Connect with us

Svijet

ZAŠTO JE RUSIJA UKINULA ISTORIJSKU ZABRANU postavljanja nuklearnih raketa

Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da Moskva više ne smatra obvezujućim moratorijum na razmještaj projektila kratkog i srednjeg dometa.

Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države su 2019. godine, u prvom mandatu Donalda Trampa, istupile iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Rusija je tada poručila da neće raspoređivati takve sisteme sve dok to ne učine i SAD.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavio je još u decembru da bi Rusija mogla odgovoriti na, kako ih je nazvao, “destabilizujuće poteze” SAD i NATO u strateškoj sferi. Sada rusko ministarstvo zvanično potvrđuje da se situacija promijenila.

“Obzirom da se situacija razvija u smjeru stvarnog razmještaja američkih kopnenih projektila srednjeg i kratkog dometa u Evropi i azijsko-pacifičkoj regiji, rusko ministarstvo spoljnih poslova konstatuje da su nestali uslovi za zadržavanje jednostranog moratorijuma na razmještaj sličnog oružja”, navodi se u zvaničnom saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije, prenosi Index.

Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), potpisan 8. decembra 1987. između američkog predsjednika Ronalda Regana i sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, zabranjivao je razmještaj kopnenih balističkih i krstarećih raketa dometa između 500 i 5.500 kilometara, kako nuklearnih tako i onih s konvencionalnim bojevim glavama.

U roku od tri godine nakon stupanja na snagu 1. juna 1988., SAD i Sovjetski Savez uništili su 2.692 takva oružja te uspostavili strogu komisiju za nadzor i inspekcije, čime je INF postao prvi sporazum koji je eliminisao cijelu kategoriju projektila. INF je značio veliki iskorak u smanjenju nuklearne prijetnje tokom Hladnog rata.

SAD je formalno istupio iz sporazuma 2. avgusta 2019., nakon što su zvanilčnici prve administracije predsjednika Donalda Trampa, uključujući tadašnjeg šefa diplomacije Majka Pompea, optužile Rusiju za kontinuirano kršenje INF-a razvojem rakete 9M729.

Raketa 9M729 je ruski kopneni krstareći projektil za koji Sjedinjene Države i NATO tvrde da ima domet veći od 500 kilometara, čime krši odredbe sporazuma INF. Prema američkim izvorima, riječ je o modernizovanoj verziji rakete Kalibr, sposobnoj za nošenje bojevih glava i pogodnu za brzo lansiranje s mobilnih platformi, što je dodatno pojačalo strahove od destabilizacije evropske bezbjednosti.

SAD je tada naglasio da nije spreman ostati strana u ugovoru koji se sistemski krši, što je bio i glavni razlog izlaska iz INF-a. Taj potez su podržali i američki saveznici u NATO.

Rusko-američko prepucavanje
Podsjetimo, nedavno je bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev objavio je niz oštrih poruka na društvenim mrežama u kojima je upozorio SAD na moguću nuklearnu eskalaciju, aludirajući na ruski sistem “Mrtva ruka”.

Nazvao je američkog predsjednika Donalda Trampa arogantnim, optužio ga da vodi “igru ultimatuma” i poručio da svako novo ucjenjivanje približava svijet prema ratu Rusije i SAD-a, pišu mediji poput Reutersa i Sky Newsa .

Donald Tramp je, opisavši izjave Medvedeva kao “vrlo provokativne”, objavio na Truth Socialu da je naredio premještanje dviju američkih nuklearnih podmornica “u odgovarajuće regije”. Ova izjava izazvala je zabrinutost jer šefovi država rijetko javno govore o položaju nuklearnog oružja.

Kremlj: Budite jako, jako oprezni
Kremlj je na Trampovu objavu reagovao pozivom na uzdržanost i izbjegavanje pretjerane nuklearne retorike, poručivši da bi “svi trebali biti jako, jako oprezni oko nuklearne retorike”.

Kremlj poručuje da razmještaj američkih podmornica ne vidi kao novu eskalaciju.

“Nećemo ulaziti u polemiku s Trampom”, rekao je portparol Dmitrij Peskov.

Nezavisne

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno