Connect with us

Svijet

UKRAJINSKI KOMANDANT KARTEL SE NE ŠALI: Topovi grme iz podzemlja, DRONOVI LOVE SVE ŠTO DIŠE!

Kartel i njegovi ljudi su u pokretu. Danas njegova artiljerija pokriva dio zaporoškog fronta u Ukrajini, a svoje topove kontroliše iz kuće udaljene 8 kilometara od linije kontakta. Njegov tim iz 128. brdske jurišne brigade nadgleda ratom izranjavane oranice pomoću izviđačkih dronova, a Kartel naređuje napade kada uoče metu. Do januara su bili smješteni bliže liniji fronta, ali ih je neprijateljska artiljerija natjerala da se povuku dublje u ukrajinsku teritoriju. Sada, kada je zasićenost dronovima povećala zonu smrti, “idemo pod zemlju”, kaže Kartel. Njihovo sklonište biće spremno sredinom avgusta, piše Economist.

Na istoku Ukrajine i u sjeveroistočnom regionu Sumi, borbe su žestoke. Svakodnevno se vode bitke duž zaporoškog fronta, ali vojnici ne primjećuju znake priprema za neku novu veliku rusku ofanzivu. Za razliku od ranijih perioda, ukrajinski vojnici sada se ne žale na nedostatak artiljerijskih granata. Međutim, priroda rata se mijenja i ukrajinske snage se na to pripremaju. Produbljivanje zone smrti — teritorije do 15 kilometara s obje strane linije fronta u kojoj dronovi čine kretanje izuzetno opasnim — sve više otežava vojne operacije. Tokom naredne godine, pojačano korišćenje dronova srednjeg dometa dodaće još jedan sloj ovoj zoni. To će ugroziti logistiku, artiljeriju i vojne koncentracije udaljene i više od 60 kilometara od fronta. Dronovi srednjeg dometa popuniće prazninu između onih dugog dometa, kakve Ukrajina koristi za duboke udare, a Rusija za bombardovanje ukrajinskih gradova, i kratkodometnih, koji se koriste na samom frontu.

Put od Zaporožja do Orihiva vodi kroz selo Komišuvaha. Poljoprivrednici su zauzeti žetvom i ima dosta i vojnog i civilnog saobraćaja, iako su ruske trupe svega 18 kilometara južno. Mještani i vojnici stacionirani ovdje toliko su se navikli na zvuk daleke artiljerije da ga gotovo više i ne primjećuju. Stubovi dima mogu dolaziti s pogođenih položaja, ali i od paljenja strništa. Za sada je put relativno bezbjedan.

Biti uočen unutar 2 kilometra od linije fronta praktično je isto što i potpisati smrtnu presudu. Rizik se smanjuje s udaljenošću: mali kamikaza dronovi imaju ograničeno vrijeme leta, i što dalje lete, veće su šanse da budu oboreni ili ometeni. Borbe na centralnom dijelu zaporoškog fronta postale su sporadične. To nije slučaj na oba kraja tog fronta. Ruske snage su u posljednjim danima napredovale kod Kamjanskog na zapadu. Na istoku pokušavaju da opkole Huljajpole, važno logističko čvorište. Ruslan Mikula, suosnivač “Deep Statea”, ukrajinske online mape koja prati pomjeranja linije fronta, kaže da je ruski cilj da se pomjere ka sjeveru i zauzmu teritoriju do rijeke Konke. Ona, kao pritoka Dnjepra, kod Komišuvahe protiče uz glavni put. Rusi za sada nemaju dovoljno ljudstva za takav prodor, kaže on. Mnogi njihovi vojnici koji su ranije ovdje ratovali premješteni su u Sumi.

Duž linije fronta, ukrajinski vojnici kažu da se male grupe loše obučenih i loše opremljenih ruskih vojnika šalju na gotovo samoubilačke misije kako bi pokušali da zauzmu položaje. Pravilno obučeni vojnici ih slijede samo ako uspiju. Ukrajinski vojnici se već dugo pitaju zašto se toliki broj Rusa pokorava takvim naredbama, iako su im šanse za preživljavanje minimalne. Ali Vladislav Pinčuk, komandant artiljerijske jedinice 241. brigade, kaže da je posljednjih sedmica primijetio sve veće oklijevanje. “Nemaju dovoljno ljudi ovdje, a oni koje imaju — nemaju motivaciju.” Presretnuti razgovori pokazuju da vojnici ne odbijaju otvoreno naredbe koje smatraju samoubilačkim, već odugovlače i smišljaju izgovore da ih izbjegnu.

Na jednoj njivi pod pšenicom, vojnik iz dron jedinice Tajfun, sa pozivnim znakom Tofu, došao je da posmatra testiranje četiri drona srednjeg dometa — Šerš. Imaju raspon krila od 3,5 metra i mogu nositi 8 kilograma eksploziva. “Ovo su za velike, veoma važne mete”, kaže Tofu. Jedan takav udar može zaustaviti voz, a kamoli tenk, dodaje. Trenutno se najviše koriste za uništavanje ruske artiljerije. Mete za ove dronove obično su udaljene 50–60 kilometara, ali mogu letjeti i dalje. To znači da se posada može nalaziti duboko unutar bezbjedne ukrajinske teritorije, a ne blizu fronta.

Šerš leti visoko kako bi izbjegao elektronsko ratovanje. Strmoglavo pada na metu, umjesto da se postepeno spušta, a uređaj za zaključavanje mete onemogućava njegovo ometanje pri udaru. Ali, Rusi imaju pandan, kaže Tofu: dron Molnija. On leti veoma nisko, a iako su mu kvalitet i preciznost slabiji od Šerša, Rusi ih imaju više. Za razliku od jeftinih kratkodometnih kamikaza dronova, Šerš košta oko 7.000 eura (8.000 dolara), sedam puta više nego Molnija. Obje strane utrkuju se u razvoju sofisticiranih vještačko-inteligentnih sistema za navođenje srednjedometnih dronova. Tokom naredne godine, oni bi mogli ponovo preoblikovati bojno polje.

Related Topics:

Svijet

SASTAJU SE TRAMP I ZELENSKI: Vens objavio da postoje razlozi za napredak u razgovorima

Sukob u Ukrajini je daleko najteži za rješavanje od svih međunarodnih sukoba, izjavio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens.

Ovo je teško da se riješi, u to nema sumnje. Ali radije bih radio za predsjednika SAD Donalda Trampa koji energično pokušava da riješi taj problem – rekao je Vens.

On je naveo da postoje razlozi za očekivanje napretka nakon kontakta između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, zakazanog za danas.

– Ja sam uvijek optimista da ćemo postići napredak – dodao je Vens.

 

Nastavi čitati

Svijet

CDU DOŽIVIO ISTORIJSKI PORAZ, PADAJU OSTAVKE: Merz ostaje na funkciji, ali u stranci rastu tenzije

Nakon što je CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji osvojio svega 4,9 odsto glasova i prvi put ostao bez mjesta u pokrajinskom parlamentu, lider pokrajinske organizacije Daniel Peters podnio je ostavku. Istovremeno su ostavku objavili i generalna sekretarka Katy Hoffmeister i jedna od potpredsjednica, dok Friedrich Merz poručuje da ostaje i na čelu stranke i na mjestu kancelara.

Rezultati pokrajinskih izbora u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji izazvali su nove potrese unutar njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, ostao ispod izbornog praga od pet odsto i prvi put u istoriji nije ušao u pokrajinski parlament. Za lidera pokrajinske organizacije Daniela Petersa uslijedila je ostavka, koju je obrazložio preuzimanjem lične odgovornosti za izborni rezultat.

Peters odlazi nakon izbornog rezultata

Peters je nakon sjednice pokrajinskog odbora CDU-a u Schwerinu saopštio da se povlači sa mjesta predsjednika stranke u pokrajini.

Kako je objavio ZDF, rekao je da za njega odgovorna politika podrazumijeva i izvlačenje ličnih posljedica nakon ovakvog rezultata.

Do održavanja pokrajinske stranačke konferencije početkom naredne godine, CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji trebalo bi da privremeno vodi Philipp Amthor, državni ministar za saradnju savezne vlade i pokrajina.

Istovremeno je ostavku podnijela i generalna sekretarka pokrajinskog CDU-a Katy Hoffmeister.

CDU prvi put ispod cenzusa

Prema preliminarnom službenom rezultatu, CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, dok je AfD dobio 38,2, SPD 35,5, Ljevica 6,5, a Zeleni 5,7 odsto. U pokrajinski parlament ulaze četiri stranke, dok su CDU i FDP ostali ispod praga od pet odsto.

CDU je tako ostao bez poslaničkih mjesta u ovoj sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini, što je za stranku istorijski rezultat.

Amthor preuzima stranku do naredne godine

Philipp Amthor bi trebalo da pokrajinski CDU vodi privremeno, do stranačke konferencije početkom 2027. godine.

Amthor je, prema navodima njemačkih medija, rekao da bi više volio da Peters i Hoffmeister ostanu na svojim funkcijama, ali je ocijenio da je rezultat bio težak udarac za pokrajinsku organizaciju.

Istakao je da nije trenutak za ishitrene zaključke o dugoročnoj strategiji, već za uređenu analizu rezultata i razgovore unutar stranke.

Novi pritisak na Friedricha Merca

Dok se CDU u pokrajini suočava sa promjenama, posljedice rezultata osjećaju se i na saveznom nivou.

Merz je nakon izbora poručio da ne namjerava da se povuče ni sa mjesta kancelara ni sa čela CDU-a. AP navodi da je kancelar javno potvrdio namjeru da nastavi svoj politički i reformski kurs.

Istovremeno, nakon izbornih rezultata u Saksoniji-Anhaltu, Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu, u CDU-u se pojačala rasprava o političkoj strategiji i načinu na koji stranka treba odgovoriti na rast podrške AfD-u.

Sastanak bez Merca dodatno privukao pažnju

Njemački mediji izvijestili su i o sastanku više pokrajinskih lidera CDU-a i predsjednika vlada saveznih pokrajina koji je održan u Berlinu bez Merca.

Prema izvještaju javnog servisa SWR, dio istaknutih političara sastao se kasno u nedjelju naveče nakon višesatnih razgovora sa kancelarom u sjedištu stranke. Prisustvo Merca na tom dodatnom sastanku nije potvrđeno, a učesnici nisu javno komentarisali sadržaj razgovora.

Sama činjenica da su se istaknuti članovi CDU-a sastali bez kancelara privukla je pažnju njemačke javnosti, ali nije objavljeno da je na tom sastanku donesena odluka o promjeni rukovodstva na saveznom nivou.

Merz zasad ostaje na obje funkcije

Osam pokrajinskih premijera CDU-a prethodno je javno podržalo nastavak rada sa Mercom i pozvalo da se fokus zadrži na političkim potezima, a ne na unutrašnjim kadrovskim raspravama.

Merz je sada pod dodatnim političkim pritiskom nakon tri teška izborna rezultata, ali je javno saopštio da planira da nastavi kao kancelar i predsjednik CDU-a.

U međuvremenu, pokrajinski CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji ulazi u proces reorganizacije nakon rezultata od 4,9 odsto, dok ostaje otvoreno kako će stranka na saveznom nivou odgovoriti na promijenjenu političku situaciju.

Nastavi čitati

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno