Opsežno istraživanje provedeno 2021. godine, na čijem su čelu bili istraživači sa instituta za antropometriju u Njemačkoj, na sjeveru Evrope, pokazalo je u kojim zemljama svijeta žene imaju najveće grudi.

Studija je analizirala podatke iz više od 108 zemalja, uključujući mjerenja preko 340.000 žena, a rezultati pokazuju kako nordijske zemlje prednjače.

Norveška na tronu

Na samom vrhu liste našla se Norveška, gdje prosječna veličina korpica iznosi između C i D. Norvežanke su poznate po nadprosječnosti u visini i zdravom načinu života, što je možda doprinijelo ovom rezultatu. Zanimljivo je da su, prema dodatnim analizama, ove brojke stabilne bez obzira na starosnu dob ili tjelesnu težinu, prenosi Index.hr.

Sljedeće dvije zemlje na listi su Island i Luksemburg.

Od zemalja našeg regiona prednjači Hrvatska, koja se našla na 21. mjestu, Srbija je 23, a Bosna i Hercegovina 24, dok je Slovenija na 25. mjestu.

Ovako izgleda lista top 25 zemalja:

1. Norveška – C/D
2. Island – C/D
3. Luksemburg – C
4. Švedska – C
5. Rusija – C
6. Finska – C
7. Estonija – C
8. Danska – C
9. SAD – C
10. Kanada – C
11. Latvija – C
12. Litva – C
13. Njemačka – C
14. Austrija – C
15. Nizozemska – C
16. Švajcarska – B/C
17. Poljska – B/C
18. Češka – B/C
19. Slovačka – B/C
20. Irska – B/C
21. Hrvatska – B
22. Mađarska – B
23. Srbija – B
24. Bosna i Hercegovina – B
25. Slovenija – B

Istraživanje je bilo jedno od najopsežnijih takve vrste, obuhvatajući sve kontinente i uzimajući u obzir faktore poput visine, težine i indeksa tjelesne mase. Cilj je bio da se otkrije kako različiti genetski i faktori i životna sredina utiču na veličinu grudi.

Pred nama su tri veoma velika i moćna praznika u januaru: Krstovdan, Bogojavljenje i Sveti Jovan.

Iako je u crkvenom kalendaru obilježen sa crnim slovom, Krstovdan se poštuje i praznuje veoma pobožno, sa strogim postom koji podrazumijeva suvu hranu i vodu, ali i sa iskrenom molitvom.

Ovim rigoroznim postom na vodi i hljebu, tijelo se priprema za ispijanje bogojavljenske vodite koja se uzima u hramu, sutradan na Bogojavljenje.

Noć između Krstovdana i Bogojavljenja smatra se najmagičnijom od svih. Hrišćani vjeruju da se upravo ove noći nebo otvara, a Bog sluša naše molitve. Stoga budite pažljivi šta tražite i na koji način to radite.

Dobro razmislite koliko vam je važno to što tražite, a onda sa punom vjerom, u ponoć, podignite glavu ka nebu i u sebi izgovorite svoju želju.

Postoji jedno pravilo koje kaže da prije nego što zaželite želju treba da sebi postavite jedno pitanje: Da li će mi ova želja biti važna za pet godina? Ako je odgovor DA, onda je izgovorite baš ove noći.

Picerija “Lupa” u Norviču u Engleskoj naplaćuje havajsku picu sa šunkom i ananasom oko 120 evra (100 funti) sa ciljem da odvrati kupce da naruče tu vrstu pice.

Vlasnici i osoblje picerije “Lupa” protive se pravljenju pice sa ananasom, tako da su u meniju naveli: “Da, možete je dobiti za 100 funti. Naručite i šampanjac! Samo naprijed, čudovište!”, prenio je Gardijan.

“Apsolutno mrzim ananas na pici”, rekao je suvlasnik picerije Frensis Vulf, prenosi Tanjug.

Glavni kuvar Kvin Đanoran rekao je da bi radije stavio jagodu na picu nego ananas.

YouGov je sproveo anketu 2017. godine prema kojoj je 84 odsto Britanaca reklo da voli picu, 82 odsto da voli ananas, a 53 odsto njih navelo je da voli ananas na pici.

Oko 41 odsto Britanaca reklo je da ne voli ananas na pici.

Pronalazak havajske pice obično se pripisuje Semu Panopulosu koji je emigrirao iz Grčke u Kanadu 1954. godine kada je imao 20 godina i sa svoja dva brata držao nekoliko restorana u Ontariju.

Panopulos je počeo da dodaje ananas u pice 1960-ih, ubrzo nakon što su se Havaji pridružili SAD 1959. godine.

Rekao je da je picu nazvao “havajskom” po brendu konzerviranog ananasa koji je koristio.