Društvo
“SVE MANJE NAS JE…” Knin 30 godina nakon “Oluje”: Strah, tišina i ekonomski krah
Tri decenije poslije “Oluje”. Hrvatske vlasti danima se pripremaju da na Tvrđavi, stadionu NK Dinara i kod Spomenika hrvatske pobjede na Trgu dr Ante Starčevića, obilježe “blistavu akciju” u kojoj su sa vjekovnih ognjišta, samo sa prostora nekadašnje opštine Knin protjerali oko 20.000 Srba, svojih građana. Uprkos poletu oko priprema za proslavu, grad je zapravo u nekom čudnom stanju tjeskobe.
U potrazi za sagovornicima reporteri “Večernji novosti” odlaze tamo gdje su ih uvijek pronalazili – na Terazije, kako Srbi koji su se vratili svom Kninu, zovu centar gdje se u dva kafića najčešće okupljaju.
Iz njega gledaju nazive dvije centralne gradske ulice: jedna nosi ime Trg “Oluje” 5. kolovoza 1995, a druga po Sedmoj gardijskoj brigadi koja je prva ušla u opustjeli Knin. Nekoliko koraka dalje, malena srpska crkvica koju je 1858. podigao Trivun iz čuvenog plemena Sinobad, jedva je vidljiva od terase išarane u tonovima šahovnice na obližnjem stanu…
Reporteri razgovaraju sa Srbima, ali prvi put za gotovo dve decenije koliko s njima dijele dane oko godišnjica “Oluje”, niko od njih ne želi da pod imenom i prezimenom govori za novine iz Srbije.
To je jasno objašnjenje za onu tjeskobu koju su osjetili, iako je grad pun vozila beogradskih i novosadskih registarskih oznaka…
“Čak i da govorim sve najbolje, naći će se neko da me pita: ‘Što si govorio za srbijanske medije?'”, kaže jedan od prisutnih Srba.
“Vratio sam se da živim ovde jer sam na svome, u mestu gde su mi živeli i čukundedovi. Nemamo mi nekih problema, naročito otkad na čelu grada više nije HDZ, ali u ovo doba godine uvek “treperi” u vazduhu… Ako i ima provokacija, one ne dolaze od Hrvata, onih starih Kninjana, već od onih što su se ovde doselili iz Bosne…”, kaže on.
Pitali su ga gdje će biti danas, 5. avgusta.
“Ujutru 4. avgusta obično idem na pomen stradalima u crkvu, a danas ili ću biti u kući ili ću se spustiti na more. Tako je najbolje i najbezbednije, tako izbegnemo svakojake slike i prilike koje će se obretnuti u Kninu. I ne sklanjamo se samo mi Srbi, već i starosedeoci Hrvati. Verujte da i mnogi od njih ne mogu da podnesu sve što se tog dana ovde može videti i čuti. Kad prođe ‘slavlje’, vratimo se novom danu, obavezama iz svakodnevnog života”, priča on.
Objašnjava da mimo “obljetnice ‘Oluje'”, i Srbe i Hrvate u ovom gradu muče isti problemi.
“Samo pogledajte rezultate popisa iz 2021. i sve će vam biti jasno. Državni zavod za statistiku objavio je da u Kninu živi 8.317 stanovnika, 2011. bilo nas je 10.633, 2001. godine 11.128, a po popisu iz 1991, poslednjem predratnom, ovde je živeo 12.331 stanovnik. U odnosu na pre 34 godine za trećinu je manje žitelja. Struktura stanovništva se, naravno, potpuno promenila, Hrvata je 85, a Srba svega negde oko 13 odsto. A, pre rata nas je bilo 80 odsto”, objašnjava.
Zna se, kako kaže, zašto je broj Srba smanjen, ali iz Knina se, kako tvrdi, sada iseljavaju i Hrvati.
“Šta se slavi? Pa, ne odlaze Hrvati iz Knina zato što im je dobro”, veli sagovornik.
“U ovom gradu srpskog stradanja, hrvatska pobeda se pretvorila u ekonomsku propast. Pre rata Knin je bio industrijsko-poljoprivredni centar i važno železničko čvorište zbog svog položaja na raskrnici puteva za Dalmaciju, Liku i Bosnu. Imao je 1987. oko 12.000 zaposlenih sa cele opštine, od čega trećina u železničkom saobraćaju. Samo u fabrici vijaka ‘Tvik’, radilo je 3.500 ljudi, a danas je na području cele opštine nema toliko zaposlenih. Od starih industrijskih pogona sada radi jedino ‘Tvik’, ali ima manje od 400 zaposlenih… Nema više nekadašnje fabrike tekstila, tri građevinska preduzeća, pogona za preradu žitarica i stočne hrane… Od starog Knina, nema ni traga… Nemamo nadu u boljitak, posle slavlja svi se suočimo sa realnošću, sa ekonomskom propasti grada”, rekao je on.
Na ulasku u Knin namjernike dočekuje tabla sa natpisom “Dobro došli u grad hrvatskih kraljeva”, samo ne piše kojih…
Uz put na fasadama ponekih objekata i na podzidama puteva ima ispisanih latiničnih slova “u”, a na Kninskoj tvrđavi prije nekoliko godina nikao je spomenik, po svemu bizaran. Čine ga sprava za odsijecanje glava (nalik giljotini), stolica koja liči na tron i veliki malj na postamentu na kojem piše: “Svim žrtvama za hrvatsku državu” i to latinicom, glagoljicom i na latinskom jeziku.
Od završetka rata, kako kaže, tri najveća državna projekta u Kninu su bila: nova rimokatolička crkva – najveća u Hrvatskoj, spomenik Tuđmanu i Muzej domovinskog rata.
“Za spomenik i crkvu dato je više od 150.000, da je toliko uloženo u neki pogon, mogli bismo nešto da slavimo. Zato proslava ‘Oluje’ u Kninu iz godine u godinu postaje sve besmislenija”, zaključuje sagovornik.
Društvo
ZEMLJOTRES U BIH: Građani prijavili snažno podrhtavanje i neobičnu buku
Podrhtavanje tla zabilježeno je u Bosni i Hercegovini jutros, 15. novembra, u 5.45 sati, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).
Nakon zemljotresa građani su na stranici EMSC-a ostavljali komentare o tome kako su osjetili podrhtavanje.
Prijave su, između ostalog, stigle iz sarajevskih naselja Kobilja Glava, Koševsko i Velešići, prenosi “Avaz”.
Jedan od stanovnika Kobilje Glave naveo je da je na osmom spratu zgrade čuo snažan udar, ali da nije osjetio ljuljanje.
Drugi građanin iz istog naselja opisao je podrhtavanje kao snažno, ali kratkotrajno. Ljuljanje je osjetio i stanovnik Velešića.
U komentarima su se mogli pročitati i opisi poput: „Koševsko lagano“, „Kratko, Velešići“, „Zaljuljalo se uz veliku buku poput eksplozije, ali je brzo prošlo. Blizu Vječne vatre sam“ i „Čulo se kao da je nešto palo na zgradu“.
Prema trenutno dostupnim podacima na stranici EMSC-a, nisu navedeni magnituda, dubina ni tačna lokacija epicentra zemljotresa.
#Earthquake (#zemljotres) possibly felt 29 sec ago in #Bosnia&Herzegovina. Felt it? Tell us via:
📱https://t.co/QMSpuj6Z2H
🌐https://t.co/AXvOM7I4Th
🖥https://t.co/wPtMW5ND1t
⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! https://t.co/wvJb2b4Cnz— EMSC (@LastQuake) November 15, 2026
Društvo
U BiH sve traženiji odmor od 200 evra po noćenju: EVO ŠTA GOSTI DOBIJAJU
Noćenje u privatnim kućama i vilama prilagođenim porodičnom i halal turizmu u Bosni i Hercegovini košta od 200 evra i više, a rastuća potražnja za ovakvom vrstom odmora potvrđuje da BiH postaje sve prepoznatljivija destinacija za porodice koje traže privatnost, komfor i sadržaje prilagođene njihovim potrebama.
Kuće s bazenima sve traženiji turistički proizvod
Ovaj segment turističke ponude bilježi kontinuiran rast, a osim gostiju iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, sve je više posjetilaca iz zemalja Evropske unije, piše Fena.
Da je ovogodišnja sezona bila izuzetno uspješna, potvrđuje i Elma Badžak, vlasnica Agencije Halal Odmori, koja ističe da kuće s privatnim i unutrašnjim bazenima postaju važan turistički proizvod, posebno u mostarskoj regiji.
Kako navodi Badžak, osim stalnih gostiju koji se iz godine u godinu vraćaju, ove sezone zabilježen je i značajan dolazak novih turista, koji su upravo zbog specifične ponude privatnih kuća s bazenima odabrali Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju za odmor.
“Ove godine imali smo nove goste koji su se upravo zbog ponude kuća s bazenima, prilagođenih halal i porodičnom turizmu, odlučili doći u BiH. Kuće s bazenima predstavljaju novi turistički proizvod i ozbiljne smještajne kapacitete, posebno u mostarskoj regiji, koji su dodatni motiv za dolazak stranih gostiju”, kazala je Badžak.
Ponuda Agencije Halal Odmori trenutno obuhvata oko 70 smještajnih kapaciteta, među kojima dominiraju kuće s vanjskim i unutrašnjim bazenima, dok su dio ponude i hoteli koji su se opredijelili za ovu vrstu usluge.
Posebno ohrabruje podatak da više od 90 posto gostiju dolazi iz zemalja Evropske unije, što pokazuje da BiH sve više prepoznaju i turisti koji žive na evropskom tržištu, a traže privatnost, komfor i odmor prilagođen potrebama cijele porodice.
Luksuz i privatnost za najmanje 200 evra po noćenju
Prema riječima Badžak, broj zadovoljnih gostiju iz godine u godinu raste, a boravak u privatnim kućama sve se više pozicionira kao oblik luksuznog odmora.
“Za razliku od hotelskog smještaja, gdje dijelite određene sadržaje s drugim gostima, u kući imate ekskluzivnost koju koristite isključivo sa svojom porodicom. To je luksuzni odmor i gosti prepoznaju njegovu vrijednost. Prosječno trajanje boravka ove godine bilo je između četiri i po i pet noćenja, a imamo i rezervacije koje traju do 14 dana “, navela je Badžak.
Dodaje da su gosti spremni izdvojiti od 200 evra po noćenju za ovakav vid smještaja, što potvrđuje da postoji tržište za kvalitetnu i specijaliziranu turističku ponudu.
Više od 90 posto gostiju dolazi iz Evropske unije
Iako su ranijih godina među gostima dominirali bh. građani i dijaspora, Agencija Halal Odmori posljednjih godina uspješno se pozicionira i na širem evropskom tržištu.
Badžak smatra da je upravo Evropa tržište na kojem BiH ima značajan prostor za daljnji razvoj porodičnog i halal turizma.
“Naši gosti su uglavnom iz Evrope i više od 90 posto dolazi iz zemalja Evropske unije. Nemamo ambiciju da se nužno širimo na daleka tržišta. Bili bismo zadovoljni kada bismo dovoljno dobro promovirali ovu vrstu odmora među porodicama koje žive u Evropi i koje traže upravo takvu destinaciju”, istakla je.
Turisti troše i na restorane, izlete i druge sadržaje
Osim direktnih prihoda od smještaja, razvoj porodičnog turizma ima značajan multiplikativni učinak na lokalnu ekonomiju. Gosti koji borave u privatnim kućama koriste i brojne druge turističke sadržaje, od restorana i suvenirnica do muzeja, turističkih vodiča, izleta, outdoor aktivnosti i usluga iznajmljivanja automobila.
Prema ocjeni Badžak, riječ je o gostima koji tokom odmora žele upoznati destinaciju i koristiti različite sadržaje, čime direktno doprinose poslovanju brojnih lokalnih privrednih subjekata.
“Ljudi koji odaberu ovu vrstu odmora i Bosnu i Hercegovinu spremni su ovdje potrošiti značajan dio novca koji su tokom godine štedjeli za godišnji odmor. Oni svakodnevno posjećuju restorane, kupuju suvenire, koriste outdoor aktivnosti, obilaze muzeje, angažiraju turističke vodiče i iznajmljuju automobile. Na taj način podržavaju cijeli jedan sistem turističke ponude i otvaraju prostor za njen daljnji razvoj”, naglasila je ona.
Razvoj turizma zahtijeva bolju infrastrukturu
Ipak, smatra da daljnji rast turizma ne može zavisiti isključivo od privatnog sektora, koji se, kako kaže, relativno brzo prilagođava potrebama tržišta, već je neophodno da razvoj prati i odgovarajuća javna infrastruktura.
Kao neke od ključnih izazova navodi cestovnu infrastrukturu, nedostatak javnih parking prostora, turističke informativne centre i druge sadržaje koji su važni za kvalitetno iskustvo posjetilaca.
“Privatni sektor se jako dobro organizira i relativno brzo može odgovoriti na potrebe i potražnju gostiju. Međutim, infrastruktura je nešto na šta mi kao privatnici ne možemo utjecati. Prošle godine putovanje do Sarajeva znalo je trajati i do pet sati. To su problemi koji se moraju rješavati kroz razvojne strategije i djelovanje nadležnih institucija. Važno je da se i zvanične strukture prilagode dinamici razvoja turizma”, upozorila je Badžak.
Potencijal u manje poznatim destinacijama Hercegovine
Kada je riječ o daljnjem razvoju porodičnog i halal turizma, smatra da BiH ima mogućnost postati konkurentnija destinacija u regionu, ali i da je neophodno pažljivije planirati turističku promociju.
Poseban potencijal vidi u promociji manje poznatih destinacija i područja koja se nalaze u zaleđu već etabliranih turističkih centara.
Kao primjer navodi Mostar i Blagaj, koji tokom ljetne sezone bilježe veliki broj posjetilaca, dok obližnja područja poput Podveležja, Rujišta i Goranci nude značajne mogućnosti za razvoj novih turističkih sadržaja.
“Mostar i Blagaj su tokom ljeta puni turista i u pojedinim periodima više nije ugodno boraviti u tim destinacijama zbog velikih gužvi. Međutim, imamo odličnu ponudu u njihovom zaleđu. Podveležje, Rujište i Goranci samo su neki od primjera područja koja imaju veliki potencijal. Upravo takve sadržaje trebamo više promovirati i povezivati u jedinstvenu turističku ponudu”, kazala je Badžak.
Dodaje da turističke zajednice i nadležne institucije trebaju raditi na ciljanoj promociji sadržaja koji imaju prostor za rast, umjesto da se promocija isključivo usmjerava na destinacije koje se već suočavaju s velikim brojem turista.
Planirano širenje ponude na Krajinu, Srednju Bosnu i Sarajevo
Agencija Halal Odmori u narednom periodu planira dodatno širiti ponudu i učvrstiti svoju poziciju na tržištu, a uz već razvijenu mrežu smještajnih kapaciteta u Hercegovini, interes za proširenje poslovanja usmjeren je i prema Krajini, Srednjoj Bosni i Sarajevu.
“Naši planovi su da se dalje etabliramo, širimo ponudu i doprinesemo razvoju turizma u BiH, ne samo u segmentu porodičnog i halal turizma nego i generalno. Smatramo da ova vrsta ponude ima veliki potencijal i želimo biti dio njenog daljnjeg razvoja”, zaključila je Badžak.
Društvo
PAO SISTEM, nema prelaska granice sa Hrvatskom
Prelazak granice između BiH i Hrvatske je onemogućen zbog pada sistema na hrvatskim graničnim prelazima, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.
Kako navode na AMS RS u toku je otklanjanje kvara.
Na sajtu AMS RS navode se i da zbog tehničkih poteškoća trenutno nije dostupan prenos sa kamera koje prikazuju stanje saobraćaja na graničnim prelazima.
To znači da građani trenutno ne mogu putem kamera na zvaničnoj internet stranici AMS-a RS provjeriti kakvo je stanje na graničnim prelazima.
Dok se problem ne riješi, umjesto snimaka sa kamera prikazuje se logotip AMS-a RS.
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG „PAPAKA“: Pokretni bilbord svakodnevno će ići od njegove kuće do Narodne skupštine!
-
Politika3 dana agoKUĆA OD 330.000 KM ODMAH POSLIJE IZBORA? Imovina Slobodana Javora raste brzinom svjetlosti
-
Politika3 dana agoBURNA PRES-KONFERENCIJA STANIVUKOVIĆA “Dodik je sada u ‘Pro Max’ studentskoj verziji, Stevandić nosi supicu u bolnicu, a od ponedjeljka idu krivične prijave!”
-
Hronika2 dana agoOGLASILI SE IZ BANJALUČKE ŠKOLE NAKON OPTUŽBI MAJKE! Snimci video-nadzora i dokazi iz OŠ „Jovan Cvijić“ predati policiji i Centru za socijalni rad!
-
Politika2 dana ago“NEK SVE OSTANE U PORODICI”! Dodik potvrdio da je njegov sin Igor kandidat za premijera Srpske
-
Politika19 sati agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika2 dana agoVRH SDS-a DOŠAO NA VRATA ĆOPIĆU: Vrati mandat stranci!
-
Hronika2 dana agoObjavljen snimak incidenta na psihijatriji u Zenici (UZNEMIRUJUĆE)
