Connect with us

Svijet

Snažan zemljotres između Južne Amerike i Antarktika, MOGUĆ CUNAMI

Zemljotres magnitude 7,5 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se u Drejkovom prolazu, između Južne Amerike i Antarktika, saopšteno je iz Američkog zavoda za geološka istraživanja.

Seizmolozi navode da se potres dogodio na dubini od 10,8 kilometara.

Meteorološka služba SAD izdala je upozorenje na cunami.

Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama niti o materijalnoj šteti.

Svijet

DOBRE VIJESTI ZA PUTNIKE: Zapadni Balkan ide ka ukidanju rominga u EU

Države članice Evropske unije praktično su postigle dogovor o početku pregovora o ukidanju troškova rominga za građane zemalja Zapadnog Balkana, a formalna odluka o tome očekuje se 3. juna, navode diplomatski izvori u Briselu, navodi se na portalu RTS-a.

Zeleno svjetlo država članica omogućilo bi Evropskoj komisiji da već u junu započne bilateralne pregovore sa svakom od zemalja regiona pojedinačno o uključivanju u evropski sistem rominga bez dodatnih troškova. Odluka će se odnositi na sve zemlje članice EU, ali i na one izvan Unije koje su dio sistema bez rominga, poput Norveške, Islanda i, odskora, Ukrajine i Moldavije.

Prema diplomatskim izvorima, države članice su već u principu usaglasile stav o pregovaračkom mandatu, a puna saglasnost očekuje se nakon što još dvije države članice „provjere određene tehničke detalje“.

Plan EU je da ambasadori zemalja članica formalno odobre mandat za pregovore 3. juna, a da odluku dan kasnije potvrde ministri EU. Na osnovu toga Evropska komisija bi otvorila pregovore sa Srbijom i ostalim partnerima iz regiona.

U Briselu se očekuje da će upravo ova inicijativa biti predstavljena kao jedno od glavnih konkretnih dostignuća približavanja regiona Evropskoj uniji na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana 5. juna u Tivtu u Crnoj Gori.

Evropska komisija je još krajem februara zatražila mandat od zemalja članica za pregovore o uključivanju Zapadnog Balkana u evropski sistem koji omogućava građanima da koriste mobilne telefone u EU bez dodatnih troškova rominga.

U Evropskoj komisiji se ne izjašnjavaju o preciznom datumu ukidanja rominga i navode da će to zavisiti od toka pregovora i brzine kojom zemlje usvojiti pravila i zakone EU u oblasti telekomunikacija i rominga.

Brisel nezvanično procjenjuje da bi prve zemlje Zapadnog Balkana mogle da ukinu roming sa EU već tokom prve polovine 2027. godine, ukoliko pregovori i tehničko usklađivanje budu tekli bez većih tehničkih i političkih zastoja.

Iskustvo Ukrajine i Moldavije, koje su u evropski sistem rominga ušle 1. januara ove godine, pokazuje da je čitav proces trajao između šest mjeseci i godinu dana, pri čemu su ove dvije zemlje krenule sa drugačije početne pozicije, oslanjajući se na postojeće sporazume o pridruživanju sa EU.

U prijedlogu pregovaračkog mandata dodatno se naglašava da su vladavina prava, demokratski standardi i usklađivanje sa evropskom spoljnom politikom važni elementi čitavog procesa.

Inicijativa za ukidanje troškova rominga deo je šireg konteksta Plana rasta EU za Zapadni Balkan i integracije zemalja regiona u dijelove jedinstvenog evropskog tržišta i prije formalnog članstva.

Biznis.rs

Nastavi čitati

Društvo

SVJETSKO PRIZNANJE: Srpkinja među pet najboljih naučnica planete

Gordana Vunjak-Novaković, srpsko-američka bioinženjerka i pionirka regenerativne medicine, profesorka na Univerzitetu Kolumbija, dobitnica je jednog od najprestižnijih svjetskih naučnih priznanja – čuvene Internacionalne nagrade L’Oréal-UNESCO „Za žene u nauci“, koja se dodjeljuje za revolucionarna istraživanja sa velikim uticajem na budućnost nauke.

Fondacija L’Oréal i UNESCO objavili su imena ovogodišnjih laureatkinja nagrade koju svake godine dobija samo pet najistaknutijih žena istraživača na svijetu, prenosi Serbian Times.

Ovo priznanje dodjeljuje se od 1998. godine i važi za jedan od najvažnijih međunarodnih programa za promociju dostignuća žena u nauci.

Gordana Vunjak-Novaković je ovo priznanje osvojila za geografsku regiju Sjeverne Amerike, gdje živi i radi, a nagrađena je za svoj istaknuti rad u oblasti bioinženjerstva ljudskih tkiva, sa ciljem transformacije medicine i unapređenja ljudskog zdravlja.

Na svečanoj ceremoniji koja će biti održana u Parizu 11. juna, nagradu će primiti uz još četiri naučnice koje su laureatkinje za Afriku i arapske zemlje, Aziju i Pacifik, Evropu i Latinsku Ameriku i Karibe.

Internacionalna nagrada L’Oréal-UNESCO „Za žene u nauci“ prepoznaje i promoviše naučnu izvrsnost izvanrednih naučnica, a među dosadašnjim laureatkinjama njih sedam je nakon dobijanja ove nagrade osvojilo i Nobelovu nagradu.

Ovogodišnji izbor naglašava ključnu ulogu pet laureatkinja u rješavanju globalnih zdravstvenih i ekoloških izazova: od revolucionarnog inženjeringa tkiva i genomskih istraživanja, do inovacija u poljoprivredi i uticaja ishrane na mentalno zdravlje.

Profesorka Gordana Vunjak-Novaković rođena je u Beogradu, završila je Zemunska gimnaziju, a diplomirala, magistrirala i doktorirala na Odsjeku za hemijsko inženjerstvo Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu, gdje je bila i profesorka. Specijalizovala se za biomedicinsko inženjerstvo kao Fulbrajtova stipendistkinja na MIT-u u Bostonu.

Danas je u zvanju univerzitetskog profesora (University Professor), najvišeg akademskog zvanja na Univerzitetu Kolumbija.

Vunjak-Novaković je svjetski pionir u bioinženjerstvu, čiji rad na uzgajanju ljudskih tkiva u laboratorijskim uslovima pomjera granice regenerativne medicine. Kao najcitiranija naučnica srpskog porijekla svih vremena i prva inženjerka u zvanju univerzitetskog profesora u istoriji Univerziteta Kolumbija, ona je i istaknuta mentorka koja aktivno radi na osnaživanju žena u nauci širom svijeta.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA VLAST SPREMA ZAKON! Orban neće više nikad moći biti premijer

Prema dokumentu T/51, koji su potpisali bivši kandidat za ministra pravde Marton Meletei-Barna i Ištvan Hantosi, predsjednik Odbora za pravosuđe i ustavna pitanja u parlamentu, vlada Tise ispunjava jedno od svojih glavnih obećanja – ograničavanje vremena koje premijer Mađarske može provesti na funkciji na osam godina.

Uprijedlogu se navodi sljedeće:

Član 16, stav 3 Ustava Mađarske mijenja se i glasi:

– (3) Premijera bira Narodna skupština na prijedlog predsjednika Republike. Za premijera ne može biti izabran onaj ko je ukupno – uključujući i prekide – već obavljao funkciju premijera najmanje osam godina. Pri računanju ovog osmogodišnjeg perioda uzimaju se u obzir mandati obavljeni 2. maja 1990. ili nakon tog datuma – stoji u članu, prenosi Blic.

To praktično znači da Viktor Orban više ne bi mogao da se vrati na funkciju premijera Mađarske, a takođe bi i Peter Mađar mogao da obavlja funkciju premijera najduže do 2034. godine, ukoliko Tisa pobijedi i na izborima 2030.

Pored toga, Ustav bi morao da se izmjeni i u slučaju da nosioci najviših državnih funkcija i drugi državni zvaničnici – uključujući predsednika Republike Tamaša Sulkoka – ne ispune taj zahtjev i ne podnesu ostavke do 31. maja 2026. godine.

Ispunjenje predizbornih obećanja Petera Mađara

Novi premijer Mađarske Peter Mađar je više puta govorio da zamišlja višefazni proces ustavnih promjena, a da bi se ustavne izmjene iznijele i na referendum.

FOTO: ROBERT HEGEDUS/EPA
FOTO: ROBERT HEGEDUS/EPA

Izmjena Ustava takođe ukida fondacije za upravljanje imovinom od javnog interesa koje obavljaju javne zadatke (KEKVA).

(6) – Imovina fondacije za upravljanje imovinom od javnog interesa koja obavlja javne zadatke smatra se nacionalnom imovinom. Osnivačka prava nad takvom fondacijom vrši Vlada. Vlada može ukinuti fondaciju za upravljanje imovinom od javnog interesa koja obavlja javne zadatke. Opšti pravni sljedbenik ukinute fondacije je država.

Sve ovo ima značaj i u kontekstu deblokade zamrznutih sredstava Evropske unije, jer je jedan od uslova za njih upravo obezbjeđivanje akademskih sloboda.

Prema detaljnom obrazloženju, ove fondacije za upravljanje imovinom od javnog interesa (KEKVA) kao privatnopravni subjekti osnovane su od strane vlade Viktora Orbana, pri čemu je značajan deo javne imovine prenet na njih.

Pored toga, osnivačka prava su prenijeta na upravne odbore tih fondacija, čime je, prema predlagačima, ukinuta demokratska kontrola nad upravljanjem javnom imovinom kroz ove fondacije. Oni smatraju da je to predstavljalo zloupotrebu zakonodavne vlasti.

Vlada bi takođe mogla u svakom trenutku da odluči o ukidanju ovih fondacija. Radi pravne sigurnosti i zaštite poverilaca, potrebno je na ustavnom nivou propisati da je opšti pravni sljedbenik ukinutih fondacija država Mađarska.

Pored toga, prijedlog bi ukinuo i odredbu Ustava koja glasi:

– Zaštita ustavnog identiteta Mađarske i hrišćanske kulture je obaveza svih državnih organa. Radi zaštite ustavnog identiteta, funkcioniše nezavisno telo osnovano posebnim zakonom kvalifikovane većine – naglašava se.

Ovo se obrazlaže isključivo time da se tako stvara pravni osnov za ukidanje Kancelarije za zaštitu suvereniteta Mađarske (osnovana da prati i analizira uticaje koji bi, prema zvaničnom tumačenju vlasti, mogli da ugroze suverenitet zemlje).

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno