Connect with us

Društvo

“SVE MANJE NAS JE…” Knin 30 godina nakon “Oluje”: Strah, tišina i ekonomski krah

Tri decenije poslije “Oluje”. Hrvatske vlasti danima se pripremaju da na Tvrđavi, stadionu NK Dinara i kod Spomenika hrvatske pobjede na Trgu dr Ante Starčevića, obilježe “blistavu akciju” u kojoj su sa vjekovnih ognjišta, samo sa prostora nekadašnje opštine Knin protjerali oko 20.000 Srba, svojih građana. Uprkos poletu oko priprema za proslavu, grad je zapravo u nekom čudnom stanju tjeskobe.

U potrazi za sagovornicima reporteri “Večernji novosti” odlaze tamo gdje su ih uvijek pronalazili – na Terazije, kako Srbi koji su se vratili svom Kninu, zovu centar gdje se u dva kafića najčešće okupljaju.

Iz njega gledaju nazive dvije centralne gradske ulice: jedna nosi ime Trg “Oluje” 5. kolovoza 1995, a druga po Sedmoj gardijskoj brigadi koja je prva ušla u opustjeli Knin. Nekoliko koraka dalje, malena srpska crkvica koju je 1858. podigao Trivun iz čuvenog plemena Sinobad, jedva je vidljiva od terase išarane u tonovima šahovnice na obližnjem stanu…

Reporteri razgovaraju sa Srbima, ali prvi put za gotovo dve decenije koliko s njima dijele dane oko godišnjica “Oluje”, niko od njih ne želi da pod imenom i prezimenom govori za novine iz Srbije.

To je jasno objašnjenje za onu tjeskobu koju su osjetili, iako je grad pun vozila beogradskih i novosadskih registarskih oznaka…

“Čak i da govorim sve najbolje, naći će se neko da me pita: ‘Što si govorio za srbijanske medije?'”, kaže jedan od prisutnih Srba.

“Vratio sam se da živim ovde jer sam na svome, u mestu gde su mi živeli i čukundedovi. Nemamo mi nekih problema, naročito otkad na čelu grada više nije HDZ, ali u ovo doba godine uvek “treperi” u vazduhu… Ako i ima provokacija, one ne dolaze od Hrvata, onih starih Kninjana, već od onih što su se ovde doselili iz Bosne…”, kaže on.

Pitali su ga gdje će biti danas, 5. avgusta.

“Ujutru 4. avgusta obično idem na pomen stradalima u crkvu, a danas ili ću biti u kući ili ću se spustiti na more. Tako je najbolje i najbezbednije, tako izbegnemo svakojake slike i prilike koje će se obretnuti u Kninu. I ne sklanjamo se samo mi Srbi, već i starosedeoci Hrvati. Verujte da i mnogi od njih ne mogu da podnesu sve što se tog dana ovde može videti i čuti. Kad prođe ‘slavlje’, vratimo se novom danu, obavezama iz svakodnevnog života”, priča on.

Objašnjava da mimo “obljetnice ‘Oluje'”, i Srbe i Hrvate u ovom gradu muče isti problemi.

“Samo pogledajte rezultate popisa iz 2021. i sve će vam biti jasno. Državni zavod za statistiku objavio je da u Kninu živi 8.317 stanovnika, 2011. bilo nas je 10.633, 2001. godine 11.128, a po popisu iz 1991, poslednjem predratnom, ovde je živeo 12.331 stanovnik. U odnosu na pre 34 godine za trećinu je manje žitelja. Struktura stanovništva se, naravno, potpuno promenila, Hrvata je 85, a Srba svega negde oko 13 odsto. A, pre rata nas je bilo 80 odsto”, objašnjava.

Zna se, kako kaže, zašto je broj Srba smanjen, ali iz Knina se, kako tvrdi, sada iseljavaju i Hrvati.

“Šta se slavi? Pa, ne odlaze Hrvati iz Knina zato što im je dobro”, veli sagovornik.

“U ovom gradu srpskog stradanja, hrvatska pobeda se pretvorila u ekonomsku propast. Pre rata Knin je bio industrijsko-poljoprivredni centar i važno železničko čvorište zbog svog položaja na raskrnici puteva za Dalmaciju, Liku i Bosnu. Imao je 1987. oko 12.000 zaposlenih sa cele opštine, od čega trećina u železničkom saobraćaju. Samo u fabrici vijaka ‘Tvik’, radilo je 3.500 ljudi, a danas je na području cele opštine nema toliko zaposlenih. Od starih industrijskih pogona sada radi jedino ‘Tvik’, ali ima manje od 400 zaposlenih… Nema više nekadašnje fabrike tekstila, tri građevinska preduzeća, pogona za preradu žitarica i stočne hrane… Od starog Knina, nema ni traga… Nemamo nadu u boljitak, posle slavlja svi se suočimo sa realnošću, sa ekonomskom propasti grada”, rekao je on.

Na ulasku u Knin namjernike dočekuje tabla sa natpisom “Dobro došli u grad hrvatskih kraljeva”, samo ne piše kojih…

Uz put na fasadama ponekih objekata i na podzidama puteva ima ispisanih latiničnih slova “u”, a na Kninskoj tvrđavi prije nekoliko godina nikao je spomenik, po svemu bizaran. Čine ga sprava za odsijecanje glava (nalik giljotini), stolica koja liči na tron i veliki malj na postamentu na kojem piše: “Svim žrtvama za hrvatsku državu” i to latinicom, glagoljicom i na latinskom jeziku.

Od završetka rata, kako kaže, tri najveća državna projekta u Kninu su bila: nova rimokatolička crkva – najveća u Hrvatskoj, spomenik Tuđmanu i Muzej domovinskog rata.

“Za spomenik i crkvu dato je više od 150.000, da je toliko uloženo u neki pogon, mogli bismo nešto da slavimo. Zato proslava ‘Oluje’ u Kninu iz godine u godinu postaje sve besmislenija”, zaključuje sagovornik.

Related Topics:

Društvo

NEVJEROVATNA PRIČA! Bojan nestao prije 12 godina, proglašen mrtvim, a sada nađen živ

Nevjerojatna priča stiže iz Bugarske, Bojan Ivanov (62) iz grada Ruse pronađen je živ u improvizovanoj kolibi na planini Pirin, čak 12 godina nakon što je proglašen nestalim, a pet godina nakon što je službeno proglašen mrtvim.

Ivanova je nedavno pronašla šumarska služba, a vijest je šokirala lokalnu zajednicu i njegove rođake. Nestao je bez traga još 2013. godine.

Ivanov je posljednji put viđen 2013. godine u selu Novo Selo kraj Rusea, gdje je tada živio sam. Njegova majka, Todora Alexandrova, prijavila je njegov nestanak 9. juna 2015. nakon što se Bojan nije javljao mjesecima. Uprkos potragama, godinama nije bilo nikakvih informacija o njemu. Pet godina kasnije, 2020., majka je sudu podnijela zahtjev da se sin službeno proglasi mrtvim. Sud je tada presudio da je njegova smrt nastupila 31. decembra 2013.

Tokom suđenja svjedoci su ispričali da je Ivanov prije radio kao pomoćni radnik te da se borio s dugovima zbog neuspjelog poslovanja. Navodno su ga tražili zbog dugova, a dio njegove imovine bio je stavljen pod zalog.

Kada su ga šumari pronašli u Pirinu, Ivanov je izgledao zdravo, ali iscrpljeno. Odveden je u policijsku stanicu u Banskom, gdje je identifikovan, piše 4njuz. Prema navodima policije, odbijao je pomoć i smještaj, rekao je da ima dovoljno sredstava i da mu ne treba ništa. Nakon toga napustio je policijsku zgradu, a zasad nije poznato gdje se nalazi.

Njegov slučaj izazvao je veliko zanimanje javnosti u Bugarskoj jer se formalno još uvijek vodi kao mrtav. Lokalne vlasti sada moraju pokrenuti postupak za poništenje presude o smrti i službeno potvrditi njegov identitet.

Majka, koja je prije nekoliko godina izgubila svaku nadu, prema pisanju bugarskih medija, više nije živa i nikada nije dočekala vijest da joj je sin ipak preživio.

Nastavi čitati

Društvo

NIŽE TEMPERATURE ZA VIKEND! Stiže pogoršanje vremena, moguć i snijeg

U petak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Magla ili niska oblačnost se lokalno na sjeveru i sjeverozapadu može zadržati čitav dan, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

U subotu, od jutarnjih časova, jače naoblačenje u cijeloj zemlji, tako da će vikend proteći u znaku pretežno oblačnog vremena u BiH. Kiša u početku samo lokalno, uglavnom na jugu i jugoistoku, a od večernjih časova ned‌jelje i u toku poned‌jeljka kiše će biti u cijeloj zemlji. U poned‌jeljak na višim planinama moguće i malo snijega. Prestanak padavina u večernjim satima poned‌jeljka.

Vjetar narednih dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura u naredna dva dana -2 do 4, na jugu do 6 stepeni Celzijusa. Dnevna temperatura 7 do 14, na jugu do 18 stepeni Celzijusa.

Za vikend nešto niže temperature tokom dana, ali uglavnom malo toplije ujutro, usljed povećane oblačnosti.

Nastavi čitati

Društvo

PODSJETILI NA OBEĆANJE PREMIJERA: Roditelji njegovatelji pred Narodnom skupštinom RS traže hitne izmjene zakona

Roditelji njegovatelji danas su ispred Narodne skupštine RS ponovili svoje zahtjeve i istakli da, iako su inicijativu za izmjenu zakona podnijeli u julu, odgovora još nema. Samo obećanja.

Iz Udruženja “Glas tišine” istakli su da roditelji njegovatelji svakodnevno brinu o djeci sa smetnjama u razvoju koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći, te da žrtvuju svoj lični i profesionalni život čime zaslužuju sistemsku podršku, pravnu sigurnost i dostojanstveno priznanje svoje ulogu u društvu.

“To je 24-časovni rad koji niko ne vidi i ne priznaje,a uslovi pod kojima roditelji njegovatelji u RS ostvaruju naknadu su nepravedni i neodrživi zbog čega tražimo sistemsko rješenje. Izmjene koje tražimo su ukidanje strosne granice od 30 godina života djeteta, da se roditeljima prizna radno pravni status, da se pravo ne ukida ukoliko djeca pohađaju školu ili dnevni centar”, poručili su ispred Narodne skupštine RS u kojoj je u toku sjednica na kojoj nema ove tačke dnevnog reda.

Roditelji naglašavaju da je ukidanje statusa roditelja njegovatelja zbog školovanja djeteta, povreda jednog od osnovnih i ustavom zagarantovanih prava djeteta.

“To ne može i ne smije da isključuje drugo pravo. Prema našim saznanjima oko 200 roditelja njegovatelja je izgubilo ovaj status što smatramo porazom države i društva u cjelini. Zato smo ponovo ovdje i ponovo pozivamo nadležne institucije na hitne izmjene zakona o dječijoj zaštiti koje se odnose na status roditelja njegovatelja, a kako bi se ovim porodicama osigurao minimum socijalne sigurnosti. Ja sam roditelj jednog takvog djeteta i moj sin i ja smo nakon njegove 30 godine socijalni slučajevi”, poručila je jedna ogorčena majka.

Okupljenima se obratio i Velibor Vinčić, roditelj dječaka koji je izgubio status roditelja njegovatelja.

“Moja situacija je takva da moj sin ide dva sata u školu, a ja sam zbog toga izgubio status njegovatelja prije dvije godine”, rekao je Vinčić i upitao ministra zdravlja Šeranića i premijera Savu Minića zašto je ništa ne rješava po ovom pitanju.

Roditelje su podržali i poslanici NSRS iz opozicionih stranaka koji su istakli kako su na daašnjoj sjednici manje važne teme, a da na raspravu o ovoj čekaju mjesecima.

Tanja Vukomanović, poslanica PDP-a istakla je da će poslanici ove stranke podržati roditelje njegovatelje i glasati za ovaj zakon kada on dođe na red.

“Nadam se da će i svi ostali poslanici, kako opozicije tako i vlasti htjeti da raspravljaju o ovoj temi, jer ovo je tema u kojoj nema ni opozicije ni vlasti, ovo je tema u kojoj nas roditelji trebaju- Žao mi je što smo danas opet ovdje ispred, a ne unutra, jer su mnogo manje važne teme danas na dnevnom redu, ali ne i ova”, rekla je Vukomanovićeva i dodala da će uraditi sve što je do njih da se ova tema što prije nađe na dnevnom redu sjednice.

Poslanica Liste za pravdu i red, Zagorka Grahovac podsjetila je na najavu premijera RS Save Minića koji je po dolasku na ovu funkciju ovaj problem istakao kao prioritet koji treba riješiti.

“Minić je u više navrata obećao da će ovo biti jedan od njegovih prioriteta, te ga ovom prilikom pozivam da dođe do zakonskih izmjena. Oni se pravdaju time da je problem roditelja njegovatelja kompleksan, međutim njihovi su zahtjevi jednostavni i konkretni – sistemska rješenja, izmjene zakona ili donošenje novog zakona o roditelju njegovatelju kao što je uradila Federacija, da pravo na školovanje djeteta ne isključuje pravo na njegu, da starosna granica ne bude 30 godina, i da roditelj njegovatelj dobija doprinose uz ovaj novčani iznos”, poručila je Grahovac.

Podsjećamo, premijer Srpske Savo Minić krajem septembra rekao je kako će problem ovih roditelja biti riješen u najkraćem roku, te da će javnost u veoma kratkom roku biti upoznata sa konkretnim rješenjima. Međutim, ni nakon više od mjesec dana rješenja nema.

Nastavi čitati

Aktuelno