Connect with us

Svijet

RAT U GAZI! Netanjahu planira ići do kraja

Benjamin Netanjahu, premijer Izraela, planira proširivanje vojne operacije u Gazi, a svoj kabinet želi da pripremi za nastavak rata protiv Hamasa svo do potpunog osvajanja pojasa.

Kao izgovor za prekidanje pregovora o primirju, koje forsira međunarodna zajednica, Netanjahu će optužiti Hamas da ne želi pustiti preostale izraelske taoce, koje su teroristi te organizacije zarobili poslije napada u oktobru 2023. godine.

U ovom trenutku, Hamas je više zainteresovan za prekid vatre jer više ne može ostvaiti nijedan vojni cilj, ali im istovremeno odgovara da Izrael nastavi vojne operacije u Gazi, jer što više palestinskih civila umre, to će biti veći pritisak na Izrael, od kojeg se čak i njihov najvjerniji saveznik, SAD, polako odmiče zbog očajne humanitarne situacije u regionu.

Vjeruje se da je u pojasu još dvadesetak talaca od ukupno 50 koji su preostali živi, a Netanjahu je suočen s pritiskom od strane domaće javnosti koja ne želi da nastavak vojne operacije ugrozi njihove živote. Nakon što je Hamas objavio video-snimak dvoje iscrpljenih talaca Evjatara Davida i Roma Braslevskog na ivici smrti, izraelska javnost je dodatno uznemirena šta će se desiti s njima.

Iako ne postoje tačni podaci, vjeruje se da je do sada poginulo više od 50 hiljada Palestinaca u dvije godine koliko traje izraelska operacija u Gazi.

Netanjahu je izjavio da videi koje je objavio Hamas pokazuju da Hamas ne želi dogovor.

“Žele nas slomiti ovim užasnim videima, lažnom horor propagandom koju šire svijetom”, izjavio je on.

Izvor za CNN tvrdi da se obrambeni establišment protivi proširenju kopnenih operacija u područjima gdje se vjeruje da se drže taoci, jer bi to riskiralo da budu ugroženi.

Izraelska vojna agencija koja koordinira humanitarnu pomoć (COGAT) je saopštila da će omogućiti postepen i kontrolisan ulazak robe u Gazu preko lokalnih trgovaca, saopštila je. Cilj te mjere, kako se navodi, je povećanje količine pomoći koja ulazi u Pojas Gaze, uz smanjenje zavisnosti od međunarodnih organizacija, poput UN, za prikupljanje pomoći, prenio je Reuters. COGAT dodaje da odobrena roba uključuje osnovne prehrambene proizvode, hranu za bebe, voće i povrće i higijenske potrepštine i da će se plaćanja za kupovinu ove robe vršiti isključivo putem bankovnih transfera, uz mehanizam za praćenje i nadzor. U saopštenju se navodi i da će roba biti podložna inspekciji izraelskih vlasti prije ulaska u Pojas Gaze.

U protekloj godini, u Gazu je bio dozvoljen ulazak samo one pomoći koju su obezbijedile UN ili druge međunarodne humanitarne organizacije.

Odluka dolazi nakon što je Hamas u nedjelju saopštio da je spreman da sarađuje sa Crvenim krstom u isporuci pomoći taocima koje drži u Gazi, pod uslovom da Izrael ispuni određene zahtjeve.

Prema palestinskim zvaničnicima i UN, Gazi je svakodnevno potrebno oko 600 kamiona sa pomoći kako bi se zadovoljili humanitarni zahtjevi.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno