Iako je Ustavni sud BiH prije nepun mjesec dana donio rješenje kojim je poništio javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije, Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske još nije odlučivala o tome šta dalje, a puta su samo dva – nastaviti ili obustaviti proceduru.

Ovaj sud je, naime, na sjednici održanoj 10. jula utvrdio da su Komisija i njen predsjednik Ilija Tamindžija postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH. Poništio je Ustavni sud BiH i sve druge akte donesene na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Odlukom Ustavnog suda BiH zabranjuje se svim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u njima, ili jedinicama lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama BiH da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Ustavni sud BiH je, dodaje se u obrazloženju, ovu odluku donio odlučujući o zahtjevima Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, te četiri delegata.

“Ranije je utvrđeno da Izborni zakon Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Istovremeno, taj izborni zakon stavljen je van snage u cijelosti i prestao je da važi. Prethodno je Ustavni sud Odlukom o privremenoj mjeri usvojio zahtjev podnosioca Denisa Zvizdića i Izborni zakon RS privremeno stavio van pravne snage do donošenja konačne odluke Ustavnog suda”, podsjećaju iz Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud je, dodaje se dalje, 24. juna zaprimio Zvizdićev zahtjev u kojem se navodi da je objavljen javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije.

“Pri tome je ukazao da se u preambuli javnog konkursa kao jedan od pravnih osnova navodi i član Izbornog zakona RS, koji je stavljen van snage i prestao je da važi”, ističe Ustavni sud BiH.

Na osnovu toga, kako se dodaje, podnosilac zahtjeva, pozivajući se na načelo ustavnosti, zakonitosti i pravne sigurnosti, kao i na ranije stavove Ustavnog suda u sličnim predmetima, smatra da je jasno da odluka Komisije i javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije nemaju pravni osnov i da se smatraju ništavnim.

Ustavni sud potom ukazuje da je utvrđeno da Izborni zakon RS nije u skladu sa Ustavom BiH, te je taj propis stavljen van snage u cijelosti.

“U obrazloženju navedene odluke je navedeno: Osporenim Izbornim zakonom koji je donijela Narodna skupština RS ponavlja se tekst odredbi Izbornog zakona BiH i, bez bilo kakvog ustavnog ovlaštenja, nadležnost za provođenje izbora na teritoriji Republike Srpske se povjerava Republičkoj izbornoj komisiji. Na taj način se, suprotno procedurama propisanim odlukama institucija BiH, odnosno Izbornim zakonom BiH i Odlukom o utvrđivanju nadležnosti, nastoji uspostaviti paralelan sistem za sprovođenje izbora delegata Doma naroda parlamenta BiH iz Republike Srpske, izbora za zakonodavne, predstavničke i izvršne organe vlasti u Republici Srpskoj, kao i lokalnih izbora u Republici Srpskoj'”, podsjeća Ustavni sud BiH.

Dakle, kako dodaju, “jasno proizlazi da su se ukinutim Izbornim zakonom RS na neustavan način nastojale preuzeti nadležnosti institucija BiH, odnosno Centralne izborne komisije za sprovođenje izbora u tom entitetu i te nadležnosti dodijeliti novoj Republičkoj izbornoj komisiji”.

Ustavni sud BiH, u konačnici, zaključuje da “ukinuti Izborni zakon RS nikada nije mogao proizvoditi pravne učinke, niti su se na njegovom osnovu mogle preduzimati bilo kakve radnje, uključujući i raspisivanje i provođenje bilo kakvih izbora ili imenovanja”.

U tom kontekstu, dodaje Ustavni sud BiH, “svaki akt koji se zasniva na ukinutom Izbornom zakonu RS u suprotnosti je s načelom vladavine prava, ustavnim poretkom i obavezom poštovanja, provođenja i izvršenja odluka Ustavnog suda, kako je utvrđeno u Ustavu BiH Pravilima Ustavnog suda”.

“Uprkos tome, Ustavni sud zapaža da je Narodna skupština RS kao donosilac ukinutog Izbornog zakona RS putem Komisije kao radnog tijela nastavila da primjenjuje taj zakon i nakon njegovog formalnog ukidanja, što se jasno vidi iz raspisivanja javnog konkursa za izbor članova Republičke izborne komisije”, naveli su iz Ustavnog suda BiH.

Dakle, kako su dodali, Komisija i njen predsjednik Ilija Tamindžija kao odgovorna osoba nisu imali ovlaštenje niti nadležnosti za raspisivanje javnog konkursa.

Ustavni sud BiH je otišao i korak dalje te je upozorio da, prema važećem zakonodavstvu u BiH, “postupanje suprotno Ustavu BiH, koje se ogleda u neprimjeni, nesprovođenju, neizvršenju ili drugim oblicima nepoštovanja odluka ovog suda, može predstavljati osnov za krivičnu odgovornost odgovornih osoba”.

Upoznat je sa tim upozorenjem i Tamindžija, koji, ipak, kaže da Komisija još nije donijela bilo kakvu odluku nakon ovog rješenja Ustavnog suda BiH.

“Dostavila mi je tu odluku Ustavnog suda sekretar Komisije. Vidio sam obrazloženje, ali pravo da vam kažem, ne znam šta da komentarišem. Vidio sam i dio koji se odnosi na krivičnu odgovornost. Ja sad u suštini ne znam ni stavove članova Komisije u vezi sa daljim postupkom. Članovi Republičke izborne komisije nisu izabrani, nismo nikakve dalje aktivnosti sprovodili”, rekao je Tamindžija.

Na naše pitanje hoće li ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na poništavanje konkursa za izbor članova Republičke izborne komisije, on odgovara da ne može dati odgovor jer nije sam u Komisiji.

“Po toj odluci se mora izjasniti većina. Ja ne mogu da kažem u ime Komisije, jer je to kolektivan organ i donosi odluke na bazi većine u odnosu na prisutni broj članova. Kada bude održana sjednica Komisije, ako se mi usaglasimo da to bude na dnevnom redu, tu imaju samo dva puta – da se zaustave ili nastave aktivnosti”, istakao je Tamindžija u izjavi za “Nezavisne novine”.