Društvo
“SVE MANJE NAS JE…” Knin 30 godina nakon “Oluje”: Strah, tišina i ekonomski krah

Tri decenije poslije “Oluje”. Hrvatske vlasti danima se pripremaju da na Tvrđavi, stadionu NK Dinara i kod Spomenika hrvatske pobjede na Trgu dr Ante Starčevića, obilježe “blistavu akciju” u kojoj su sa vjekovnih ognjišta, samo sa prostora nekadašnje opštine Knin protjerali oko 20.000 Srba, svojih građana. Uprkos poletu oko priprema za proslavu, grad je zapravo u nekom čudnom stanju tjeskobe.
U potrazi za sagovornicima reporteri “Večernji novosti” odlaze tamo gdje su ih uvijek pronalazili – na Terazije, kako Srbi koji su se vratili svom Kninu, zovu centar gdje se u dva kafića najčešće okupljaju.
Iz njega gledaju nazive dvije centralne gradske ulice: jedna nosi ime Trg “Oluje” 5. kolovoza 1995, a druga po Sedmoj gardijskoj brigadi koja je prva ušla u opustjeli Knin. Nekoliko koraka dalje, malena srpska crkvica koju je 1858. podigao Trivun iz čuvenog plemena Sinobad, jedva je vidljiva od terase išarane u tonovima šahovnice na obližnjem stanu…
Reporteri razgovaraju sa Srbima, ali prvi put za gotovo dve decenije koliko s njima dijele dane oko godišnjica “Oluje”, niko od njih ne želi da pod imenom i prezimenom govori za novine iz Srbije.
To je jasno objašnjenje za onu tjeskobu koju su osjetili, iako je grad pun vozila beogradskih i novosadskih registarskih oznaka…
“Čak i da govorim sve najbolje, naći će se neko da me pita: ‘Što si govorio za srbijanske medije?'”, kaže jedan od prisutnih Srba.
“Vratio sam se da živim ovde jer sam na svome, u mestu gde su mi živeli i čukundedovi. Nemamo mi nekih problema, naročito otkad na čelu grada više nije HDZ, ali u ovo doba godine uvek “treperi” u vazduhu… Ako i ima provokacija, one ne dolaze od Hrvata, onih starih Kninjana, već od onih što su se ovde doselili iz Bosne…”, kaže on.
Pitali su ga gdje će biti danas, 5. avgusta.
“Ujutru 4. avgusta obično idem na pomen stradalima u crkvu, a danas ili ću biti u kući ili ću se spustiti na more. Tako je najbolje i najbezbednije, tako izbegnemo svakojake slike i prilike koje će se obretnuti u Kninu. I ne sklanjamo se samo mi Srbi, već i starosedeoci Hrvati. Verujte da i mnogi od njih ne mogu da podnesu sve što se tog dana ovde može videti i čuti. Kad prođe ‘slavlje’, vratimo se novom danu, obavezama iz svakodnevnog života”, priča on.
Objašnjava da mimo “obljetnice ‘Oluje'”, i Srbe i Hrvate u ovom gradu muče isti problemi.
“Samo pogledajte rezultate popisa iz 2021. i sve će vam biti jasno. Državni zavod za statistiku objavio je da u Kninu živi 8.317 stanovnika, 2011. bilo nas je 10.633, 2001. godine 11.128, a po popisu iz 1991, poslednjem predratnom, ovde je živeo 12.331 stanovnik. U odnosu na pre 34 godine za trećinu je manje žitelja. Struktura stanovništva se, naravno, potpuno promenila, Hrvata je 85, a Srba svega negde oko 13 odsto. A, pre rata nas je bilo 80 odsto”, objašnjava.
Zna se, kako kaže, zašto je broj Srba smanjen, ali iz Knina se, kako tvrdi, sada iseljavaju i Hrvati.
“Šta se slavi? Pa, ne odlaze Hrvati iz Knina zato što im je dobro”, veli sagovornik.
“U ovom gradu srpskog stradanja, hrvatska pobeda se pretvorila u ekonomsku propast. Pre rata Knin je bio industrijsko-poljoprivredni centar i važno železničko čvorište zbog svog položaja na raskrnici puteva za Dalmaciju, Liku i Bosnu. Imao je 1987. oko 12.000 zaposlenih sa cele opštine, od čega trećina u železničkom saobraćaju. Samo u fabrici vijaka ‘Tvik’, radilo je 3.500 ljudi, a danas je na području cele opštine nema toliko zaposlenih. Od starih industrijskih pogona sada radi jedino ‘Tvik’, ali ima manje od 400 zaposlenih… Nema više nekadašnje fabrike tekstila, tri građevinska preduzeća, pogona za preradu žitarica i stočne hrane… Od starog Knina, nema ni traga… Nemamo nadu u boljitak, posle slavlja svi se suočimo sa realnošću, sa ekonomskom propasti grada”, rekao je on.
Na ulasku u Knin namjernike dočekuje tabla sa natpisom “Dobro došli u grad hrvatskih kraljeva”, samo ne piše kojih…
Uz put na fasadama ponekih objekata i na podzidama puteva ima ispisanih latiničnih slova “u”, a na Kninskoj tvrđavi prije nekoliko godina nikao je spomenik, po svemu bizaran. Čine ga sprava za odsijecanje glava (nalik giljotini), stolica koja liči na tron i veliki malj na postamentu na kojem piše: “Svim žrtvama za hrvatsku državu” i to latinicom, glagoljicom i na latinskom jeziku.
Od završetka rata, kako kaže, tri najveća državna projekta u Kninu su bila: nova rimokatolička crkva – najveća u Hrvatskoj, spomenik Tuđmanu i Muzej domovinskog rata.
“Za spomenik i crkvu dato je više od 150.000, da je toliko uloženo u neki pogon, mogli bismo nešto da slavimo. Zato proslava ‘Oluje’ u Kninu iz godine u godinu postaje sve besmislenija”, zaključuje sagovornik.
Društvo
ŠAMAR PUTNICIMA! Željeznice RS zatvaraju stanice, a Vlada ćuti

Samostalni sindikat saobraćajno-transportne djelatnosti “Željeznica Republike Srpske” upozorava da uprava ŽRS nastavlja praksu zatvaranja stanica i službenih mjesta zbog nedostatka izvršnog osoblja, te da je planirano ukidanje više putničkih linija širom Republike Srpske.
“Prema našim informacijama, u ukrsnici Prisoje od 1. oktobra ove godine biće ukinut rad u noćnim smjenama, a od novog reda vožnje planirano je njeno potpuno zatvaranje i ostavljanje bez osoblja. Podsjećamo da se radi o jednom od najvažnijih službenih mjesta na relaciji Doboj – Banjaluka – Doboj, u koje je uloženo više miliona KM kreditnih sredstava za modernizaciju i osiguranje“, kazao je Dragan Peulić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS
Dodaje da istovremeno uprava planira da prepolovi putnički saobraćaj, što je apsolutno suprotno praksi svih razvijenih zemalja u kojima se uvode nove željezničke linije radi boljeg povezivanja gradova, regiona i država.
“Dok se kod nas ukidaju čak i lokalni vozovi, u normalnim državama putnički saobraćaj sufinansira vlada, što je obaveza i Vlade Republike Srpske kao vlasnika ŽRS“, ističe Peulić.
Dodaje da je nedopustivo da se sa jedne strane ukidaju službena mjesta i putnički vozovi zbog nedostatka osoblja, a sa druge strane u upravi gotovo svakog mjeseca osnivaju novi sektori, direktorska i zamjenička mjesta.
“Kao reprezentativni sindikat izvršnog osoblja, ističemo da je ovakva politika uprave apsolutno neprihvatljiva i da ćemo preduzeti sve zakonske sindikalne mjere radi zaštite radnih mjesta, javnog interesa i opstanka putničkog saobraćaja u Republici Srpskoj“, zaključio je Peulić, pišu Nezavisne.
Društvo
DRINIĆ NA LITURGIJI U BEČU: Ponosan sam na sve naše ljude, koji ostaju vjerni korijenima

Generalni sekretar PDP-a Nebojša Drinić jutros je u Beču prisustvovao svetoj liturgiji povodom praznika Male Gospojine, zajedno sa srpskim narodom koji živi i radi u Austriji.
-Velika je radost vidjeti koliko naših ljudi, iako daleko od otadžbine, njeguje svoju vjeru, tradiciju i identitet.
Upoznao sam mnogo dobrih, kvalitetnih i uspješnih pojedinaca koji svojim trudom i poštenjem ostavljaju snažan utisak u austrijskom društvu. Posebnu zahvalnost upućujem ocu Miladinu Vujkoviću, rodom iz Šipova, na toploj dobrodošlici i duhovnoj snazi koju prenosi na ovu zajednicu istakao je on i dodao:
-Ponosan sam na sve naše ljude koji, ma gdje bili, ostaju vjerni korijenima. Neka je nazdravlje praznik – Mala Gospojina!
Društvo
FEDERACIJA BIH DUPLO ISPRED SRPSKE: Evo kolike su investicije bile u RS, a kolike u FBiH

Vrijednost ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva u Federaciji BiH tokom 2024. godine iznosila je 6,1 milijardu KM, a u Republici Srpskoj oko 2,74 milijarde KM.
Ovo piše u zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za statistiku Republike Srpske.
“U odnosu na 2023. godinu, ostvarene investicije u stalna sredstva u 2024. godini su veće za 10,2%. Posmatrano prema djelatnosti investitora, najveće učešće u ostvarenim investicijama u 2024. godini je zabilježeno u prerađivačkoj industriji 18,1%, trgovini na veliko i malo; zatim u popravak motornih vozila i motocikala 16,6%, prevoz i skladištenje 13,7%, a tu su i javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 11,9%, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 7,7%”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.
U odnosu na 2023. godinu, kada su investicije u stalna sredstva iznosile 5,53 milijarde KM, one su u prethodnoj godini bile veće za oko 570 miliona KM.
Kako pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS, investicije u stalna sredstva su tokom prethodne godine iznosile 2,74 milijarde KM, te su u odnosu na 2023. godinu veće za oko 120 miliona KM.
“Ostvarene investicije u nova stalna sredstva odnose se na onaj dio stalnih sredstava koji je nabavljen neposredno od izvođača građevinskih radova, odnosno proizvođača opreme ili proizveden u vlastitoj režiji, odnosno na ona stalna sredstva koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisnika tih sredstava, uključujući i polovnu opremu iz uvoza (prvi put uvezenu)”, objasnili su iz Zavoda za statistiku.
U podacima piše da su investicije u odnosu na 2023. veće za 4,6 odsto.
Posmatrano prema djelatnosti investitora, najveće učešće u ostvarenim investicijama u 2024. godini je zabilježeno u javnoj upravi, odnosno obaveznom socijalnom osiguranju od 15,3 odsto, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 14,7 odsto, prerađivačkoj industriji 13,9 odsto, građevinarstvu 12,9 odsto, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada 9,2 odsto, trgovini na veliko i na malo, kao i popravka motornih vozila i motocikala devet odsto.
Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je svaki porast investicija pozitivan za ekonomsku aktivnost.
“Ne znamo kakva je struktura tih investicija, ali svaka ima multiplikaciju, te se višestruko uvećava BDP putem prenosa tih ulaganja. Vjerovatno je da su investicije rasle zbog niskog poreza na dobit od 10 odsto, te nepostojanja poreza na dividendu, te to stimulativno utiče na ostvarivanje visokih profita, kao u finansijskom sektoru. Takođe, tu i Vlada RS i FBiH dodatno stimulišu investicije u smislu oslobađanja dijela poreza na dobit, a takođe i stimulativni okvir da onaj ko investira može računati i na dio podsticaja iz odgovarajućeg fonda”, objasnio je Stanić.
Prema njegovim riječima, dobro je što ove godine imamo i porast izvoza, dok smo prošle godine imali ozbiljne padove.
“Mislim da je najviše investicija u uslužnom sektoru i on sve više jača. Naravno, valjalo bi da je više investicija u prerađivačkoj industriji, rudarstvu, energetici”, zaključio je Stanić.
-
Zdravlje2 dana ago
ZDRAV doručak, za ZDRAV dan! Doručak koji u rekordnom roku snižava holesterol
-
Hronika2 dana ago
GOSPOĐA PIJE KAO SMUK! Žena vozila sa 3,37 promila alkohola
-
Svijet2 dana ago
ZELENSKI TVRDI “Rezultat kontranapada na Dobropilje je 330 kilometara POD NAŠOM KONTROLOM”
-
Svijet2 dana ago
TRAMP UVEO “ZLATNU KARTICU”! Milion dolara do boravišta u SAD
-
Banjaluka2 dana ago
KONAČNO VODA U DONJIM KOLIMA! 35 domaćinstava BESPLATNO dobilo priključke
-
Politika1 dan ago
DODIK: Ostajem predsjednik, ali će ukaze potpisivati Pranjić “IZ TEHNIČKIH RAZLOGA”
-
Region2 dana ago
PROTEST U ZAGREBU PROTIV STRANIH RADNIKA “Nismo ustaše, ali ćemo ustati”
-
Politika2 dana ago
ĐAJIĆ – KTITOR! Umjesto garaže na UKC-u gradi CRKVU? Novac uzima od zaposlenih ali on je “POKROVITELJ”