsko društvo za proizvodnju trgovinu i usluge Doboj u stečaj je otišlo u aprilu 2019. godine. Ključni momenat, koji će ubrzati cijeli proces se desio u junu prošle godine kada je umjesto Pere Vasiljevića dotadašnjeg stečajnog upravnika na tu poziciju imenovan Vladimir Stanimirović.

Stanimirović je javnosti poznat jer je hapšen zbog sumnje da je prijetio poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanji Vulić i Nenadu Nešiću, tadašnjem ministru bezbjednosti BiH.

Nakon što je preuzeo postupak, skupština povjerilaca donosi odluku da se izvrši procjena i da se „Inter-Met“ proda u cjelini kao pravno lice.

Elaborat o procjeni vrijednosti imovine pokazao je da je ona vrijedna 506.599 KM.

Oglas o prodaji objavljen je u februaru ove godine, a jedinu ponudu dostavlja Gajić koji samo 401 marku više nego što je imovina procjenjena, odnosno 507.000 KM.

Ponuda je prihvaćena, a Stanimirović i Gajić u aprilu ove godine potpisuju notarski ugovor nakon čega direktor dobojske bolnice isplaćuje novac.

Nakon toga, Okružni privredni sud u Doboju donosi rješenje kojim Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko – pravne poslove nalaže da sa tri parcele kod bolnice izbriše sve terete, zabilježbe sudskih postupaka i zabilježbu otvaranja stečajnog postupka.

„Pošto su na imovini koja je u vlasništvu stečajnog dužnika, kao pravnog lica, uknjiženi tereti i zabilježbe, a članom 159. stav 6 istog Zakona propisano je da za potraživanja prema stečajnom dužniku koja su nastala do obustave stečajnog postupka ne odgovara ni stečajni dužnik ni njegov kupac, to je sud naložio brisanje tereta i zabilježbi upisanih prije donošenja ovog rješenja“, stoji u odluci suda.

Priznao krivicu za nesavjestan rad u službi

Gajić nije odgovarao na pozive i poruke CAPITAL-a pa je javnost ostala uskraćena za informaciju kakvi su mu planovi vezano za gore spomenute nekretnine.

Podsjećamo, protiv njega se vodio krivični proces za nesavjestan rad u službi a vezano za nabavke opreme u vrijeme pandemije.

Gajića je tužilaštvo teretilo da je sproveo postupak javne nabavke zaštitnih odijela i maski za potrebe bolnice, kao i za „Dom za starija lica Doboj“ pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci, ukupne vrijednosti 136.918 KM sa PDV-om.

Priznao je krivicu nakon čega je osuđen na deset mjeseci zatvora. Štetu je nadoknadio, a u susret mu je prošle godine izašao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji ga je pomilovao i pored negativnog mišljenja Okružnog suda u Banjaluci.

Inače, CAPITAL je pisao i Ministarstvu zdravlja socijalne zaštite Republike Srpske po pitanju daljeg proširenja bolnice, kao i gradskoj upravi Doboj kako bi provjerili da li postoji inicijativa za izmjenu regulacionog plana u blizini bolnice. Ni jedni ni drugi se nisu udostojili da odgovore.

Kupovina nije slučajna

Odbornik SDS-a u skupštini Grada Doboj Stefan Gavrić kaže da ga ne bi iznenadilo da se uskoro pojavi prijedlog za izmjenu jer se regulacioni planovi u ovom gradu mijenjaju velikom brzinom.

„Upravo taj dio grada, u blizini nove bolnice, trenutno doživljava najveću ekspanziju stanogradnje i u ovom trenutku se u tom dijelu gradi nekoliko stambeno-poslovnih objekata. Taj trend će se sigurno nastaviti i u narednim godinama, tako da su zemljišta na toj lokaciji u ovom trenutku najatraktivnija i cijena im vrtoglavo raste“, kaže Gavrić.

Dodaje da je neobično i da privlači pažnju činjenica da direktor bolnice za više od pola miliona maraka kupuje preduzeće u stečaju koje ima zemljište u blizini iste te bolnice.

Zanimljivo mu je i da je za stečajnog upravnika, godinu dana prije prodaje preduzeća imenovan čovjek koji je, po njegovoj tvrdnji vrlo dobar sa Gajićem.

„Sve te činjenice navode na pitanje da li je sve unaprijed dobro isplanirano? Vjerujem da ćemo uskoro, kao i u drugim situacijama, saznati šta je bila krajnja namjera“, zaključuje on.

Related Topics:

Društvo

SMIRIO SE POŽAR NA DEPONIJI UBORAK: Vatre više nema, ali postoje džepovi iz kojih izbija dim

Na požarištu deponije Uborak kod Mostara jutros nema otvorene vatre, ali izbija dim iz džepova.

Na požarištu na deponiji Uborak kod Mostara jutros nema vatre, ali postoje džepovi iz kojih izbija dim, rečeno je Srni u mostarskoj Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici.

Kako je objašnjeno, dim izbija na mjestima na kojima je požar juče zagušivan pijeskom i muljem.

Iz Vatrogasne jedinice navode da je riječ o lokalitetu na kojem je juče izbio novi požar nastao paljenjem guma na odlagalištu starih automobilskih guma, neposredno uz deponiju komunalnog otpada na kojoj je požar lokalizovan u utorak, 23. juna.

Na Uborku su noćas dežurali vatrogasci i policija, a dim i neugodan miris i jutros se osjete na području Mostara, ali u manjem intenzitetu nego prethodnih dana.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić izjavio je juče da je naređena evakuacija stanovnika koji žive u blizini mostarske deponije.

On je rekao da je požar koji je izbio u utorak uveče podmetnut i da su u istragu uključeni tužilaštvo i policija.

Nastavi čitati

Društvo

SVE SKUPLJE DO VOLANA, a instruktori tvrde “Vozačka se kupuje kao SLAMNATI ŠEŠIR”

Vozačka dozvola u Republici Srpskoj tokom ove godine postala je ozbiljan finansijski izazov za mnoge građane, posebno mlade, studente i porodice sa prosječnim primanjima.

Kada se saberu troškovi obuke, ljekarskog uvjerenja, prve pomoći i ispitnih taksi, put do vozačke dozvole danas bez problema prelazi iznos od 1.300 KM, a u pojedinim auto-školama dostiže i skoro 1.800 KM.

Istovremeno, tržište auto-škola suočava se sa potpuno suprotnim problemom. Dok jedni pokušavaju održati kvalitet obuke kroz ulaganja u vozila, instruktore i nastavu, drugi privlače kandidate agresivnim popustima i cijenama za koje predstavnici struke tvrde da su ekonomski neodržive. Kako danas izgleda put do vozačke dozvole i šta kandidat zapravo dobija za svoj novac, za BL portal govorili su predstavnici banjalučkih auto-škola.

Manji interes kandidata

Milenko Stanetić, diplomirani inženjer saobraćaja i vlasnik auto-škole „Volan“, navodi da kompletna obuka u njihovoj školi trenutno košta 1.400 KM. „U posljednjih godinu dana došlo je do određenog minimalnog povećanja cijene, koje se kreće od 100 do 150 KM“, kaže Stanetić.

Prema njegovim riječima, poskupljenja su bila neizbježna zbog rasta troškova poslovanja, održavanja vozila i rada instruktora. Međutim, rast cijena ostavlja posljedice na tržištu.

„Interesovanje kandidata u 2026. godini je manje. Bilježimo manji broj upisa nego prošle i pretprošle godine, kada je zainteresovanost za polaganje vozačkog ispita bila znatno veća“, ističe Stanetić.

U auto-školi „Akademija“ cijena kompletne teorijske i praktične obuke trenutno iznosi 950 KM, ali vlasnik Robert Ninković upozorava da to nije konačan trošak koji čeka buduće vozače. „Kandidati moraju računati na dodatnih oko 350 KM za ljekarsko uvjerenje, prvu pomoć i ispitne takse“, pojašnjava Ninković za BL portal.

To znači da ukupni trošak sticanja vozačke dozvole u praksi prelazi 1.300 KM čak i kod povoljnijih ponuda, dok kod skupljih programa obuke dostiže znatno veće iznose.

„Situacija je takva da su se cijene ove godine već korigovale dva puta, što dovoljno govori o nestabilnosti i pritisku pod kojim radimo“, zaključuje vlasnik auto-škole „Akademija“.

Kvalitet ili najniža cijena

Dok kandidati uglavnom traže način da prođu što jeftinije, predstavnici struke upozoravaju da se iza pojedinih reklamiranih popusta krije mnogo ozbiljniji problem. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja auto-škola Republike Srpske Zdravko Ivić smatra da je tržište posljednjih godina prepušteno potpunoj stihiji.

„Uvijek ima nekih niskih cijena, ludih popusta, a da li je to normalno, ja ne znam računati. Inače se cijena po času kretala oko 25 KM, pa je išlo na 15 KM, a negdje i niže. I dalje se reklamiraju ti ludi popusti i to je stvarno nekontrolisano. Mi nemamo zakonski određenu najnižu cijenu obuke pa da svi moramo plaćati iste obaveze, pa da onda na tržištu pobjeđuje onaj ko je bolji i ko ima više posla. Ne, to kod nas nije tako. Pravilnik o najnižoj cijeni je bio donesen, pa su ga pustili niz vodu i sad se svi čude šta se dešava na terenu“, kaže Ivić.

Posebno problematičnim smatra reklame koje nude dodatna umanjenja cijene pod obrazloženjem da kandidat već zna voziti.

„Kako obuka može biti jeftinija ako zakon propisuje najmanje 35 časova praktične obuke i 28 časova teorijske nastave? To jednostavno nema logike“, upozorava Ivić za BL portal.

Najveću cijenu može platiti bezbjednost

Prema riječima Ivića, problem nije samo tržišni, već i bezbjednosni. On tvrdi da pojedine prijavljene cijene po času obuke nemaju ekonomsku osnovu, jer su niže od samih troškova rada instruktora.

„Danas imate prijavljene cijene obuke od po 5 ili 6 KM po času, a te cijene realno nema nigdje. Pa sam instruktor po satu neće da radi ispod 10 KM, a gdje su tu troškovi škole, vozila, amortizacije? Ovo je skroz neuređeno. Svaka djelatnost koja je u fazi opadanja kvaliteta ima pravo da se zaštiti i ograniči. Pošto smo mi djelatnost od društvenog značaja, imamo pogotovo pravo da odredimo te najniže granice ispod kojih niko ne može da naplaćuje. Ali oni to neće da urade. Zato se danas vozačka dozvola može kupiti kao slameni šešir“, navodi on.

Zbog toga upozorava da kandidati prilikom izbora auto-škole ne bi smjeli gledati isključivo najnižu cijenu.

„Posljedica takve politike može biti da na puteve izlaze sve slabije obučeni vozači. U saobraćaju važi pravilo da loša obuka prije ili kasnije dođe na naplatu“, poručuje Ivić.
BL portal

Nastavi čitati

Društvo

MREŽA KOJA SE ŠIRI! Dok migrantski pritisak na BiH raste, kriminalci razvijaju milionski biznis krijumčarenja!

BiH se sve više potvrđuje kao jedna od ključnih tranzitnih tačaka na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, a sa pojačanim migrantskim pritiskom raste i aktivnost kriminalnih mreža koje se bave krijumčarenjem ljudi.

Posljednji slučaj sa područja Ilidže, sa početka sedmice, a kada su otkrivena 42 migranta koji su u zemlji boravili bez zakonitog statusa, ponovo je ukazao na sve češću upotrebu takozvanih “divljih hotela” kao privremenih baza za smještaj i tranzit migranata.

Iz Službe za poslove sa strancima saopšteno je da su u ovoj akciji zatečeni državljani Bangladeša, Pakistana i Nepala, koji su u BiH ilegalno ušli iz pravca Crne Gore. Tokom akcije identifikovane su i privedene osobe za koje postoji osnovana sumnja da su učestvovale u organizovanju krijumčarenja migranata. Među njima je i državljanin Sudana, za kojeg se vjeruje da je povezan sa prekograničnim kriminalnim aktivnostima, kao i dvojica državljana Pakistana osumnjičena za učešće u organizaciji ilegalnog prebacivanja migranata.

Nelegalni smještajni punktovi
Dijelu zatečenih lica smještaj je bio obezbijeđen u objektu koji je funkcionisao kao takozvani “divlji hotel”. Riječ je o nelegalnim smještajnim punktovima koji se koriste za privremeno skrivanje migranata i pripremu za nastavak puta prema zemljama Evropske unije.

Upravo na ovakve oblike djelovanja nedavno je upozorio i Evropol, navodeći da kriminalne mreže na zapadnobalkanskoj ruti sve manje funkcionišu kao klasične hijerarhijske organizacije, a sve više kao fleksibilne i međusobno povezane ćelije koje se brzo formiraju, mijenjaju i prilagođavaju uslovima na terenu i kretanju migranata.

Prema nalazima ove policijske agencije, takve grupe kontrolišu gotovo sve faze migrantskog puta, od ulaska u region, preko transporta i smještaja, do pokušaja ilegalnog prelaska granice sa Hrvatskom.

Upozorenje
Evropol upozorava da se ove mreže ne bave isključivo krijumčarenjem ljudi, već su često uključene i u druge oblike organizovanog kriminala, poput falsifikovanja dokumenata, zloupotrebe legalnih transportnih kanala i korupcije na lokalnom nivou. U pojedinim slučajevima angažuju i lokalne posrednike koji dobro poznaju teren i olakšavaju kretanje migranata.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da kriminalne grupe sve više koriste digitalne komunikacione platforme za koordinaciju kretanja i organizaciju transporta, kao i kratkotrajne logističke tačke koje se brzo mijenjaju kako bi izbjegle policijski nadzor.

– Umjesto stalnih baza, koriste se improvizovani smještaji, napušteni objekti i “divlji hoteli”. BiH je ključna tranzitna zona u toj priči, jer se u njoj ove mreže pregrupišu i reorganizuju prije nastavka kretanja prema granici Evropske unije – navodi se u jednom od izvještaja Evropola.

Nadležni iz ove agencije upozoravaju da ovakvi slučajevi pokazuju da borba protiv krijumčarenja ljudi više nije isključivo pitanje kontrole granica, već i protiv sve prilagodljivijih i složenijih oblika organizovanog kriminala koji koristi migrantske rute za sticanje nezakonite dobiti.

Protjerivanje
Nakon akcije sprovedene na području Ilidže, državljaninu Sudana, koji posjeduje boravišnu dozvolu Rumunije, ukinut je bezvizni boravak u BiH, izrečena mu je mjera protjerivanja i određen nadzor u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu. Identične mjere izrečene su i dvojici državljana Pakistana osumnjičenih za učešće u organizovanju krijumčarenja migranata. Ostali zatečeni strani državljani upućeni su u Privremeni prihvatni centar Blažuj, dok su vlasnicima objekata u kojima su migranti boravili izrečene prekršajne sankcije.
Glas

Nastavi čitati

Aktuelno