Connect with us

Banjaluka

ČIJI SU BANJALUČANI Rebalans budžeta grada ne može, a budžeta Srpske može

Ako je neusvajanje budžeta Republike Srpske udar na građane Srpske, da li to onda znači da Banjalučani nisu građani ove Republike?

Tema je ovo o kojoj se raspravlja u najvećem gradu Srpske nakon što je skupštinska većina Grada Banjaluke ponovo ukinula tačku dnevnog reda koja se tiče rebalansa budžeta! Ništa tu ne bi bilo čudno da ista ta većina nije u srijedu u Narodnoj skupštini RS na posebnoj sjednici usvojila rebalans budžeta Republike Srpske za ovu godinu, i to po hitnom postupku.

Umjesto da budžet Republike Srpske usvoji nova vlast do kraja godine, lider SNSD i kandidat za predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik je prošle sedmice najavio da će to biti učinjeno u starom sazivu, jer bi „neusvajanje budžeta Srpske bio udar na građane Republike“.

Po hitnom postupku
Dodik je najavio da će prvo u srijedu, 26. oktobra, biti održana posebna sjednica NSRS na kojoj će biti usvojen rebalans budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, kako bi u njega bila ugrađena sva aktuelna davanja, dok će 1. novembra, dan prije isteka mandata skupštine u ovom sazivu, biti održana još jedna sjednica na kojoj će biti usvojen budžet i ekonomska politika Republike Srpske za sljedeću godinu.

Time ćemo Srpskoj omogućiti da nastavi svoj razvojni put – objasnio je Dodik.

Najavljeno, učinjeno. U srijedu je ekspresno završena posebna sjednica na kojoj je usvojen rebalans budžeta Srpske, a u utorak će na isti način vjerovatno biti usvojen i budžet Republike Srpske.

Istovremeno, skupštinska većina Grada Banjaluke, koju čine iste partije koje su većina i na nivou Republike Srpske, uporno sa dnevnog reda skidaju Nacrt rebalansa budžeta čime se postavlja opravdano pitanje – ako se usvajanjem budžeta Srpske omogućava razvojni put Republike, zbog čega se istovremeno blokira razvojni put Banjaluke i da li su Banjalučani isto građani ove Republike?!

Kapitalni projekti
Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković upitao je ima li iko da po tom pitanju razumije Banjaluku.

Republički nivo raspravlja o drugom rebalansu, a mi ne možemo ni o nacrtu rebalansa budžeta. Postavljam pitanje da ako Grad razumije situaciju u kojoj se nalazi Republika Srpska, razumije inflaciju i svjetsku krizu, da li iko razumije Banjaluku. Nedopustivo je da od juna kada je spreman, mi još nemamo rebalans budžeta. I dalje se nastavlja praksa da Skupština bude u skladu sa onim što je važno njima, a izbacuju se tačke koje su strateški važne za grad – naglasio je Stanivuković.

On je naveo da su rebalansom predložene nove ulice u Česmi, Subotička ulica u Šargovcu i dodatni kapitalni projekti koji treba da se rade u Banjaluci.

Rebalans je veći za skoro 30 miliona KM. Osim sredstava za važne projekte, njime treba da pokrijemo i sve one troškove iz investicionih ciklusa koji su objektivno povećani zbog poskupljenja na globalnom nivou. Skupština Grada to ništa ne prihvata i odbija i neće o tome da raspravlja – rekao je gradonačelnik.

Dodao je da skidanje rebalansa sa dnevnog reda znači i odlaganje povećanja plata za sve zaposlene kako u gradskoj administraciji, tako i u javnim preduzećima i ustanovama.

Osveta SNSD
Predsjednik Skupštine grada Mladen Ilić potvrdio je da je Klub odbornika SNSD tražio da se tačka rebalansa budžeta skine sa dnevnog reda s obzirom na to da nisu obavljeni ni sastanci o temi isplate jednokratne pomoći penzionerima.

I mnogih nekih drugih stvari iz postojećeg budžeta, te smo na taj način smatrali da nema potrebe da raspravljamo o rebalansu dok se ove već utvrđene stvari ne ispoštuju, odnosno ne isplate – rekao je Ilić.

Odbornik Ujedinjene Srpske Neven Stanić je rekao da je 1. avgusta gradonačelniku, predsjedniku Skupštine grada i šefovima klubova i odborničkih grupa u Skupštini grada upućen poziv na sastanak radi usaglašavanja projekata u Rebalansu budžeta za 2022. godinu, ali da nije bilo nikakvog odgovora.

Rasprava o rebalansu budžeta, osim među političarima, prenijela se i na društvene mreže gdje brojni građani pitaju da li se na ovaj način nastavlja osveta prema Banjalučanima koju je u izbornoj noći prije dvije godine najavio Dodik, koji je i na ovim izborima izgubio podršku Banjalučana, te tako u najvećem gradu Srpske osvojio skoro 11.000 glasova manje od Jelene Trivić.

Nastavak pritisaka
Politički analitičar Nebojša Tojagić takođe je stava da se poigravanje s budžetom Banjaluke može posmatrati kao nastavak pritisaka na njene građane.

– Evidentno je da Banjaluka nema isti tretman kao što ga imaju drugi gradovi poput, recimo, Doboja. Ako je neusvajanje budžeta RS udar na građane Srpske onda je neusvajanje budžeta Grada definitivno udar na Banjalučane – kaže Tojagić za Srpskainfo.

On ističe da razdvajati jedno od drugoga ne bi bilo ni korektno, ni pošteno, a ni logično. Ako je budžet nešto što će regulisati pitanje odnosa u smislu plata, penzija i slično, onda definitivno, kako dodaje Tojagić, tako nešto trebamo posmatrati i s aspekta grada Banjaluke.

– Ako stopiramo realizaciju vitalnih projekata na nivou Republike i smatramo da nije u redu da se to stopira, onda samim tim ne bi trebalo da bude u redu ni to što su već stopirani projekti grada. Grad već dvije godine funkcioniše bez pravih načelnika odjeljenja, pa zamislite sad da Vlada Srpske funkcioniše bez ministara – ističe Tojagić.

Dodaje da se nada da će u nekom budućem periodu Banjaluka biti posmatrana istim tretmanom i istim aršinima kao ostatak Srpske.

Tojagić kaže da bi sada, nakon izbora, trebali i jedni i drugi preći na borbu idejama i prijedlozima, a ne spoticanje nogu jedni drugima, pod svaku cijenu.

– I jedni i drugi moraju biti puno kreativniji – zaključuje Tojagić.

ZAVRTANJE SLAVINE
Odbornik u Skupštini Grada Saša Lazić Medo upitao je zašto se „kuka“ oko republičke kase kada Banjaluka „živi“ bez budžeta već godinu dana.

– Zašto ne pokrenete opoziv? Evo pozivam sve, ne vas, nego vaše šefove, vlasnike, pokrenite opoziv, kad ste tako sigurni da imate podršku. Rekao sam da neće ići sigurno opoziv zato što ne smiju, jer im neće proći, nego će mrcvariti ovaj grad, budžet, gradsku kasu, narod. Znam šta ćete uraditi. Sad ćete zavrnuti sve slavine iz osvete – rekao je Lazić.

Related Topics:

Banjaluka

AMFITEATAR Nova oaza kod Pravnog fakulteta ZABLISTAĆE U BANJALUCI

Nova oaza kod Pravnog fakulteta poprima svoje nove obrise, a radove na ovoj lokaciji obišao je i gradonačelnik Draško Stanivuković.

-Kod Pravnog fakulteta nastaje jedna prelijepa oaza koja godinama nije bila uređena, a uskoro će na radost prvenstveno naših studenata, ali i svih građana ovaj prostor dobiti brojne sadržaje. Prije svega na ovom prostoru gradimo ljetnu pozornicu – amfiteatar u kojem će biti organizovani različiti koncerti, festivali, događaji edukativnog i naučnog karaktera, a uz to uređujemo i prostor površine 15.000 kvadratnih metara na kojem ćemo dobiti jedan novi park – zelenu oazu sa dodatnim sadržajima poput šetališta u dva nivoa, rekreativne zone i dječijeg igrališta – poručio je gradonačelnik.

Kako je istakao u sklopu novog parka, biće izgrađeno i spomen-obilježje posvećeno svim stradalim studentima, profesorima i radnicima Univerziteta tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Gradonačelnik je naglasio da se nastavljaju i radovi na uređenju obala Vrbasa, ali je i najavio nove projekte.

-Ovaj prostor uređujemo, a potom nastavljamo sa uređenjem poteza kod kluba „K4“, gdje ćemo izgraditi dodatne ugostiteljske sadržaje, ali i sadržaje za sport, rekreaciju i razonodu za naše najmlađe. Takođe, nastavljamo radove na izgradnji vodocrpilišta, šetališta, obaloutvrde i zaista se trudimo da na sve načine uredimo obale našeg prelijepog Vrbasa. Ukoliko nam to vremenski uslovi dozvole plan je da nastavimo izgradnju šetališta na potezu od Švedske plaže do Vrućice i da na taj način spojimo obalu Vrbasa. Uz to pripremamo i projekat izgradnje šetališta od Gradskog do Venecija mosta – najavio je Stanivuković.

Dodao je i to da je gradska adminstracija ponosna na sve projekte koje će donijeti nove sadržaje gradu, istakavši da se svi projekti rade u dosluhu sa prirodom i postojećim ambijentom i rijekom Vrbas.

-Naš plan je da izgradimo staze uz Vrbas, kojom će se od Rebrovačkog mosta moći doći sve do termi Vrućica. Zatim uređujemo i tzv. serpentine kako bismo povezali terme Vrućica sa Banj brdom, gdje ćemo svakako graditi dodatne sadržaje. Nijedan grad nema ovakvu rijeku, ali nijedan grad neće imati ni ovakve sadržaje u jednom zaista prelijepom prirodnom ambijentu – zaključio je gradonačelnik.

BLINK

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ: Preduzetnici su kičma razvoja Banjaluke! Ulaganje u njih je ulaganje u grad!

Preduzetnici su kičma ekonomskog razvoja Banjaluke! Upoznao sam jednog od njih – Darka Jakovljevića iz firme LID d.o.o. Od jedne ideje i jednog zaposlenog stigao je do 15 radnika i izlaska na inostrano tržište.

Poručio je ovo Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP-a, koji ističe da je priča Jakovljevića dokaz da se i kod nas može uspjeti ako imaš viziju, upornost i ostaneš vjeran svom gradu.

– Kao neko ko se dosljedno zalaže za preduzetnike i ljude koji svojim radom grade društvo, insistiraću da dobiju podršku koju zaslužuju: besplatan plac ili povoljan prostor za prve tri godine, besplatan priključak za vodu i struju, uređen pristupni put za one koji grade iz vlastitih sredstava. To nije trošak, već ulaganje u Banjaluku koja radi i raste! – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Banjaluka

TRADICIJA DUGA 30 GODINA! Porodica Tančica kestenjem grije ruke i srca

Ruke Banjalučana uveliko griju vrećice prepune toplog pečenog kestenja, čiji je miris nezaobilazan dio jesenjeg pejzaža grada. Iza tih štandova već tri decenije stoji porodica Tančica donoseći prolaznicima ovu ukusnu jesenju poslasticu.

Već 28 jesen zaredom Daniel Tančica, koga većina mušterija poznaje kao Tanca, sa porodicom peče i prodaje kestenje, bez čijeg mirisa Banjaluka ne bi bila ista. Tanca smo zapazili kod štanda u naselju Rosulje, na raskrsnici kod crvenih zgrada, gdje je u punom jeku prodaja mirisne delicije. Njegov vrijedni kolega Mitar rekao je za “Glas Srpske” da je cijena pečenog oguljenog kestenja 28 maraka po kilogramu.

– Mnogi uzimaju od 200 do 300 grama, tek toliko da se zaslade. Sezonu smo počeli prije tri sedmice i trajaće sve do početka decembra – naveo je prodavac Mitar A. dodajući da mu ovaj posao prija jer nije posebno težak.

Daniel Tančica je rekao da dnevno prodaju od pet do deset kilograma i dodao da imaju i stalne zadovoljne mušterije koje ih redovno posjećuju.

Ipak prisjeća se perioda pandemije kada su prodavali dvostruko više.

– Tada ljudi nisu mogli ići u kafiće pa su više šetali i tada je kesten bio najtraženiji. Kupovna moć je oslabila u posljednje dvije godine. Neko kupi sirov kesten u prodavnicama i pokušava peći kod kuće, ali samo napravi sebi posla, jer ga rerna često previše isuši. Ipak, većina ne može da zamisli jesen bez dobrog kestenja – kazao je Tančica.

Sirovo kestenje najviše nabavljaju sa Kozare, a prije pečenja potrebno ga je prebrati i očistiti.

– Treba da se zna s kog područja je kesten, jer se ne peče svaki na isti način. Proces je različit za pečenje sitnijeg ili krupnijeg kestenja. Najbolji je onaj koji odstoji od sedam do deset dana, jer je tada najslađi, a onaj direktno iz šume, ma koliko lijepo izgleda, nije ukusan – objašnjava Tančica.

Prema njegovim riječima, niko ne vidi onaj dio posla kod kuće kad treba da istovaraju i utovaraju vreće pune ovog šumskog dara.

– Pored ovih osam sati za štandom, barem tri sata izdvajamo za takve pripreme. Nemamo slobodnih dana i radimo od pola četiri do 11 naveče. Već šest mjeseci neumorno radimo, jer ljeti prodajemo kuvane i pečene kukuruze pa nam se prodaja kestenja nadovezuje na taj posao – naveo je on.

Dodao je da je nekad radio na trgu Krajine i ispred Narodnog pozorišta.

– Ovdje u Rosuljama radimo već osam godina, a 20 godina imamo drugi štand kod studentskog doma u blizini kafića “Škorpion” – rekao je on.

Banjalučanka Milica K. probala je kestenje kod Tanca i pohvalila ukus i nostalgični miris.

– Miris me podsjetio na djetinjstvo kad sam u povratku iz škole kupovala kestenje i jela ga na putu do kuće pa nisam mogla da odolim. Mislim da cijena nije toliko paprena kada se uzme u obzir da svi kupuju manje količine, a kesten bude i očišćen – navela je ona.

Oni koji žele da uštede sirovo kestenje nabavljaju u prodavnicama po nižim cijenama, a pojedini se otisnu i u obližnje šumarke pa sami prikupe plodove. Ipak, kako kažu mnogi Banjalučani, jesen nema pravi ukus bez vrećice vrućeg, pečenog kestenja sa jednog od poznatih štandova.

Suvenir grada
Stilizovani list divljeg kestena, čije aleje od davne prošlosti krase grad, 2010. godine proglašen je zvaničnim suvenirom Banjaluke, pored vrbaskog čamca dajaka.

– Ovaj suvenir nema ideoloških, nacionalnih ni bilo kojih drugih primjesa, već je to naprosto karakteristika Banjaluke, jer upravo kesten dominira banjalučkim alejama – rekao je tadašnji gradonačelnik Dragoljub Davidović.
Glas

Nastavi čitati

Aktuelno